Istinomjer je u sedmici iza nas zabilježio dvije neistinite tvrdnje domaćih političkih aktera, a kroz dvije analize osvrnuli smo se na aktuelne društveno-političke teme. Na četiri predizborna obećanja na kantonalnom i lokalnom nivou zabilježili smo određene aktivnosti na njihovoj realizaciji.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno je ustvrdio da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS “ne mogu suspendovati ni Ustavni sud BiH ni visoki predstavnik” te da će on ići u daljnju realizaciju. Ovu Dodikovu tvrdnju demantuje prvenstveno Ustav BiH, u kojem se, između ostalog, navodi da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. Dodikovu tvrdnju demantuje i stav visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je, odgovarajući na pitanje da li će biti primoran koristiti bonske ovlasti u slučaju najave formiranja agencije za lijekove RS, ustvrdio da će sačekati odluku Ustavnog suda BiH. S obzirom na navedeno, ova Dodikova izjava ocijenjena je neistinitom.
Neistinitom smo ocijenili i tvrdnju lidera Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića. On je, komentarišući rezultate općih izbora koji su održani 2010. i 2014. godine, ustvrdio da ga je Bakir Izetbegović na Općim Izborima 2014. godine pobijedio “sa nekih 30 hiljada glasova koji su došli iz Banovića”. Radončićevu tvrdnju demantuju rezultati Općih izbora 2014. godine, koji pokazuju da je Izetbegović pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH sa 247.235 glasova, dok je Radončić tada osvojio 201.454 glasa. Izetbegović je te godine osvojio 11.097 glasova u Banovićima, dok je Radončić osvojio 1.723 glasa u ovoj općini.
Istinomjer je u sedmici iza nas zabiježio i aktivnosti na realizaciji predizbornih obećanja na lokalnom i kantonalnom nivou. U Kantonu Sarajevo zabilježene su aktivnosti na realizaciji obećanja Nastavak započetih aktivnosti na uspostavi baza podataka. Kako je saopćeno iz Vlade Kantona Sarajevo 13.7.2022. godine, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS i Misija OSCE-a u BIH prezentirali su javnosti Registar javnih oglasa za prijem u radni odnos u javnom sektoru KS.
Također su zabilježene aktivnosti na ispunjavanju obećanja Finalizacija programa zapošljavanja sve djece šehida i poginulih boraca u KS. U Kantonalno javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Sarajevo početkom jula 2022. godine zaposlene su 24 osobe iz kategorija porodica šehida i poginulih boraca te iz teško upošljivih kategorija. Prema informacijama s web stranice Vlade KS, u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS će od 1. septembra 2022. godine biti zaposleno šest osoba.
Istinomjer je zabilježio aktivnosti i na ispunjenju obećanja Izgradnja i obnova dječijih igrališta, iz predizbornog programa načelnika sarajevske općine Novi Grad Semira Efendića. Iz Općine je 12.7.2022. godine saopćeno da su započete aktivnosti na implementaciji projekta rekonstrukcije dječijeg igrališta u Ulici Trg grada Prato, u mjesnoj zajednici Dobrinja A, koja podrazumijeva kompletnu obnovu igrališta, od betonske plohe, ivičnjaka, do dječijeg mobilijara, a planirano je i dodavanje novih sprava za djecu. Također, ove se godine radovi izvode i u Ulici sarajevskih ilegalaca, u naselju Saraj-Polje, kod vrtića “Žubor” i udruženja “Oaza”, te u Ulici Trg grada Prato.
Zabilježene su i određene aktivnosti na ispunjenju predizbornog obećanja Fuada Kasumovića, koje se odnosi na obnovu društvenih domova. Kako su naveli iz Gradske uprave Zenice početkom jula 2022. godine, započeti su radovi na adaptaciji društvenih domova u dvije zeničke mjesne zajednice. Tako su u mjesnoj zajednici Drivuša počeli radovi na sanaciji krova i adaptaciji društvenog doma, a kako je naglašeno, ovo ulaganje vrijedno je 136.890 KM s PDV-om. U mjesnoj zajednici Gorica započeti su unutrašnji radovi na utopljavanju i adaptaciji društvenog doma.
