U intervjuima za televiziju N1 vođenim u razmaku od nekoliko dana, Dragan Čović i Martin Raguž govorili su o ključnim političkim temama u Bosni i Hercegovini. Ova analiza upoređuje njihove odgovore i stavove o temama koje su bile zajedničke ili slične u oba razgovora.
U dva odvojena intervjua za televiziju N1 gostovala su dva političara iz hrvatskog političkog spektra čije su stranke parlamentarne u BiH. Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović gostovao je 19. maja 2025. godine, a dva dana kasnije, u studiju televizije N1 gostovao je bivši predsjednik HDZ-a 1990 te predsjednik Programskog vijeća te stranke Martin Raguž.
Imajući u vidu da je riječ o predstavnicima dvije najjače stranke s hrvatskim predznakom u BiH, iskoristili smo priliku da uporedimo njihove stavove u vezi s nekoliko aktuelnih političkih pitanja u BiH.
Zajedničke teme u oba intervjua ticale su se uloge visokog predstavnika Christiana Schmidta, smjene kadrova SNSD-a i blokade institucija, opozicije iz Republike Srpske, izmjena Izbornog zakona te trenutne političke krize u BiH.
Christian Schmidt i OHR
Čović i Raguž zauzeli su suprotne pozicije kada je riječ o ulozi OHR-a i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u aktuelnoj političkoj krizi.
Čović je osporio Schmidtov legitimitet dovodeći u pitanje funkciju visokog predstavnika u trenutnom kontekstu te odbacio ideju da Schmidt interveniše u proces imenovanja ministra sigurnosti, kao i mogućnost da se takvo nešto desi.
Ta mogućnost uopće ne postoji. Jer da je ovo normalna evropska država, ta mogućnost ne bi se smjela naslućivati od bilo koga, a ne od ljudi koji javno djeluju. Ja mislim da se mi trudimo da ona bude normalna država sa svim svojim slabostima koje imaju i sve države u našem okruženju. I nemojmo zazivati bilo kakva nametanja, bilo kakva poprečna rješenja, jer onda, ja kažem visokom predstavniku (…) onda Vi preuzmite sve i radite. Što ćemo Vam mi? Što će nam izbori? Što trošimo novac?
Dragan Čović, 19.5.2025.
Čović je dodao da BiH ne može u šestom mjesecu otvoriti pregovarački proces, a istovremeno imati upravljačku strukturu izvan institucija BiH.
S druge strane, Martin Raguž je rekao da je visoki predstavnik dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i podsjetio da je Vijeće za provedbu mira u februaru 2008. godine utvrdilo ciljeve i uslove koje organi u BiH trebaju ispuniti kako bi OHR bio zatvoren.
… ti koji danas pozivaju “Schmidt go home”, koji ga šalju kući, šta su oni uradili da ispune te uvjete i da dostojanstveno pokažu da Bosna i Hercegovina može pružiti odgovornost za sebe, za svoje institucije, za svoje narode i građane? Ništa. A danas šalju tu vrstu poruke.
Martin Raguž, 21.5.2025.
I dok Raguž priznaje legitimitet i ulogu Schmidta, Čović s druge strane osporava njegovu poziciju i mogućnost intervencije.
Smjena SNSD-ovih kadrova
Na pitanje voditeljke da li vidi rješenje trenutne krize u smjeni SNSD-ovih kadrova, Raguž je odgovorio da se odmakao od dnevno političkih odnosa, ali je dao komentar.
Teško mi je uopće komentirati, ali odgovorit ću na više pitanje: nekad demonstriraju moć da mogu smijeniti ministre iz SNSD-a.
Martin Raguž, 21.5.2025.
Kada je riječ o državnom Parlamentu, HDZ 1990 ima samo jednog predstavnika, Iliju Cvitanovića, kao delegata u Domu naroda, koji nema presudan utjecaj na smjene u Vijeću ministara BiH. Za rušenje kvoruma u ovom domu Raguž kaže da je to udruženi poduhvat onih koji ne žele politička rješenja.
Dragan Čović se nije direktno izjasnio da li bi HDZ BiH podržao smjene SNSD-ovih kadrova te je na pitanje da li bi glasao za takvu inicijativu odgovorio defanzivno.
