Iako je tokom izborne kampanje za Opće izbore 2022. godine SNSD obećao da će biti osnovan institut za izučavanje Jasenovca, on ni do danas nije oformljen. To ipak nije spriječilo političke aktere iz Republike Srpske, bilo da su iz vlasti ili opozicije, da u različitim prilikama licitiraju različitim brojem žrtava u ovom logoru tokom Drugog svjetskog rata. Posljednji u nizu bili su gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Prema tvrdnjama i ciframa koje su iznijeli Stanivuković i Dodik, u Jasenovcu je stradalo više Srba nego što su zvanične procjene ukupnog broja srpskih žrtava za vrijeme Drugog svjetskog rata u cijeloj Jugoslaviji. Stanivukovićeva tvrdnja o milion srpskih žrtava Jasenovca tako dostiže broj ukupno stradalih u cijeloj Jugoslaviji.
Komentarišući susret lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića s hrvatskim pjevačem Markom Perkovićem Tompsonom, Milorad Dodik se osvrnuo i na stradale Srbe u Drugom svjetskom ratu.
Danas je neprihvatljivo da se lider HDZ-a, gospodin Čović, danas se slikao i sreo s Thompsonom, koji je oličenje neoustaške politike, one iste politike koja je u Drugom svjetskom ratu pobila preko 800.000 Srba, od čega 500.000 u samom Jasenovcu.
Milorad Dodik, 19.2.2026.
I gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je prilikom gostovanja u programu televizije BN 8. januara 2026. godine, govoreći o izgradnji spomenika Srbima stradalim u Jasenovcu u Donjoj Gradini, iznio podatak o žrtvama tog logora.
Mora da izgradimo memorijalni spomenik u Gradini, u Jasenovcu. I poraz je da je, evo, gotovo će jedan vijek proći, da se i to čeka. I to je, naravno, monument ili jedan kompleks mnogo većih razmjera od samog centralnog spomen-obilježja. Radi se o gotovo milion naših žrtava. Radi se o genocidu koji izvršen nad srpskim narodom.
Draško Stanivuković, 8.1.2025.
Podatke o broju žrtava Milorad Dodik je iznosio na komemoraciji u Donjoj Gradini 12. maja 2024. godine, navodeći da je u Jasenovcu ubijeno 500.000 Srba, a iste tvrdnje o broju ubijenih ponovio je i na komemoraciji 2025. godine.
Procjene o broju stradalih Srba iznosio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je na komemoraciji u Donjoj Gradini 27. aprila 2025. godine iznio tvrdnju kako je u cijeloj NDH tokom Drugog svjetskog rata, uključujući i Jasenovac, ubijeno “gotovo milion Srba”.
Podsjećamo da je Milorad Dodik u predizbornoj kampanji u septembru 2022. godine najavio formiranje instituta za izučavanje Jasenovca, ali do trenutka pisanja teksta nisu zabilježene aktivnosti na ispunjavanju ovog obećanja.
Izučavanjem Jasenovca bavi se Javna ustanova spomen područje Jasenovac (JUSP Jasenovac), koja je, osim za istraživanje, zadužena i za obrazovanje, muzejsku djelatnost i čuvanje uspomene na žrtve Jasenovca.
S bh. strane rijeke Save djeluje Javna ustanova spomen-područje Donja Gradina (JUSP Donja Gradina), koja se nalazi na mjestu jednog od logora u sistemu logora Jasenovac. U periodu Jugoslavije ova je ustanova bila dio JUSP Jasenovac kao jedinstvenog spomen-područja, ali od 1991. godine one djeluju kao dvije odvojene ustanove, čije se procjene broja žrtava značajno razlikuju.
Ustaški kompleks Jasenovac, koji su činili logori smješteni na obje obale Save u blizini sela Jasenovac i drugih naselja, bio je otvoren od oktobra 1941. do 22. aprila 1945. godine. Jasenovac je bio radni logor, tranzitni logor i logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca. Cilj postojanja sistema logora Jasenovac bio je istrebljivanje pojedinih naroda, vjerskih skupina i ideoloških neistomišljenika ustaške politike genocida i terora. Najveće grupe logoraša, pa samim time i stradalih, činili su Srbi, Romi, Jevreji, Hrvati, Muslimani i drugi.
Različite procjene broja žrtava
Ukupni broj žrtava Jasenovca i broj stradalih Srba u Jasenovcu značajno je manji od cifri koje navode Stanivuković, Dodik i Vučić. Savezni zavod za statistiku SFRJ je 1964. godine za potrebe isplate ratnih šteta od Njemačke sačinio popis svih žrtava fašističkog terora u Jugoslaviji, na kome se nalaze 597.323 žrtve.
Kao što je na web stranici Arhiva Vojvodine objasnio Goran K. Nikolić, Savezni zavod za statistiku je na temelju popisa žrtava fašističkog terora iz 1964. godine, koji nije popisao poginule pripadnike nekomunističkih jedinica i žrtve komunističkih zločina, koristeći demografske podatke, izračunao da je u Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata stradalo ukupno oko 1,1 milion stanovnika.
Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac (JUSP Jasenovac) je, koristeći ovaj popis i druge izvore, poput fotografija, dokumenata, izjava i terenskih istraživanja, izradila Poimenični popis žrtava logora Jasenovac u kojem su navedena imena 83.145 žrtve. Iako nije potpun, popis ipak daje okviran broj stradalih u Jasenovcu. S druge strane, JUSP Donja Gradina tvrdi da je u Jasenovcu stradalo 700.000 ljudi, od čega 500.000 Srba.
Za usporedbu, oko 1,1 milion ljudi stradalo je u Auschwitzu, najvećem nacističkom logoru smrti u Drugom svjetskom ratu. Međutim, Jasenovac nije imao mehanizirani sistem istrebljenja, poput gasnih komora u Auschwitzu, a njegovi su zatvorenici uglavnom ubijani pucnjem ili premlaćivanjem do smrti.
Brojke koje iznosi JUSP Donja Gradina i na koje se pozivaju akteri iz RS tako dostižu ukupni procijenjeni broj žrtava svih naroda u tadašnjoj Jugoslaviji.
Do cifre od oko milion stradalih, putem procjene broj stanovnika prije i poslije rata, u odvojenim istraživanjima došli su demografi Bogoljub Kočović (1985. godine) i Vladimir Zerjavić (1989. godine), kao i matematičar Vladeta Vučković (1947. godine). Sve tri procjene slažu se s procjenama Saveznog zavoda za statistiku iz 1964. godine da je u Jugoslaviji ukupno stradalo oko milion ljudi. Od ukupnog broja žrtava, Kočović i Zerjavić procjenjuju da je stradalo oko 500.000 Srba.
S druge strane, s procjenom JUSP Jasenovac slaže se većina relevantnih historičara i svjetskih institucija koje se bave izučavanje i dokumentovanjem holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Muzej holokausta u Washingtonu tako navodi da je ustaški režim između 1941. i 1945. godine u logoru Jasenovac ubio između 77.000 i 99.000 ljudi. Na ove podatke poziva se i Svjetski jevrejski forum, koji navodi i poimenični spisak žrtava koji je izradio JUSP Jasenovac.
Izraelska memorijalna ustanova Yad Vashem ne navodi ukupni broj žrtava logora Jasenovac, ali vodi poimenični spisak Jevreja ubijenih u holokaustu na kojem se nalazi oko 17.000 žrtava tog logora.
S druge strane, JUSP Donja Gradina navodi 33.000 stradalih Jevreja u Jasenovcu.
Umanjivanje broja žrtava
Rasprava o broju žrtava u logoru smrti Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata ostaje jedno od najkontroverznijih pitanja u regiji. Kako navodi autor Sven Milekić u tekstu za Balkan Insight, brojke su često politički instrument, a ekstremne procjene, bilo da preuveličavaju, bilo da umanjuju stvarni broj žrtava, koriste se za oblikovanje nacionalnih narativa i dnevnopolitičkih interesa.
Milekić tako navodi da je u svojoj poznatoj knjizi Bespuća povijesne zbiljnosti, objavljenoj 1989. godine, hrvatski predsjednik 1990-ih Franjo Tuđman, koji je bio historičar, sugerisao da je broj žrtava Jasenovca bio između 30.000 i 40.000.
Tokom rata, 1992. godine, Hrvatski sabor formirao je Komisiju za istraživanje svih zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata i u periodu Jugoslavije. U izvještaju iz 1999. godine Komisija je utvrdila ukupni broj žrtava Jasenovca – 2.238 osoba. Sabor nije bio zadovoljan radom Komisije i poslao je izvještaj na doradu – koja nikada nije provedena.
Najnoviju procjenu dala je nevladina organizacija sa sjedištem u Zagrebu Society for Research of the Threefold Jasenovac Camp, koja je tvrdila da su jugoslavenski komunisti nakon Drugog svjetskog rata uspostavili dva koncentraciona logora na mjestu bivšeg ustaškog logora – tvrdnja koju ne podržava velika većina historijskih dokumenata i istraživača.
Ova nevladina organizacija, koja nije imala mnogo profesionalnih historičara, kako se navodu u tekstu Balkan Insighta, umanjila je ukupan broj žrtava, tvrdeći da ih je bilo oko 1.500, te je navela da je većina umrla zbog bolesti i lošeg tretmana, a ne kao rezultat egzekucija. Godine 2017. organizacija je dobila oko 5.600 eura od Ministarstva hrvatskih branitelja za istraživanje arhivske dokumentacije iz Jasenovca.
Međutim, kako se navodi u tekstu Balkan Insighta, nijedna od procjena iz Hrvatske, osim one koju je napravio JUSP Jasenovac, nije koristila naučne metode niti uzela u obzir sve historijske izvore.
Poigravanje brojevima žrtava, pogotovo kada je riječ o preuveličavanju ili umanjivanju broja stradalih, pretvara žrtve u politički alat i skreće fokus s činjenice da, kako je navedeno na stranici JUSP Jasenovac, “jasenovački stradalnici nisu samo brojevi. Oni su djeca, muškarci i žene sa svojim imenima i osobnim životnim pričama”.
Autori: Dino Šakanović i Dalio Sijah
(Istinomjer.ba)