Premijer Federacije BiH Fadil Novalić održao je 13.9.2021. godine svoj prvi Facebook live, odnosno obraćanje uživo putem ove društvene mreže. Kako je navedeno u najavi, cilj obraćanja je upoznavanje građanstva s aktivnostima, planovima i rezultatima Vlade FBiH. Građani su postavljali pitanja putem komentara, a Istinomjer je analizirao odgovore koje je premijer davao.
Više od 1.000 komentara našlo se na Facebook objavi premijera Novalića, u kojoj je pozvao građanstvo da postavlja pitanja. Oko 30-ak pitanja moglo se nazvati konkretnim, s tim da je među njima bilo više pitanja iste tematike – o platama i o penzijama. Istinomjer donosi pregled najava i obećanja koja je dao premijer Novalić, kao i komentar na pojedine tvrdnje koje je iznio tokom svog obraćanja.
Kuda idu mladi?
Novalić je, između ostalog, odgovarao na pitanja građanki i građana koja se tiču odlaska mladih i nezaposlenosti u Federaciji. S tim u vezi, ustvrdio je kako je obrazovni sistem kriv za nezaposlenost.
Jednako je bitno da građani imaju dobar sistem obrazovanja. Mi imamo nezaposlene, ali istovremeno nezaposlene koji insistiraju na radnim mjestima koja se ne mogu naći na tržištu rada, za što mislimo da je krivo obrazovanje.
Fadil Novalić, 13.9.2021.
Podsjećamo, krajem 2019. godine, planirano je spajanje postojećih, ali i formiranje novih ministarstava u Federaciji BiH. Tada su čelnici SDA i HDZ-a BiH razgovarali s premijerom Novalićem i ministricom finansija FBiH Jelkom Milićević. Između ostalih, planirano je formiranje Ministarstva porodice i mladih. Ovakva reorganizacija Vlade FBiH navedena je kao jedan od prioriteta u dokumentu “Principi i prioriteti djelovanja patriotskog bloka u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti”, kojeg su u maju 2019. godine potpisali predsjednici stranaka SDA (Bakir Izetbegović), SBB (Fahrudin Radončić) i DF (Željko Komšić).
Na pitanje jednog građanina o budućnosti rudnika u FBiH, Novalić je ustvrdio da je “budućnost rudnika neupitna”.
Postoje programi depresije potrošnje uglja, ali to su tako dugoročni projekti koji sežu do 2040. Dekarbonizacija službeno u Evropi seže do 2050. To je tako daleko, da ako ništa ne bi na tome radili, najmanje dvije trećine danas uposlenih ljudi u industriji uglja bi prirodno došlo do svog kraja radnog angažmana.
Fadil Novalić, 13.9.2021.
Na sajtu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije dostupna je Okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035. godine. U ovom se dokumentu navodi kako Evropa već niz godina predvodi i stimulira politiku “dekarbonizacije”, odnosno poticanja čistije energije, a ovaj trend ima snažan uticaj na formiranje energetskih strategija. Kako se navodi u dokumentu Energy roadmap 2050, cilj EU je da se do 2050. godine smanji emisija stakleničkih plinova za 80-95% ispod nivoa iz 1990. godine. U okvirnoj energetskoj strategiji za BiH kao strategijska smjernica ističe se potreba da se započne s “procesom restrukturiranja i transformacije sektora, nastavno na odabranu strategiju razvoja TE sektora”. Također, navodi se kako je potrebno odabrati “optimalnu dinamiku restrukturiranja, uzevši u obzir socijalnu komponentu i velik broj zaposlenika u sektoru rudnika, uz osiguranje pravedne socijalne tranzicije radne snage rudnika”.
Izmjene Zakona o PIO na dnevnom redu naredne sjednice Vlade
Novalić je odgovarao i na pitanja građana o povećanju penzija. Istako je da će sljedeće godine doći do povećanja penzija u skladu s troškovima života i s rastom bruto društvenog proizvoda. Također, dodao je da je cilj da se izvrši još jedno “vanredno usklađivanje da bi došlo do dva povećanja, da bi se obeštetio nedostatak u pandemiji i poskupljenje namjernica”.
Ovih dana, već u četvrtak ćete imati priliku vidjeti da stavljamo izmjenu Zakona o PIO-u na dnevni red Vlade, zatim na Parlament, koji ima tu klauzulu da nema više ograničenja u vanrednom povećanju i usklađivanju penzija, a da mora dvije godine biti rast GDP-a jer ga nemamo. Imamo ga u pandemiji kao negativan. Sad radimo na izmjenama zakona da bismo naredne godine mogli odraditi i vanredno i redovno usklađivanje penzija.”
Fadil Novalić, 13.9.2021.
“Minimalac može biti i 700 KM”
Novalić je govorio i o povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH, što bi, prema njegovim riječima, trebalo uslijediti već u prvom kvartalu naredne godine, nakon što bude usvojen jedan od reformskih zakona, a to je zakon o doprinosima.