Zašto Vi otvarate takvo pitanje? Znači, mi danas još uvijek imamo parlamentarnu većinu koja radi, Vijeće ministara je popunjeno upravo takvom parlamentarnom većinom. Neko se sjetio da ne odgovara nečije ponašanje i da mijenja parlamentarnu većinu, međutim, da bi se ona promijenila, mora imati jasan okvir za novu parlamentarnu većinu, a ne napraviti tu eskalaciju, prazninu u djelovanju i tako dalje. I mi ćemo podržavati sve ono što smo dosta potpisali dok ne napravimo novi dogovor. Novog dogovora nemamo, to je činjenica.
Dragan Čović, 19.5.2025.
Iako su stavovi izneseni na različit način, i Čović i Raguž smatraju da opozicija iz Republike Srpske trenutno nema kapacitet za smjenu kadrova SNSD-a.
Izborni zakon
Čović je kroz cijeli razgovor bio stava da je pitanje Izbornog zakona ključno za “ustavnu jednakopravnost Hrvata” i minimalni uslov političke stabilnosti. Na komentar voditeljice da HDZ u trenutku dok traje blokada institucija pokušava progurati svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, Čović je ponovio da su izmjene Izbornog zakona uslov za partnerstvo.
Vrlo jasno, za svakog ko želi s nama rad, to je uvjet. Vrlo jasno, nedvosmisleno. Ne treba ga razlagati pretjerano. To su dokumenti koje smo potpisali s jednim partnerima ‘19. godine u Mostaru, kad smo rješavali pitanje Mostara. To smo potpisali ‘22. godine u prosincu mjesecu, kad smo ovu parlamentarnu većinu dogovorili, da ćemo riješiti to za šest mjeseci. I prošle su dvije i pol godine. Svi oni koji žele dalje, nema novog potpisanog sporazuma. Svi bi željeli nešto potpisati, šta ćemo potpisivati? Ajmo provesti ono što smo dogovorili. To vrijedi za “trojke”, i sarajevske, i banjalučke, i mostarske, i sve one koji se nađu za stolom.
Dragan Čović, 19.5.2025.
Rješavanje pitanja izbora u Mostaru nije se desilo 2019, već u julu 2020. godine. Osim sporazuma za izbore u Mostaru, tada je potpisan i Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u kojem se navodi da će stranke potpisnice (HDZ BiH i SDA) početi s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, “kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine”.
Prilikom formiranja vlasti na državnom nivou u decembru 2022. godine potpisan je dokument “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022–2026. godina”. Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Kroz cijeli intervju Čović je branio stav da je pitanje Izbornog zakona ključno za “ustavnu jednakopravnost Hrvata” i minimalni uslov političke stabilnosti. Međutim, ne slaže se da insistiranje na tom pitanju u jeku krize dodatno destabilizuje procese i produbljuje političku blokadu.
Sličnog stava je i Martin Raguž, koji je istakao da izmjene Izbornog zakona nisu novo pitanje i da su pokušaji izmjena postojali i dok je on bio delegat u Domu naroda prije skoro deset godina. Na kritiku voditeljice da HDZ BiH spašava SNSD, insistirajući da se izmjene Izbornog zakona stavljaju na dnevni red, Raguž je istakao da svaka politička stranka ima legitimno pravo da procijeni trenutak kada želi da realizuje svoje političke ciljeve. Ipak, naglašava da se to mora raditi demokratskim sredstvima i bez ugrožavanja interesa države.
Naravno, to treba raditi demokratskim sredstvima i treba na način da ne ugrožava interese države. Evo, to je to. Razumijete šta ja Vama govorim. A uvijek se nađe neki razlog zašto se ne želi promijeniti Izborni zakon.
Martin Raguž, 21.5.2025.
Raguž je kritikovao Čovićevu retoriku o trećoj administrativnoj jedinici kao načinu da se mobilizuje biračko tijelo i izbjegne odgovornost za loše rezultate u ključnim oblastima, poput obrazovanja, zdravstva i ekonomije.
