Neistina

Čović ustvrdio da nema formalno pravnih uvjeta za organiziranje izbora

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, gostujući 30.1.2022. godine u središnjem Dnevniku Hrvatske radio-televizije, komentirao je minule pregovore u vezi s Izbornim zakonom BiH, održane u Neumu.

Foto: Slobodna Bosna
Foto: Slobodna Bosna

Na konstataciju voditeljice da je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt najavio da će izbori u BiH biti održani na jesen, bez obzira na to hoće li biti izmjena Izbornog zakona BiH, Čović je, napominjući da je “ostalo jako puno otvorenih pitanja”, između ostalog, ustvrdio:

Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je van snage stavio određene odrednice Izbornog zakona, čime bi formalno imali problem, kao što smo imali, ako se sjećate, svojevremeno oko organiziranja izbora u Mostaru. Po istom modelu, Ustavni sud je i tada stavio van snage neke odredbe, tako da mi formalno pravnih uvjeta za organiziranje izbora nemamo. Ali, evo, ako uspijemo nešto posebno dogovoriti, onda bi u Parlamentarnoj skupštini BiH morali napraviti izmjene Izbornog zakona koje bi nam to mogle omogućiti, pa da kažemo da imamo jedan demokratski proces izbora.

Dragan Čović, 30.1.2022.

Kada je u pitanju Čovićeva tvrdnja da nema formalno pravnih uvjeta za održavanje Općih izbora 2022. godine, prije svega treba napomenuti da u periodu od raspisivanja Općih izbora 2018. godine do danas, osim u dijelu koji se odnosio na lokalne izbore u Mostaru, nije bilo izmjena Izbornog zakona BiH te, na način i pod uslovima kako su održani Opći izbori 2018. godine, ne postoje pravne prepreke da se oni održe i 2022. godine.

Podsjećamo, nakon što raniji pregovori nisu urodili plodom, te prijedlozi upućeni u parlamentarnu proceduru nisu dobili potrebnu podršku, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), u skladu sa svojim ovlastima, u maju 2018. godine raspisala je opće izbore, koji su održani 7.10.2018. godine.

Prethodno, odlukom Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH, utvrđeno je, pored ostalog, da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav (2) u dijelu “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav (2). tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH naložio je time Parlamentarnoj skupštini BiH da uskladi Izborni zakon sa Ustavom BiH u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke, što najviši zakonodavni organ u BiH nije učinio, te je sporna odredba nakon šest mjeseci od donošenja navedene odluke Ustavnog suda BiH izbrisana iz Izbornog zakona BiH.

S tim u vezi, nakon raspisivanja Općih izbora 2018. godine, CIK BiH je na sjednici održanoj 18.12.2018. godine usvojio odluku o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na osnovu koje bi se koristio popis iz 2013. godine te primijenio princip 1/1/1, koji znači da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona ukoliko su izabrani.

Zakonski osnov za donošenje ovakve odluke CIK-a BiH nalazi se u članu 10.12. stav (1) Izbornog zakona BiH, u kojem se navodi:

Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.

Izborni zakon BiH

Uoči donošenja spomenute odluke CIK-a BIH, iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH kao ad hoc međunarodne institucije odgovorne za nadgledanje provedbe civilnih aspekata” Dejtonskog mirovnog sporazuma, pored ostalog, poručeno da je, “što se tiče sadržaja odluke Centralne izborne komisije, mišljenje visokog predstavnika od ranije poznato i nije se promijenilo”:

Naš stav u vezi Doma naroda Federacije i primjeni Ustava Federacije BiH, koji smo ponavljali u nekoliko navrata, uvijek je bio principijelan: do okončanja izborne reforme, Ustav Federacije BiH treba se primjenjivati u cijelosti, i kada se radi o popisu i kada se radi o takozvanom pravilu 1/1/1. Dozvoliti Izbornom zakonu BiH prvenstvo u odnosu na Ustav Federacije BiH, u dijelu koji se odnosi na sastav institucija Federacije, može imati vrlo ozbiljan utjecaju budućnosti.

OHR, 21.11.2018.

Tako su, a u skladu sa važećom ustavnom i pravnom legislativom te odlukama CIK-a BiH, Opći izbori 2018. godine održani, a na njima je, pored ostalih, učestvovao i HDZ BiH.

Kada se radi o održavanju Općih izbora 2022. godine, OHR je, odnosno aktuelni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, i ovoga puta, “pozivajući sve političke snage u BiH da konstruktivno rade na novom izbornom zakonu”, potvrdio da “postoji važeći izborni zakon koji precizno uređuje izbore” te da, “u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine, sukladno odredbama postojećega zakona”.

Izbori moraju odražavati volju birača, a suvremen izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i sukladno odlukama Europskoga suda za ljudska prava je u interesu svih. Istodobno, želim naglasiti: postoji važeći izborni zakon koji precizno uređuje izbore. U slučaju da ne bude izmjena Izbornoga zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine sukladno odredbama postojećega zakona. O tome nema pregovora. Demokracija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju postati predmet političkoga manevriranja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokracije.

OHR, 28.1.2022.

Istoga je dana, a nakon Čovićeve tvrdnje da nema formalno pravnih uvjeta za organiziranje izbora, putem svog Twitter profila reagirao i predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar, potvrdivši da “nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provedbu izbornih rezultata nakon izbora 2022. godine”:

Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provedbu izbornih rezultata nakon izbora 2022. Zakonski se trenutačno stanje ne može komparirati sa nemogućnošću provedbe izbora u Mostaru. Ostaje ustavna i zakonska diskriminacija i to je smetnja europskom putu BiH!

Željko Bakalar, 30.1.2022.

Na kraju, a u kontekstu Čovićeve tvrdnje, treba podsjetiti i na član 1.14 Izbornog zakona BiH u skladu sa kojim CIK BiH raspisuje izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, a koji se održavaju prve nedjelje u oktobru:

(1) Izbori na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Izbore koje nije moguće održati prve nedjelje u oktobru, zbog podudaranja s vjerskim praznikom, Centralna izborna komisija BiH zakazuje za nedjelju nakon prve nedjelje u oktobru koja se ne podudara sa vjerskim praznikom.

(2) Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu s ovim Zakonom, obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora, osim ako odredbama Poglavlja 14 ovog Zakona nije drugačije određeno.

(3) Centralna izborna komisija BiH objavljuje datume izbora za sve nivoe vlasti u „Službenom glasniku BiH”, u službenim glasilima entiteta i “Službenom glasniku Brčko distrikta BiH” i sredstvima javnog informisanja.

Izborni zakon BiH

S obzirom na činjenično stanje kada se radi o važećim zakonskim rješenjima, ali i stav OHR-a kao međunarodne institucije odgovorne za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, tvrdnju Dragana Čovića da nema formalno pravnih uvjeta za organiziranje Općih izbora 2022. godine Istinomjer ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!