Uslov za povećanje minimalne plate je zakon o doprinosima i dohotku koji je, ja vjerujem, na početku oktobra na Domu naroda, a nalazi se od 2018. na Parlamentu. Nakon usvajanja tog zakona ništa nas ne priječi da definiramo novu visinu minimalne plate koja, realno, bez problema, i poslodavci se s time slažu, može biti 700 KM.
Fadil Novalić, 13.9.2021.
Najniža plaća u FBiH definisana je Općim kolektivnim ugovorom kojeg su odredili Savez samostalnih sindikata BiH, Udruženje poslodavaca i Vlada FBiH, koji zajedno čine Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju ovog bh. entiteta. Utvrđivanje najniže plaće vrši se na način tako što se najniža satnica, usaglašena između socijalnih partnera, množi s brojem sati u fondu rada za pojedini mjesec. I dalje je na snazi odluka iz 2016. godine da najniža satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 2,31 KM. August 2021. godine imao je 22 radna dana, odnosno u prosjeku 176 radnih sati, koji pomnoženi s najnižom satnicom daju minimalnu plaću od 406,56 KM.
Novalić je istakao da je prilikom preuzimanja vlasti zatekao situaciju u kojoj se isplaćivao veliki broj minimalnih plaća, iskoristivši priliku da se pohvali kako je Vlada ekonomskim mjerama smanjila taj broj za 88 hiljada.
Mi smo zatekli 111.000 plata od 475.000 uposlenih. Danas, broj uposlenih je 526.000 i imamo 23.000 minimalnih plata. Dakle, ekonomskim mjerama smo smanjili broj minimalnih plata za 88.000. Danas je službeno broj minimalnih plata 23.000.
Fadil Novalić, 13.9.2021.
Portal Klix je u julu 2021. godine objavio podatak Porezne uprave FBiH u kojem se navodi da je broj minimalaca pao sa 57.556 isplaćenih u 2019. godini na 23.732 isplaćena u 2020. godini. U tom kontekstu, vrijedno je spomenuti da je najniža prosječna plaća u 2019. godini isplaćivana u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, i to 545 KM. Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2019. godinu, u ovoj djelatnosti, koja je najviše osjetila posljedice pandemije, radilo je 27.414 osoba.
Gradnja tunela Hranjen bit će “nastavljena u okviru predviđenih budžeta”?
Govoreći o izgradnji tunela Hranjen na planiranoj brzoj cesti Sarajevo – Goražde, koja je u ovoj fazi predviđena kao magistralna, Novalić odbacuje navode da je gradnja obustavljena te naglašava da će u narednom budžetu ovog bh. entiteta biti predviđena sredstva za nastavak izgradnje ovog tunela.
Bespotrebno je dignuta prašina oko tunela Hranjen. Ja sam kratko rekao, tunel će se nastaviti graditi, kao i cesta do Goražda. Gradnja će biti nastavljena u okviru predviđenih budžeta. Tunel Hranjen je došao u žižu javnosti zbog nespretnog komuniciranja između autocesta i izvođača radova. Sam se otišao uvjeriti prošle sedmice, sve se radi kao što se radilo. Informacija da je zaustavljena gradnja nije tačna.
Fadil Novalić, 13.9.2021.
Novalić je najavio da će na narednoj sjednici Vlade FBiH biti razmatrana informacija resornog federalnog ministarstva i Javnog preduzeća Autoceste FBiH u vezi s realizacijom ovog projekta, te šta je potrebno uraditi kako bi bila nastavljena njegova realizacija.
Podsjećamo, Istinomjer je ranije pisao o izgradnji ovog tunela, gdje su predstavljeni stavovi i investitora, a to je Javno preduzeća Autoceste FBiH, i izvođača radova, kompanije Euro asfalt, koji su javnost upoznali da su potrebna dodatna finansijska sredstva kako bi se nastavila izgradnja tunela Hranjen, ali i, prema navoda JP Autoceste FBiH, i novi izvođač radova.
Radovi na tunelu Hranjen se ne mogu nastaviti jer nisu obezbijeđena dodatna sredstva za dalju realizaciju. Činjenica je da je izvođač do sada izveo 37% radova na tunelu, da je utrošeno 97% od ukupne vrijednosti ugovorenih radova kao i da je proteklo 80% ugovorom roka za završetak radova. Od imenovanja 11. juna 2021. godine aktuelna Uprava JP Autoceste FBiH je uradila analizu u cilju utvrđivanja činjenica i sve dalje korake za rješenje ovog problema, uključujući i utvrđivanje stepena eventualne odgovornosti svih sudionika projekta, te mogućnosti nastavka realizacije projekta. Uprave JP Autoceste FBiH pripremila je određene zaključke koji su već upućeni prema investitoru projekta – Vladi FBiH. Stav JP Autoceste Federacije BiH je da, bez obzira na stanje u kome se projekat trenutno nalazi, ne treba odustati od izgradnje tunela Hranjen. Ono što slijedi je priprema za raspisivanje novog tendera za izbor izvođača radova u dogovoru s Vladom FBiH i to prema opštim uslovima ugovora FIDIC – Crvena knjiga, što bi omogućilo nastavak radova sa manjim rizikom u odnosu na ranije stanje.
