Saga oko odabira gradonačelnika Mostara je završena 15. februara 2021. godine izborom kandidata Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Maria Kordića, i to tek nakon četvrtog nastavka konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara, te trećeg kruga glasanja. Međutim, polemika oko ishoda glasanja je još uvijek aktuelna, a ne stišava se ni diskusija oko pitanja ko je zaslužan što su lokalni izbori u Mostaru napokon održani, nakon 12 godina.
Novi val političkih tenzija prouzrokovala je izjava predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića tokom njegovog gostovanja na televiziji Hayat 16. februara 2021. godine, gdje je optužio Irmu Baraliju za izdaju Mostara, te ustvrdio kako je upravo stranka koju predvodi zaslužna za održavanje mostarskih izbora:
Da nije bilo naše upornosti, prije svega ljudi iz Mostara prevođenim gospodinom Marićem, da nije bilo međunarodne zajednice, da, na kraju krajeva, ja na sto nisam stavio još jedan dodatni element, a to je da ćemo razgovarati o Izbornom zakonu, onom o čemu je najviše zainteresiran da razgovara HDZ, ne bi bilo izbora u Mostaru. Dakle, ogroman jedan napor koji se, nažalost, loše završio. Ja nisam htio da reagujem na tvrdnje kako je Irma Baralija donijela izbore u Mostaru. Naravno da nije. Evo, ova upornost SDA, dok nismo došli do modela koji će omogućiti ovako da imamo 18 glasova, mi nismo htjeli da pristanemo.
Bakir Izetbegović, 16. 2. 2021.
Svega par sati kasnije oglasila se i Irma Baralija, koja je bila kandidatkinja Naše Stranke za gradonačelnicu Mostara, iznijevši tvrdnju kako je ipak njenom zaslugom Mostar dobio priliku da bira gradsku vlast:
Kad je riječ o tome ko je donio izbore gospodine Izetbegoviću, donijela sam ih ja. Vi ste ih sa Čovićem etnički instrumentalizirali i usmjerili ka usvajanju izbornog zakona upravo po Čovićevoj mjeri.
Irma Baralija, 16. 2. 2021.
Istinomjer se u proteklom periodu u više navrata bavio temom mostarskih izbora (“Baralija protiv BiH” konačno otvara vrata za održavanje lokalnih izbora u Mostaru, Hoće li i kada Sporazum o lokalnim izborima u Mostaru biti proveden?, Mostar bira gradsku vlast nakon 12 godina), te će i ovaj put prikazati pregled dešavanja koja su dovela do održavanja Lokalnih izbora u Mostaru 20. decembra 2020. godine.
Presudom Ustavnog suda BiH od 26. 11. 2010. godine djelimično je usvojen zahtjev Kluba poslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti odredaba člana 19.4. Izbornog zakona BiH i člana 17. Statuta Grada Mostara. Navedenom odlukom, Ustavni sud BiH, između ostalog, utvrdio je da članovi Izbornog zakona BiH i Statuta Grada Mostara, koji kažu da se “u svakom gradskom području biraju po tri vijećnika”, nisu bili u skladu sa članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, koji je sastavni dio Ustava BiH.
Nakon svih do tada propalih pokušaja da se od strane odgovornih u BiH iznađe rješenje za implementaciju navedene odluke Ustavnog suda BiH, “nedostatka političke volje”, “želje za iznalaženjem kompromisa” praćenih međusobnim optuživanjem relevantnih političkih aktera, presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu “Baralija protiv Bosne i Hercegovine” konačno je otvorila vrata za održavanje lokalnih izbora u Gradu Mostaru, na način da je, ukoliko Parlamentarna skupština BiH to ne uradi u datom roku, dala ovlaštenje Ustavnom sudu BiH “da sam uspostavi rješenje”.
Podsjećamo, presuda Evropskog suda za ljudska prava nastala je kao rezultat tužbe “Baralija protiv Bosne i Hercegovine” koju je, zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru, u Strasbourgu protiv svoje zemlje u junu 2018. godine podnijela građanka Mostara Irma Baralija. Nešto više od godinu kasnije, 29. 10. 2019. godine, ovaj pravosudni organ jednoglasno je utvrdio da je došlo do kršenja člana 1. Protokola broj 12 zbog propusta nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine da preduzmu pozitivne obaveze s ciljem održavanja lokalnih izbora za Grad Mostar, te nadležnim institucijama BiH naložio sljedeće:
Sud je zaključio da tužena država mora izmijeniti Izborni zakon najkasnije u roku od šest mjeseci od kad ova presuda postane konačna, da bi omogućila održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Ukoliko tužena država propusti to učiniti, Sud je konstatovao da Ustavni sud ima ovlaštenje da sam uspostavi privremeno rješenje.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, 29. 10. 2019.
Sporazum koji je 17. 6. 2020. godine potpisan između SDA i HDZ-a BiH, a uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice, bio je dugoočekivani korak u pravcu stvaranja uslova da se pomenuta presuda Evropskog suda za ljudska prava provede u djelo, te da se lokalni izbori u Mostaru konačno održe.
Naime, u dijelovima Sporazuma pod nazivom Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara stranke potpisnice usaglasile su model Izbornog zakona BiH, odnosno način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po gradskim područjima, kao i izmjene Statuta Grada Mostara. S tim u vezi, stranke potpisnice ovog sporazuma obavezale su se da će “u skladu s parlamentarnim procedurama uputiti prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH iz točke 1. ovog Sporazuma, najkasnije u roku od 15 dana od dana potpisivanja ovog Sporazuma”.
Izmjene Izbornog zakona BiH, potrebne za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine u Mostaru, koje su dogovorene sporazumom SDA i HDZ-a BiH, usvojene su u Parlamentarnoj skupštini BiH 8. jula. Nakon što su stečeni svi uslovi za održavanje lokalnih izbora u Mostaru, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je iste raspisala 23. jula 2020. godine.
Napokon, poslije 12 godina čekanja, Lokalni izbori u Mostaru su održani 20. decembra 2020. godine, a njihovi rezultati potvrđeni su na sjednici Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), održanoj 19. 1. 2021. godine. Konačni rezultati izbora su dostupni na internet-stranici CIK-a BiH.
Mostar je nepuni mjesec kasnije dobio gradsku vlast, čime su demokratski procesi u ovom gradu napokon provedeni, ali se bura oko načina glasanja, formiranja koalicionih blokova i “izbornih izdaja” još uvijek ne stišava. Bilo kako bilo, kao što je navedeno u ovom tekstu, održavanju izbora doprinijele su samostalne inicijative građana/ki Mostara, uobičajeni dogovori političkih stranaka, ali i neizostavna intervencija međunarodne zajednice. Stoga, niko od javnih funkcionera ne bi smio preuzimati apsolutnu zaslugu za održavanje ovog “praznika demokratije”, a izabrani predstavnici gradske vlasti Mostara u narednom periodu dužni su se fokusirati na ispunjavanje izbornih obećanja i rad u interesu sugrađana.
(Istinomjer.ba)