Skip to content
Analize

Nenad Stevandić – jedan datum i dva svijeta

Osim u Federaciji BiH, 9. maj radni je dan i u svim zemljama okruženja tako da po tom pitanju nisu samo RS i FBiH “dva svijeta”, kako to tvrdi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedan Stevandić.

Izvor: Goran Šurlan/RAS Srbija

Govoreći o proslavi 9. maja koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, Nenad Stevandić je u programu RTRS-a uz čestitku građanima i građankama Republike Srpske iznio i žaljenje što je taj dan u Federaciji BiH radni.

Žao mi što to ne mogu na taj način da čestitam i građanima Federacije, jer kod njih je danas radni dan. Republika Srpska ima ponosa i dostojanstvo da se sjeti toga i da nastavi te tradicije. A, vi, znači, da je u Federaciji često pričao o nekom ZAVNOH-u i tako dalje, ovaj ZAVNOBiH-u. Dolaze u Mrkonjić, a istovremeno u Sarajevu imaju ulice efendije Đoze i Mustafe Busladžića, dakle, istaknutih domaćih nacista. (…) Tako da, iskreno mi je žao što i po tom pitanju smo mi dva svijeta, Republika Srpska i Federacija.

Nenad Stevandić, 9.5.2024.

Kada se i kako u Evropi obilježava Dan pobjede?

Dan pobjede u većini država u Evropi obilježava se 8. maja, dok se 9. maj obilježava kao Dan Evrope. S druge strane, u Rusiji, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i u zemljama bivše Jugoslavije, obilježava se 9. maja, zajedno s Danom Evrope.

Naime, bezuslovna predaja nacističke Njemačke stupila je na snagu u 23:01 sati 8. maja 1945. godine, koji su Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države označile kao Dan pobjede u Evropi. U Moskvi je već bio 9. maj, te je ovaj dan postao Dan pobjede Sovjetskog Saveza u onome što Rusi nazivaju Velikim domovinskim ratom 1941–45.

Međutim, iako je u nekim državama Dan pobjede neradni dan, to nije pravilo. Zakonom o praznicima u RS 9. maj definisan je kao neradni dan, dok u FBiH to nije slučaj, kao ni u drugim državama u okruženju u kojima se ovaj praznik obilježava. Tako je 9. maj, osim u FBiH, radni dan i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.

Dan pobjede nad fašizmom, osim u RS, gdje je u Banjoj Luci organizovan marš Besmrtnog puka, obilježen je i u Sarajevu, gdje su aktuelni entitetski, kantonalni i lokalni zvaničnici/e položili cvijeće na više lokacija, između ostalih, i u spomen-parku Vraca.

O “nekom” ZAVNOBiH-u

S druge strane, 25. novembar, dan kada je 1943. godine održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH), u FBiH se obilježava kao Dan državnosti. Ovaj datum obilježavao se i u vrijeme SFRJ kao dan Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. U Federaciji je 25. novembar neradni dan, dok je u RS radni.

U pogledu Stevandićeve konstatacije da se u FBiH često priča o “nekom” ZAVNOBiH-u, treba podsjetiti i na tekst Rezolucije koja je usvojena tog 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu. Već u prvom pasusu tada usvojene rezolucije u prvi je plan stavljeno zajedništvo svih naroda u BiH.

“Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine sastali su se pretstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda u Bosni i Hercegovini donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima”, stoji u rezoluciji u kojoj se jasno ukazuje i na neprijatelje protiv kojih je tada još uvijek trajala borba u Drugom svjetskom ratu.

Naši narodi u teškoj i krvavoj borbi protiv okupatora, Pavelićevih ustaša, Nedića, Rupnika i četnika Draže Mihailovića stvorili su slavnu Narodno-oslobodilačku vojsku na čelu s vođom naroda Jugoslavije i mudrim Vrhovnim komandantom drugom Titom.

Rezolucija ZAVNOBiH-a

U Rezoluciji ZAVNOBiH-a spomenuti su i saveznici, u prvom redu Sovjetski Savez.

“Narodi Bosne i Hercegovine ponosni su što se naša vojska bori rame uz rame sa slavnom Crvenom armijom protiv zajedničkog neprijatelja – fašističkih varvara. Naši narodi duboko cijene i pomoć svojih engleskih i američkih saveznika”, navedeno je u tekstu.

Tekovine ZAVNOBiH-a tako nemaju nikakve razlike u odnosu na tekovine Dana pobjede te su oba praznika proizašla iz antifašističke borbe. Tim više, sporna je i Stevandićeva tvrdnja da su zbog neradnog dana za Dan pobjede RS i FBiH “dva svijeta”.

Podsjećamo i da je Ustavni sud BiH kao neosnovan odbio zahtjev 30 poslanika/ca NSRS za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine

Ulice nazvane po saradnicima s nacistima širom BiH

Stevandićeva konstatacija da u Sarajevu postoje ulice nazvane po saradnicima s nacističkim režimom tokom okupacije je tačna, a Istinomjer je na to ukazivao u više navrata (1, 2, 3, 4). Upravo smo u analizi “Borba protiv fašizma – deklarativna ili istinska?” ukazali na činjenicu da su u domaćoj javnosti prisutna različita viđenja prošlosti kako one koja se odnosi na period Drugog svjetskog rata, tako i na period od 1992. do 1996. godine.

Nazivi ulica po kolaboracionistima s nacističkim režimom nisu prisutne samo u Sarajevu. Više ulica u Mostaru nosilo je imena po pripadnicima ustaškog pokreta i zvaničnicima NDH, a uklanjanje tabli počelo je u maju 2023. godine, nakon što je Gradska uprava Mostara prethodno donijela odluku o novim imenima ulica.

Proces preimenovanja naziva ulica, trgova, pa čak i gradova, bio je najekstremniji u Republici Srpskoj, gdje su, već u jeku rata, 1993. godine, “etnički očišćeni” nazivi gradova (što je parcijalno revidirano odlukom Ustavnog suda BiH iz 2004. godine), a samo su u Banjoj Luci promijenjeni nazivi 244 ulice. Tako danas u ovom gradu, umjesto 81 ulice koja je nosila imena vezana za Bošnjake i 55 imena vezana za Hrvate, postoje tri s bošnjačkim imenima i dvije s hrvatskim. Između ostalog, pojedine četničke vojvode, poput Radeta Radića, imaju ulicu u Banjoj Luci, a gradonačelnik ovog grada Draško Stanivuković u tome ne vidi ništa sporno. I u Derventi, Istočnom Sarajevu, Gradišci, Rogatici i Šamcu postoji ulica Draže Mihailovića.

Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojen zakon o praznicima na državnom nivou tako da postoje velike razlike u pogledu dana koji su neradni u dva bh. entiteta. Tako je i u slučaju dva praznika koja su proistekla iz tekovina antifašističke borbe, Dana pobjede i Dana državnosti BiH. Ipak, teško je naći argumente za Stevandićevu konstataciju da su Federacija BiH i Republika Srpska “dva svijeta” kako u pogledu obilježavanja 9. maja, tako i u pogledu ulica nazvanih po saradnicima s nacistima. Tako je Dan pobjede samo još jednom poslužio za deklarativan odnos nadležnih prema tekovinama antifašizma, dok je “stanje na terenu” potpuno suprotno.

(Istinomjer.ba)

10. 05. 2024
Nenad Stevandić ima 50 članak/a na Istinomjeru, više informacija o ovom akteru možete naći ovdje
Pitajte Istinomjer!