U analizi Zbog “bjesomučnih poskupljenja” Klinika za dječje bolesti u Mostaru neće biti otvorena u septembru pisali smo o kašnjenju izgradnje ove zdravstvene ustanove. Direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić najavio je polovinom oktobra prošle godine da će “u aprilu ili maju 2022. godine građevinski radovi na izgradnji nove Klinike za dječje bolesti biti okončani” ako se, kako je rekao, ne dogodi nešto nepredviđeno. Podsjećamo, inicijativa o izgradnji ovog objekta datira još od početka 2015. godine, a nju je također najavio aktuelni direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Međutim, njegova gradnja nije počela ni do jula 2017. godine, a tada je Kvesić izjavio da očekuje kako bi radovi na objektu trebali početi u oktobru iste godine, što se također nije desilo. Implementacija projekta započeta je početkom 2018. godine, kada je Vlada Federacije BiH odobrila realizaciju kredita od Saudijske Arabije za zdravstvene institucije u HNK u iznosu od 33 miliona KM, od kojih su se 22 miliona odnosila na izgradnju zgrade za Kliniku za dječje bolesti u Mostaru. Izgradnja objekta službeno je započela u decembru 2020. godine, nakon što je Kvesić sa građevinskom firmom A3 potpisao ugovor o izvođenju građevinsko-obrtničkih i instalaterskih radova. Tada je saopćeno da je rok za završetak radova 16 mjeseci. Međutim, sudeći prema posljednjem javnom istupu direktora Kvesića, ova zdravstvena institucija se ipak neće otvoriti u septembru, kako je najavljeno, a kao razlog kašnjenja Kvesić navodi ekonomske posljedice izazvane agresijom na Ukrajinu i poskupljenje cijena. Potvrdio je da je Saudijski fond pristao osigurati dodatnih sedam miliona maraka za izgradnju nove pedijatrije.
U drugoj prošlosedmičnoj analizi pisali smo o Programu integriranja u EU. U okviru Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, s ciljem poboljšanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, Bosna i Hercegovina mora usvojiti nacionalni program za usvajanje acquisa. U uvodnom dijelu Mišljenja navedeno je da Bosna i Hercegovina mora osigurati funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i izraditi državni program za usvajanje acquisa EU. Ranije je osigurano funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, a radi se o jedinom u potpunosti ispunjenom prioritetu iz Mišljenja Evropske komisije. S druge strane, izrada Programa integriranja BiH u EU pokrenuta je krajem oktobra 20202. godine. Tada je navedeno da se izradom ovog programa adresiraju i obaveze preuzete SSP-om i preporukama Evropske komisije vezane za potrebu da se propisi EU, s obzirom na nadležnosti nivoa vlasti, preuzmu i provedu na planski i usklađen način u BiH, dok sam dokument pojednostavljuje planiranje rada, a javnosti i zakonodavnoj vlasti daje dobar instrument za praćenje rada izvršne vlasti na svim nivoima te procesa pristupanja BiH u EU. Tada je iz Direkcije za evropske integracije BiH saopćeno i da se završetak izrade dokumenta može očekivati u roku od 15 mjeseci. Predsjedavajuća Radne grupe za politički kriterij Darija Ramljak istakla je da se završetak programa očekuje krajem 2021. godine te da, iako to djeluje kao dug period, ako se uzmu u obzir okolnosti i činjenica da se prvi put radi Program, smatra da je rok realan. Međutim, i pored navedenih očekivanja, dokument “Program integriranja BiH u EU” ni do danas nije završe, što su za Istinomjer i potvrdili iz Direkcije za evropske integracije BiH 14.7.2022. godine.
(Istinomjer.ba)