Istinomjer je analizirao tvrdnje savjetnika Milorada Dodika Ognjena Tadića o historiji BiH, Visokom predstavniku i pomilovanju sina američkog predsjednika koje je izrekao tokom gostovanja u podcastu Oslobođenja objavljenom 2. decembra 2024. godine.
Govoreći o ratu u Bosni i Hercegovini Tadić je izjavio kako ne bi bilo Republike Srpske ni Vojske Republike Srpske da nije bilo odvajanja Bosne i Hercegovine od Jugoslavije.
Niti bi bilo Republike Srpske, niti bi bilo Vojske Republike Srpske, da nije bilo odvajanja Bosne i Hercegovine od Jugoslavije.
Ognjen Tadić, 2.12.2024.
U sklopu pokušaja rješavanja jugoslovenske krize, Europska zajednica je 27. augusta 1991. godine ustanovila takozvanu Badinterovu komisiju koju su činili predsjednici ustavnih sudova Francuske, Njemačke, Italije, Belgije i Španjolske. Dva mjeseca nakon osnutka komisije, Hrvatska i Slovenija su 8. oktobra 1991. godine proglasile neovisnost. U svom mišljenju objavljenom 29. novembra 1991. godine komisija je na osnovu stvarnog stanja zaključila kako se Jugoslavija nalazi u stanju disolucije.
Dio političkih predstavnika Srba u BiH 9. januara 1992. godine proglasio Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine što entitet Republika Srpska obilježava kao dan svog osnivanja.
Nekoliko tjedana nakon toga, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je 24. i 25. januara 1992. donijela Oluku o raspisivanju referenduma za utvrđivanje statusa BiH te povukla svoje predstavnike iz svih saveznih i državnih institucija SFRJ odlukom koja je objavljena 27. januara 1992. godine u službenom listu SR BiH 2/92.
Dva mjeseca kasnije, SR BiH je provela referendum o neovisnosti 29. februara i 1. marta 1992. godine nakon čega je uslijedilo i međunarodno priznanje BiH kao neovisne države. Prije referenduma, u januaru i februaru 1992. godine Bugarska i Turska su počele smatrati BiH neovisnom državom.
Vojska Republike Srpske formalno je osnovana 12. maja 1992. godine, a prestala je postojati 1. januara 2006. kada su formirane Oružane snage BiH.
Ustavni sud BiH je 2019. godine obilježavanje 9. januara proglasio za jednostrani akt bez predstavnika drugih naroda koji je diskriminatoran i u suprotnosti s Ustavom Republike Srpske. Međutim, entitetske vlasti nastavljaju obilježavati ovaj datum kao Dan Republike.
Bosna i Hercegovina se prema nalazu Badinterove komisije nije odvojila od Jugoslavije već se Jugoslavija raspala i prestala postojati. Republika Srpskog naroda u BiH osnovana je prije proglašenja neovisnosti Bosne i Hercegovine, a Vojska Republike Srpske nakon toga.
Visoki predstavnik i bonske ovlasti
Prilikom razgovora o ulozi Visokog predstavnika u BiH Tadić je istakao kako Visokog predstavnika potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a.
Dakle, dejtonski mirovni sporazum utvrđuju postojanje visokog predstavnika. Visoki predstavnik je neko da sad ne polemišemo o tome, ja mislim da se to isto može pročitati, koga potvrđuje je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Ognjen Tadić, 2.12.2024.
Kao što je Istinomjer već pisao, iako se u prošlosti o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti UN-a, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji te nije nužno da Vijeće sigurnosti potvrdi Visokog predstavnika kako bi on bio izabran. Generalni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres obavijestio je u julu 2023. godine članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović kako je Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC) jedino relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnik.
Tadić je isto tako ustvrdio kako je Vijeće za implementaciju mira dalo dodatna ovlaštenja Visokom predstavniku.
Visokom predstavniku svojevremeno od strane Savjeta za implementacije mira koji je ne-dejtonska kategorija, ali je ovdje bila prihvaćena kao jedna vrsta političke sile koja je djelovala, data neka ovlašćenja, koja mi ovdje zovimo bonskim ovlašćenjima.
Ognjen Tadić, 2.12.2024.
Kao što je Istinomjer već pisao, Vijeće za implementaciju mira (PIC), iako nije dio teksta Dejtonskog mirovnog sporazuma, formirano je u sklopu provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma na Konferenciji za implementaciju mira koja je u Londonu održana 8. i 9. decembra 1995. godine, neposredno nakon usuglašavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada je odlučeno da će Dejtonski mirovni sporazum biti potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.
Kako je navedeno na stranici OHR-a, članice PIC-a pružaju financijsku podršku, osiguravaju trupe za misiju EUFOR-a u BiH i direktno djeluju na terenu. Uz to, PIC je formirao i Upravni odbor, koji čini osam država i koji politički usmjerava rad visokog predstavnika u BiH. PIC je također zadužen za imenovanje visokog predstavnika, koji je konačni autoritet po pitanju tumačenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Na konferenciji Vijeća za implementaciju mira u Bonu 10. decembra 1997. godine, PIC je pozdravio namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u vezi s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali mu nije dao nova ovlaštenja. Ovlaštenja Visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pomilovanje za Huntera Bidena
Hunter Biden, sin američkog predsjednika Josepha Bidena, proglašen je krivim 11. jula 2024. godine za nelegalno držanje oružja. Također se 9. septembra 2024. godine izjasnio krivim u postupku vezanom za utaju poreza. Kazna za prvu presudu trebala je biti izrečena 12. decembra, a za drugu 16. decembra 2024. godine. Govoreći o ovom pomilovanju Tadić je rekao kako je Hunter Biden osuđen na višedecenijske zatvorske kazne.
A mi danas slušamo o tome, kako je još uvijek aktuelni američki predsjednik, Josef Biden, pomilovao svog sina za presude sudova koje ga osuđuju na više decenijske kazne zatvora.
Ognjen Tadić, 2.12.2024.
Međutim, američki predsjednik Joseph Biden pomilovao je Huntera Bidena 2. decembra 2024. godine, iako je ranije izjavljivao kako to neće učiniti. Time je Hunter Biden, iako proglašen krivim te mu je prijetila maksimalna kazna zatvora od 42 godine, pomilovan prije izricanja kazne te nije osuđen na višedecenijske kazne zatvora kako tvrdi Tadić.
Analiza Tadićevih izjava pokazuje proizvoljne interpretacije historijskih i aktuelnih događaja u BiH i svijetu.
(Istinomjer.ba)