Nije sramota imati problem, sramota ga je ne rješavati. Hajmo pozvati na rješavanje tih otvorenih političkih pitanja (…). Ima skoro 20 godina da se govori da je to dodatna podjela zemlje, da je to ekskluzivno pravo jedne stranke ili naroda. Ma ne, hajmo to razgrnuti da vidimo šta to znači (…). HDZ Bosne i Hercegovine na taj način drži jednu, kako bih rekao, visoku razinu političkog aktiviteta i mobiliziranja vlastitog biračkog tijela. To rade sve stranke u ovoj zemlji , i to im je do sada prolazilo. Kada dođe izborni ciklus, treba se pripremiti za izbore. Umjesto da položite račune narodu, šta ste za te četiri godine radili u oblasti obrazovanja, u oblasti zdravstva, u oblasti poticaja (…). Vi uvijek imate taj osigurač, odnosno džoker. Drugi nam neko želi nametnuti hrvatskog člana Predsjedništva i vama uopće više druga argumentacija nije potrebna. To sužava prostor i ovim strankama, koje su konačno odlučile hrabrije iskoračiti u smislu pluralizacije hrvatskog političkog tijela.
Martin Raguž, 21.5.2025.
I dok Dragan Čović izmjene Izbornog zakona vidi kao uslov za političku stabilnost, Martin Raguž u tome vidi priliku za pluralizaciju unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH. U konačnici, obojica se slažu da je izmjena Izbornog zakona nužna.
I nakon krize, kriza
Kada je riječ o trenutnoj političkoj situaciji, Raguž stanje opisuje kao “nepodnošljivu lakoću neodgovornog političkog ponašanja”, gdje dominiraju konfrontacije, blokade i propuštanje historijskih šansi za napredak. On upozorava da se zemlja u nekim aspektima nalazi bliže atmosferi iz 1990-ih, nego evropskoj budućnosti kojoj formalno teži.
Zaista mislim da će ova nepodnošljiva lakoća neodgovornog političkog ponašanja, konfrontacija, blokada, gubljenja povijesnih prilika za ovu zemlju i svođenja BiH na jedan okvir u komu je moguće vršiti udar na ustavni poredak, poredak bez ikakvih posljedica, na neki način dovesti u pitanje budućnost ovih naroda i ove zemlje, i činjenicu da je u pitanju čak i sigurnost, da smo možda u nekim elementima bliže devedesetim godinama, nego ono gdje bi trebali biti, na pragu Europske unije…
Martin Raguž, 21.5.2025.
Raguž odbacuje pojednostavljeno traženje jednog krivca i poručuje da “nema nevinih”, jer su svi politički akteri propustili da kroz dijalog i kompromis poprave sistem.
Nasuprot tome, Čović se nije složio s konstatacijom voditeljice da se BiH nalazi u najvećoj krizi od kraja rata, i to na jedan snishodljiv način.
Vi ste mladi, ali morate znati da od Daytona, 30 godina sada obilježavamo, do sada je bilo bar deset kriza, ovakve ili slične, ili više razne u BiH. Da Vas ja vratim na 2000. godinu, na 2002. godinu, na 2006. godinu i tako dalje. Ovo je uistinu jedan izazov za BiH, kakve smo imali i do sada.
Dragan Čović, 19.5.2025.
Teško je znati na šta tačno Čović misli. Da li je riječ o nizu smjena koje su napravili visoki predstavnici Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown u tom periodu ili je, pak, riječ o padu Aprilskog paketa ustavnih promjena, ne možemo znati. Ipak, imajući u vidu da 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i dalje govorimo o “najvećim krizama”, da Republika Srpska pravi secesionističke poteze, da se politika i dalje vodi blokadama, prikladno zvuči Raguževa karakterizacija situacije kao “nepodnošljive lakoće neodgovornog političkog ponašanja.”
Martin Raguž i Dragan Čović, kao predstavnici jedine dvije parlamentarne stranke s hrvatskim predznakom, zauzimaju različite pozicije kada je riječ o visokom predstavniku i trenutnoj političkoj krizi. Čović relativizuje dubinu krize, dok je Raguž naziva jednom od najopasnijih u poslijeratnom periodu.
Raguž priznaje međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, poziva na odgovornost svih političkih aktera i kritikuje korištenje etnonacionalnih narativa za mobilizaciju birača.
Izmjene Izbornog zakona nešto su oko čega se slažu obojica. Dok Čović izmjene Izbornog zakona vidi kao ultimativni uslov za političku stabilnost i nastavak partnerstva u vlasti, Raguž to vidi kao legitimnu političku inicijativu koja ne smije služiti kao sredstvo za produbljivanje podjela ili izbjegavanje odgovornosti.
(Istinomjer.ba)