Govor mržnje se u predizbornom periodu često koristi kao sredstvo političke promocije i/ili obračuna s političkim protivnicima/ama.
Foto: Raskrinkavanje.ba
Uoči Opštih izbora 2.10.2022. godine objavljujemo serijal “Rasvjetljavanje”, posvećen različitim medijskim fenomenima koji obično prate predizbornu kampanju. Fokusiramo se na pojave koje sadrže elemente dezinformacija ili drugih oblika manipulacija kojima se nastoji uticati na javnost i birače/ice, a koje smo već imali/e priliku vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima. Sve analize iz ovog serijala možete pročitati na ovom linku.
U ovoj analizi govorit ćemo o govoru mržnje koji koriste politički/e akteri/ke i/ili njima bliski mediji i simpatizeri/ke – najčešće kao sredstvo obračuna s političkim protivnicima/ama.
Kako se govor mržnje koristi u političke svrhe?
Prema definiciji Ujedinjenih naroda, govor mržnje predstavlja bilo koju vrstu komunikacije koja napada ili koristi pejorativni ili diskriminatorni jezik u odnosu na osobu ili grupu, a na osnovu njihove vjeroispovijesti, etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, porijekla, spola ili drugih faktora identiteta. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da je politički motivisano nasilje češće tamo gdje političari/ke koriste govor mržnje.
Retorika kojom se izražavaju ksenofobija, rasizam, nacionalizam i slični stavovi postala je prepoznatljiva odlika različitih političara kakav je, recimo, predsjednik Mađarske Viktor Orban, poznat po iznošenju rasističkih, antisemitskih, islamofobnih i homofobnih stavova, ili bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je 2016. godine lansirao svoju predizbornu kampanju obećanjem da će izgraditi zid na granici s Meksikom kako bi spriječio ulazak ilegalnih imigranata iz te zemlje, koje je nazvao “silovateljima” i “kriminalcima”.
Govor mržnje usmjeren protiv određenih grupa često se pojavljuje i u bh. javnom prostoru kao sredstvo političke propagande – kroz pokušaj da se promovišu određene političke opcije i/ili da se politički protivnici predstave u negativnom svjetlu.
Kako to izgleda u praksi?
Raskrinkavanje je i prethodnih godina pisalo o targetiranju određenih skupina u političke svrhe kako u medijima, tako i na društvenim mrežama. U analizi koju možete pročitati ovdje pisali smo o dezinformacijama koje podstiču mržnju prema migrantima/kinjama i izbjeglicama. U objavama na društvenim mrežama izmišljali su se napadi migranata na lokalno stanovništvo u Bihaću s ciljem diskreditiranja gradonačelnika Šuhreta Fazlića. Migranti se, u objavi koja je predmet naše analize, nazivaju hordom, divljacima, bagrom i bolesnicima.
Pred Opće izbore 2018. godine mediji bliski SNSD-u su učesnike/ce protesta “Pravda za Davida” optuživali za urotu s ciljem “rušenja Republike Srpske”, nazivajući neke od njih “ubicama srpske djece”, “srpskim krvnicima” i “zločincima”. O tome je Raskrinkavanje pisalo u analizama ovdje i ovdje.
Targetiranje političara/ki zbog njihove etničke pripadnosti, kao i huškački tekstovi kojima se nastoje podsticati strah i međunacionalna netrpeljivost, također su učestala pojava pred izbore, o čemu smo pisali u analizama ispod:
- Portal “BNN”: Promocija BPS-a i napadi na opoziciju u Kantonu Sarajevo
- Napadi na muslimane: Manipulativno prenošenje starih vijesti
- Sedam sekundi za neistinu
- Nova laž tabloida “Alo”: Navijači idu na Grbavicu, ne u Banjaluku
Političari/ke i političke partije se također nerijetko služe govorom mržnje. Nacionalistički ispadi, ratnohuškačka retorika i homofobija i ksenofobija, čini se, uobičajene su pojave u političkom diskursu u BiH. Pojedini/e politički/e akteri/ke širili/e su dezinformativne narative koji su migrante/kinje i izbjeglice prikazivali u iznimno negativnom svjetlu. Neki/e su otvoreno pozivali/e na diskriminaciju LGBT zajednice, dok drugi/e nisu prezali/e od vrijeđanja po etnonacionalnoj osnovi i podsticanja netrpeljivosti među narodima u BiH. Više o svemu tome pročitajte u analizama našeg partnerskog portal Istinomjer (1, 2, 3, 4, 5).
Govor mržnje prisutan je u javnom prostoru i uoči predstojećih Općih izbora, pogotovo na društvenim mrežama. Facebook stranice kao što su Banjalučki Džokej i Ponosni Bošnjaci primjeri su kako se govor mržnje kojim se izražavaju homofobija i nacionalizam koristi za promociju političkih partija i obračunavanje s političkim protivnicima/ama. Više o tome moći ćete pročitati uskoro u našoj analizi koja se bavi korištenjem društvenih mreža u političke svrhe.
O novim primjerima korištenja govora mržnje u političke svrhe, kao i drugim oblicima manipulacija, Raskrinkavanje će za vrijeme trajanja predizborne kampanje pisati u rubrici “Razabiranje”.
Šta uraditi kada uočite govor mržnje u predizbornoj kampanji?
Ukoliko uočite govor mržnje na televiziji ili radiju, možete ga prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK). Više detalja o tome kako prijaviti sadržaj možete pronaći na web stranici Medijska pismenost ovdje.
Ukoliko je sporni sadržaj objavljen u štampanim ili online medijima, možete ga prijaviti Vijeću za štampu BiH. Više o tome čitajte ovdje.
Na društvenim mrežama također postoje mehanizmi za prijavu govora mržnje, što omogućava korisnicima/ama da reaguju ukoliko ga primijete.
Ako na društvenim mrežama ili u medijima primijetite dezinformacije praćene govorom mržnje s ciljem političke promocije i/ili obračuna s političkim protivnicima/ama, pošaljite nam sadržaj putem formulara za sugestije ovdje.
(Raskrinkavanje: Nerma Šehović)