Bivši član Predsjedništva BiH i aktuelni državni parlamentarac Šefik Džaferović tokom gostovanja na RTVTK iznio je niz kritika na račun aktuelnih organa vlasti u BiH, kao i nekoliko tvrdnji čiju je tačnost Istinomjer analizirao.
Gost emisije “Aktuelno” na RTVTK 6. augusta 2024. godine bio je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i član Predsjedništva SDA Šefik Džaferović.
Budžetske rezerve za 2024. godinu
U uvodu gostovanja, Džaferović se osvrnuo na budžet institucija BiH za 2024. godinu, koji je usvojen tek 19. jula. Opozicija u Domu naroda PSBiH glasala je protiv prijedloga budžeta, a Džaferović je objasnio da je najveću zamjerku imao na budžetske rezerve.
Ta stvar govori o karakteru vlasti, o njenoj bahatosti, dakle karakteru vladajuće parlamentarne većine. Radi se o budžetskoj rezervi. Mi smo do sada, nekada je to bilo, a nekada i nije bivalo, imali mogućnost da članovi Predsjedništva BiH raspolažu sa tri puta po 120.000 KM tokom godine za neke potrebe iz rada članova Predsjedništva. (…) Ovaj puta, dakle, po prvi put se dogodila stvar da to više nije tri puta po 120.000, nego to je sada tri puta po 360.000. Dakle, tri puta su povećana ta sredstva za članove Predsjedništva. Po prvi puta se uvode kao korisnici budžetske rezerve zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara, predsjedavajući Vijeća ministara kao član Predsjedništva sa 360.000 KM i dva zamjenika po 180.000 maraka. I nije im ni to bilo dovoljno, nego su otišli i dalje. Dakle, šest članova kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, dakle dva puta po tri, imaju mogućnost da raspolažu sa 360.000 KM. Dakle, svaki od njih individualno po 60.000 KM.
Šefik Džaferović, 6.8.2024.
U budžetu institucija BiH za 2024. godinu, sredstva u ukupnom iznosu od 1.080.000 KM, uključena u iznos stavke “Rezervisanje”, dodjeljuju se na raspolaganje članovima Predsjedništva BiH u jednakim omjerima u svrhu interventnog korištenja sredstava.
Osim toga, sredstva u ukupnom iznosu 720.000 KM uključena u iznos stavke “Rezervisanje” dodjeljuju se predsjedavajućem Vijeća ministara BiH u iznosu 360.000 KM i zamjenicima predsjedavajućeg u pojedinačnim iznosima po 180.000 KM.
Također, za istu stavku dodijeljena su i sredstva u iznosu od 360.000 KM na raspolaganje članovima kolegija oba doma PSBiH u jednakim omjerima.
Kako je i istakao Šefik Džaferović, ranijih godina sredstva namijenjena za članove Predsjedništva iz budžetskih rezervi bila su znatno manja – u ukupnom iznosu od 360.000 KM. Dodjeljivana su članovima Predsjedništva jednakim omjerima u svrhu interventnog korištenja.
U ranijim budžetima institucija BiH (2023, 2022, 2019), svaki član Predsjedništva BiH imao je na raspolaganju po 120.000 KM za potrebe interventnog korištenja, dok predsjedavajući i zamjenici Vijeća ministara BiH, kao ni članovi kolegija PSBiH, nisu imali na raspolaganju korištenje budžetskih rezervi.
Međutim, suprotno izjavi Džaferovića, nije prvi put da su predsjedavajući i zamjenici Vijeća ministara korisinici budžetskih rezervi. Između ostalog, u budžetima za 2018 i 2017. godinu iznos od 180.000 KM od ukupne budžetske rezerve dodijelio se na raspolaganje predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u jednakim omjerima.
Državni budžet za 2021. godinu uopšte nije usvojen, a u budžetu za 2020. godinu sredstva evidentirana u okviru stavke “Rezervisanje” namijenjena za finansiranje zapošljavanja 20 policijskih službenika u činu policajca.
Šta kaže dopuna Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske?
U nastavku intervjua, Džaferović se dotakao i Nacrta zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske, ustvrdivši da ovim aktom entitetske vlasti pokušavaju vratiti u upotrebu neustavne simbole.
Ustavni sud je jedan puta odlučivao o toj materiji, stavio van snage te simbole, koje pokušavaju sada ponovo da uvedu. Tako da, mislim, rezultat je potpuno izvjestan i potpuno jasan, a to je da ti zakoni jednostavno ne mogu i neće nikada zaživjeti.