JP Autoceste FBiH, 3.8.2021.
Kako je za Istinomjer potvrđeno iz JP Autoceste FBiH, v.d. direktora ovog javnog preduzeća Elmedin Voloder prisustvovat će sjednici federalne Vlade, na kojoj će se razmatrati informacija o dosadašnjim aktivnostima na realizaciji projekta tunela Hranjen, nakon čega će javnosti biti saopćeno više detalja o trenutnim radovima te šta će biti urađeno u narednom periodu.
Cijene ulja u protekloj godini globalno su na rekordnom nivou
Novalić se u odgovoru na pitanje o rastu cijena namirnica osvrnuo i na tvrdnju koju je iznio u kontekstu rasta cijena ulja, a koja je izazvala brojne reakcije građana i političkih aktera. Rast cijene ulja u BiH Novalić je opravdao rastom cijena ulja i uljarica na svjetskom nivou.
Sve životne namirnice su poskupile zbog sušne godine. Razlog je jednostavan – uljarice su poskupile na svjetskom tržištu. Ulje je poskupilo u svim državama, i u okruženju i na svjetskom tržištu.
Fadil Novalić, 13.9.2021.
Rast cijene jestivih ulja evidentan je iz mjesečnih statističkih pregleda koje izdaje Federalni zavod za statistiku. Tako je stopa promjene cijene jestivog ulja u julu 2021. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila 36,6, dok je u julu 2020. godine, u odnosu na juli 2019. godine, stopa rasta iznosila 16. Negativnu stopu promjene cijene od -7 jestiva ulja imala su 2019. godine, u odnosu na 2018. godinu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, do rasta cijena ulja došlo je u cijeloj zemlji. Kako se navodi u posljednjim objavljenim podacima o prosječnim potrošačkim cijenama, litar jestivog ulja je u julu ove godine koštao 3 KM, dok je u julu 2020. godine cijena ulja po litru iznosila 2,2KM. U julu 2019. godine, cijena ulja po litru iznosila je 1,9KM.
Zvanične svjetske statistike također bilježe rast cijena jestivih ulja, pa je tako, prema internetskoj bazi podataka Ekonomski podaci federalnih rezervi (FRED), koja kao izvor koristi podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u protekloj godini došlo do rasta cijena suncokretovog ulja.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je da je tokom augusta i jula došlo do blagog pada cijene uljarica nakon što je u protekloj godini ona dosegla rekordne nivoe.
U augustu su FAO-ovi indeksi cijena uljanih sjemenki i uljne kaše nastavili padati u odnosu na nedavne historijski visoke indekse, spustivši se za 1,3, odnosno 1,4 boda (ili 1,0 i 1,3 posto) u odnosu na julske nivoe. Sa druge strane, indeks biljnog ulja ponovo je skočio za 10,3 bodova (6,7 posto) u odnosu na petomjesečni minimum zabilježen u julu. Primjetno je da su sva tri indeksa cijena i dalje značajno viša u odnosu na isti period prošle godine, posebno u slučaju biljnih ulja.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, septembar 2021.
Iako je Novalić dao odgovore na većinu njih, ipak je ostalo nekoliko pitanja bez odgovora, ali i bez pojašnjenja zašto na njih ne može odgovoriti. Tako su se tri pitanja ticala upisivanja ratnog radnog staža pripadnicima Armije BiH, odnosno duplog staža za svaku godinu provedenu kao pripadnik vojske tokom rata u BiH.
Podsjećamo, od donošenja Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH 2018. godine, kada je izmijenjen sistem bodovanja radnog staža na štetu pripadnika tadašnje Armije BiH, najavljivane su i izmjene ovog zakona. Koordinacija boračkih udruženja Armije RBiH traži da se borcima sa 36 ili 37 godina radnog staža upiše dupli vojni staž, te se omogući odlazak u penziju prije navršenih 65 godina starosti, a da im se pri tome ne umanjuje penzija.
Bez odgovora ili komentara ostala su pitanja o obavezi poslodavaca da zapošljavaju osobe s invaliditetom, o imovini kompanije Šipad Komerc d.d. Sarajevo, kao i o razlozima što obradivo zemljište stoji neobrađeno.
Na kraju, prvo izdanje “Večeri sa premijerom” nije donijelo ništa što od ranije nije bilo poznato. Iako je u najavi ovog javnog istupa na Facebooku spomenuto da će premijer govoriti o temama o kojim građanstvo nema priliku slušati u medijima, Novalić je koristio podatke na koje se pozivao i u svojim ranijim medijskim istupima. Istinomjer će pratiti realizaciju obećanja koja je dao u svom obraćanju, ali i naredna izdanja “Večeri sa premijerom”, koja bi se trebala emitovati dvosedmično.
(Istinomjer.ba)