Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ je tokom gostovanja na RTV Vojvodini iznio više netačnih tvrdnji o izborima za Predsjedništvo BiH, pravu veta, ustavnom uređenju BiH i imenovanju visokog predstavnika.
Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ gostovao je 5. maja 2026. godine u programu RTV Vojvodine i tom prilikom iznio više tvrdnji o stanju u BiH. Vranješ je na početku gostovanja ustvrdio kako je Željko Komšić pobjeđivao zajedničkog kandidata hrvatskih stranaka s više od 100.000 glasova razlike.
Između ostalog, najupečatljiviji element je to preglasavanje kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Kad se Hrvati, manje-više, dogovore partije da imaju jednog kandidata za člana Predsjedništva i on bude protivkandidat ovom današnjem Željku Komšiću kojeg oni ne prihvataju kao legalnog i legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, oni svi, kada se zajedno dogovore i okupe oko jednog kandidata, Komšić je pobjeđivao sa razlikom većom od 100.000 glasova.
Aleksandar Vranješ, 5.5.2026.
Komšić je do sada četiri puta bio kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali je samo jednom nasuprot sebi imao zajedničkog kandidata hrvatskih stranaka. Tako je Komšić 2006. godine protiv više kandidata ostvario pobjedu s 39,56% glasova ili oko 40.000 glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata.
Na sljedećim Općim izborima 2010. godine, Komšić je ponovno pobijedio više kandidata, osvojivši 60,61% glasova ili oko 225.000 glasova više od drugoplasiranog kandidata. Komšić je ponovno pobijedio u utrci protiv više kandidata 2018. godine, kada je osvojio 52,64% glasova ili oko 70.000 glasova više od drugoplasiranog.
Komšić je jedino na Općim izborima 2022. godine nasuprot sebi imao jednog zajedničkog kandidata stranaka okupljenih oko HNS-a. Na ovim izborima, Komšić je po četvrti put ostvario pobjedu i osvojio 55,80% glasova ili oko 47.000 glasova više od protukandidata.
Kao neutemeljena pokazala se i Vranješeva izjava da Komšić u Predsjedništvu ne može uložiti veto, jer HDZ BiH ima većinu u federalnom domu naroda.
Tako da kad stranci pitaju, pa dobro, šta je to problem s tim Komšićem, on se manifestuje, recimo, na jednom banalnom primjeru. On ne može da uloži veto, recimo, kao član Predsjedništva, jer se veto mora potvrditi u hrvatskom klubu, a u hrvatskom klubu, u federalnom Parlamentu, većinu ima HDZ.
Aleksandar Vranješ, 5.5.2026.
Ustav BiH propisuje da svaki član može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran ukoliko se s njom ne slaže. Ukoliko to uradi hrvatski član Predsjedništva, odluka odlazi na potvrđivanje hrvatskim delegatima u federalnom Domu naroda, gdje su potrebne dvije trećine za njeno potvrđivanje.
Međutim, nema ustavne poveznice između toga kojoj stranci pripada član Predsjedništva s tim kako će glasati delegati u Domu naroda. Svaki član Predsjedništva može ulagati veto, bez obzira na to hoće li taj veto potvrditi Dom naroda. Isto tako, prema Ustavu, ništa ne sprečava Dom naroda da potvrdi veto i kada član Predsjedništva koji ga šalje ne dolazi iz redova stranke koja ima većinu delegata u ovom domu.
Neistinita je i Vranješeva izjava da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta.
Dakle, da to malo pojasnim. Dejtonski mirovni sporazum je stvorio državnu zajednicu Bosnu i Hercegovinu. Dakle, jednu federalno-konfederalnu državnu zajednicu, sastavljenu od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Aleksandar Vranješ, 5.5.2026.
Kao što je Istinomjer više puta pisao (1, 2, 3, 4), prema Ustavu BiH, koji je donesen kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je jedinstvena država s izmijenjenom unutrašnjom strukturom, koja je nastavila kontinuitet postojanja Republike BiH. Nije državna zajednica sastavljena od entiteta kao konfederacija, jedinstvena država u kojoj entiteti čine unutrašnju strukturu.
Pred kraj gostovanja, Vranješ je iznio tvrdnju da Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma propisuje kako se bira visoki predstavnik.
Pazite, zaradi javnosti, čisto jedno pojašnjenje. On nije legalno izabran onako kako je propisao Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji kaže da se on bira rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a.
Aleksandar Vranješ, 5.5.2026.
Istinomjer se već bavio i ovom tvrdnjom. Službeno propisana procedura imenovanja visokog predstavnika ne postoji. Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma ne govori o tome kako se bira visoki predstavnik niti da ga mora potvrditi Vijeće sigurnosti. Navedeno je kako će visoki predstavnik biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, bez navođenja obaveze potvrđivanja.
Praksa je pokazala da visoke predstavnike imenuje Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC). Generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres također je u odgovoru na dopis članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović potvrdio kako UN nema nikakve veze s izborom visokog predstavnika, već da je za to pitanje nadležno isključivo Vijeće za implementaciju mira.
(Istinomjer.ba)