Šefik Džaferović, 6.8.2024.
Ustavni sud BiH donio je 31. marta 2006. godine odluku da Zakon o grbu i zastavi FBiH, Ustavni zakon o zastavi, grbu i himne RS i Zakon o upotrebi zastave, grba i himne RS nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Istom je odlukom Parlamentu FBiH i Narodnoj skupštini RS naloženo da izvrše odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Naime, Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske donesen je u cilju provedbe Deklaracije “Svesrpskog sabora” od 8. juna 2024. godine u kojem se pod tačkom 30 navodi: “Svesrpski sabor potvrđuje da je himna ‘Bože pravde’ svesrpska himna, a da je dvoglavi orao Nemanjića nacionalni svesrpski grb”.
U Nacrtu zakona predviđeno je da se u članu 8. doda novi stav (stav 3) koji omogućuje da se isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi, ili ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe.
Kiti li se SDA tuđim perjem?
Džaferović je komentarisao i euroatlantske integracije BiH, uz konstataciju da je državna vlast iz prethodnog mandata, u kojoj je učestvovala SDA, “osigurala kandidatski status” BiH u Evropskoj uniji.
Dakle, budućnost Bosne i Hercegovine jeste evropski put, NATO put. Mi smo u prošlom mandatu osigurali kandidatski status Bosne i Hercegovine i deblokirali smo NATO put.
Šefik Džaferović, 6.8.2024.
Iako aktuelni zvaničnici SDA tvrde suprotno, Džaferovićeva izjava još jednom pokazuje da SDA zasluge za dobijanje kandidatskog statusa jeste pripisivala angažmanu vlasti, a ne drugim okolnostima.
Naime, zastupnik u Predstavničkom domu PSPBiH Šerif Špago u intervjuu za N1 29. marta 2024. godine izjavio je da SDA nije preuzimala zasluge povodom dodjele kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, već da je odluka bila rezultat geopolitičkih okolnosti.
Evropska komisija objavila je 12. oktobra 2022. godine Paket proširenja za 2022. godinu u kojem je BiH data preporuka za kandidatski status. Preporuku Evropske komisije potvrdilo je Evropsko vijeće 15. decembra 2022. godine i odobrilo status kandidata za BiH.
Baš kao što to sada radi Džaferović, članovi/ce SDA na izvršnim funkcijama iz prošlog mandata jesu pripisivali/e odluku institucija EU o kandidatskom statusu za BiH zaslugama državne vlasti u tom periodu. Primjer je izjava ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, koja je nakon odluke Evropske komisije izjavila da se radi o “potvrdi da su naši napori vidljivi i u interesu građana Bosne i Hercegovine te su zasigurno doprinijeli i pozitivnom mišljenju Evropske komisije o kandidatskom statusu”.
Ni u saopštenju na zvaničnoj stranici SDA odluka o kandidatskom statusu nije dovedena u kontekst agresije Rusije na Ukrajinu, već je istaknuto da je BiH i ranije mogla dobiti status kandidata “da SNSD nije blokirao državne institucije”.
“Bonske ovlasti” nisu dejtonska kategorija
Jedna od tvrdnji iz Džaferovićevog gostovanja, koju je Istinomjer već ocijenio neistinitom, jeste da su ovlasti poput donošenja zakona ili smjene zvaničnika visokom predstavniku propisane u Dejtonskom sporazumu.
Sve ovo što radi Ustavni sud može raditi visoki predstavnik. Dakle, staviti van snage zakon, smijeniti i tako dalje. Mislim, tu nema nikakvih dilema. On, visoki predstavnik, ima ta ovlaštenja po Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Šefik Džaferović, 6.8.2024.
Kako smo naveli, ovlaštenja koja danas ima visoki predstavnik nisu uvrštena u Dejtonski sporazum, nego su mu dodijeljena na Bonskoj konferenciji dvije godine nakon potpisivanja sporazuma.
Gostovanje bivšeg člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića na RTVTK obilježila je djelimično istinita tvrdnja u vezi s budžetskim rezervama za ovu godinu, ali i nekoliko netačnih tvrdnji, odnosno izjava koje se suprotstavljaju stavovima njegovih stranačkih kolega/ica.
Vrijedi istaći i da tokom jednosatnog intervjua Džaferović nije morao odgovarati na pitanja koja bi na kritički način analizirala poteze SDA i njenih članova/ica, a pitanja voditeljice tretirala su samo poteze i odluke državne i entitetskih vladajućih većina u kojima nije ova stranka.
(Istinomjer.ba)