Vladajuće stranke u Republici Srpskoj (RS) najavile su u predizbornim obećanjima završetak privatizacije državnog kapitala u svim preduzećima predviđenim za privatizaciju, prihode od privatizacije koji će se investirati u privredni razvoj, te odgovarajući dio proslijediti Fondu za restituciju RS i Fondu PIO kao suvlasnicima državnog kapitala. No, činjenica je da se od 2009. godine u RS-u nije desila nijedna privatizacija, iako postoje godišnji planovi i odgovarajuće odluke u kojima se potencijalnim kupcima nudi prodaja putem tendera, aukcija ili na berzi. Ovogodišnjim planom je predviđena privatizacija državnog kapitala u 62 preduzeća, a zasad je prema podacima Investiciono – razvojne Banke RS (IRB RS) preostalo još 365 preduzeća u kojima manji bh. entitet ima udjela, ne računajući preduzeća koja je Vlada RS u jeku svjetske ekonomske krize otkupila kako bi ih spasila od stečaja. Dodatni je problem činjenica da je od 700 preduzeća, koliko je do 2009. privatizovano u RS, njih 630 nakon privatizacije prestalo da radi.
Istovremeno se povećao i broj zaposlenih u javnoj upravi u 2011. u odnosu na 2010. godinu, iako je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) najavljivao smanjenje administracije uz povećanje efikasnosti. Uz povećanje zaposlenih u organima uprave automatski su se povećali izdaci za plate zaposlenih. U Budžetu RS-a za 2011. godinu predviđeno je 627,672 miliona KM za lična primanja, ali je taj broj već u prvoj polovici 2011. godine probijen za 11 posto, odnosno potrošeno je skoro 35 miliona KM više za plate nego je bilo predviđeno. To znači da ukoliko se nastavi postojeći trend isplate plata na kraju godine će skoro 70 miliona KM više biti izdvojeno za plate u javnom sektoru RS-a nego je utvrđeno u budžetu, ali samo u slučaju da se u javnom sektoru ne zaposle novi ljudi. U suprotnom, troškovi iz budžeta bi mogli dodatno porasti.
O efikasnijoj administraciji se teško može govoriti, jer je zabilježen pad zaposlenosti u skoro svim privrednim granama, a upravo je administracija ta koja treba kreirati pravni okvir koji bi pogodovao novim investicijama te time stvarati nova radna mjesta, a za šta trenutno ne postoje pokazatelji.
Ipak postoji i jedna svijetla tačka kad su u pitanju materijalni troškovi, čije je smanjenje obećala Socijalistička partija RS, koji su smanjeni za 47 posto u prvoj polovici 2011. godine, jer je potrošeno 26,5 miliona KM za tu stavku od predviđenih 50,6 miliona. Premda troškovi nisu smanjeni planski (usvojeni budžet za 2011. čak je predviđao veći iznos za ove stavke od prošlogodišnjeg budžeta), u izvršenju budžeta su ipak primijenjene mjere štednje, poput ukidanja plaćanja troškova mobilnih telefona, službenih vozila van radnog vremena i troškova reprezentacije za premijera i sve ministre/ice u Vladi RS.