Izborna kampanja za Lokalne izbore 2020. u Gradu Mostaru počela je 20. novembra, te će građani ovog grada nakon 12 godina, 20. decembra, ponovo imati priliku da biraju gradsku vlast. Kampanja traje do 19. decembra, kada počinje izborna šutnja. Za izbore u ovom gradu prijavljen je veliki broj političkih subjekata, a one koji budu izabrani u Gradsko vijeće Mostara čeka veliki izazov u vidu usvajanja izmjena Statuta Grada Mostara.
Podsjećamo, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown 2003. godine donio odluku o Statutu Grada Mostara, ukinute su gradske općine, ali je ostalo šest gradskih područja koja biraju vijećnike Gradskog vijeća. Na ovu odluku apelaciju su uputile stranke okupljene oko HDZ-a BiH, a od donošenja odluke Ustavnog Suda BiH, koji je nevažećim proglasio dijelove Statuta Grada Mostara koji se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće, bila je blokirana gradska vlast Mostara. Apelant pred sudom, koji je u ovom slučaju HDZ BiH, tražio je uređenje Mostara kao jedne izborne jedinice, sa čime se nije slagala SDA koja je tražila podjelu grada na bar dvije općine. Tako su svi dugogodišnji pokušaji postizanja konsenzusa bili osuđeni na propast, a rješenje se tražilo i u okviru razgovora bh. lidera o provođenju odluke „Sejdić-Finci“. Detaljnije čitajte u novinarskoj priči koja je objavljena na portalu UG “Zašto ne”, u sklopu projekta “Zapadni Balkan i pristupni proces EU: Primjena političkih kriterija”, koji je podržan od strane Balkanskog fonda za demokratiju (BTD).
Treba spomenuti i da su se moguća rješenja problema održavanja izbora u Gradu Mostaru spominjala još uoči Lokalnih izbora 2012. godine.
Sigurno je kako sada neće biti izbora u Mostaru, ali vjerujem kako su oni mogući u roku od 4-5 mjeseci.
Dragan Čović, 6. 9. 2012.
Nakon što se izbori nisu održali “u roku od 4-5 mjeseci”, Čović je u septembru naredne godine najavio izmjene Izbornog zakona do izbora 2014. godine.
Cilj nam je u ovoj godini završiti cijelu priču i kad su u pitanju Mostar, izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno Hercegovačko-neretvanski (HNK) i Srednjobosanski (SBK), gdje moramo promijeniti izborna pravila kako bi sve bilo spremno za izbore iduće godine, a onda kroz parlamentarnu možemo provesti izmjene u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH.
Dragan Čović, 29. 9. 2013.
Više o brojnim kasnijim najavama dogovora o izmjenama Izbornog zakona u pogledu Grada Mostara od strane Dragana Čovića u protekloj deceniji možete čitati u analizi Istinomjera.
Evropski sud za ljudska prava je 29. 10. 2019. godine objavio presudu u predmetu “Baralija protiv Bosne i Hercegovine”, u kojoj je jednoglasno utvrdio da je došlo do kršenja člana 1. Protokola broj 12 zbog propusta nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine da preduzmu pozitivne obaveze s ciljem održavanja lokalnih izbora za Grad Mostar.
Potom su polovinom juna 2020. godine SDA i HDZ BiH potpisali dokumente pod nazivom Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara, a izmjene Izbornog zakona BiH potrebne za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine u Mostaru usvojene su u Parlamentarnoj skupštini BiH 8. jula ove godine. Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je potom 23. jula izbore u Gradu Mostaru.
O eventualnim izmjenama Statuta Grada Mostara odlučivat će Gradsko vijeće Grada Mostara koje će biti izabrano na predstojećim Lokalnim izborima u ovom gradu, 20. decembra 2020. godine. Da će ovo biti jedno od dominantnih pitanja o kojem će se razgovarati tokom narednih mjesec dana, svjedoči i primjer Ilije Cvitanovića koji je izmjene gradskog Statuta uslovio izmjenama Izbornog zakona BiH, o čemu je Istinomjer već pisao.
Na predstojećim izborima, u Gradsko vijeće Mostara birat će se 35 vijećnika iz sedam izbornih jedinica, odnosno šest gradskih područja i centralne gradske liste. Za lokalne izbore u Mostaru, prema podacima CIK-a, prijavilo se 47 političkih subjekta, odnosno 38 političkih stranaka i devet nezavisnih kandidata. Kompletnu listu kandidata u svim izbornim područjima u Gradu Mostaru pogledajte na zvaničnoj internet stranici CIK-a.
U proteklom periodu već su dogovorene i koalicije u kojima će partije nastupiti na predstojećim izborima, a jedna od njih je i Koalicija za Mostar 2020, koju su potpisali predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Demokratske fronte (DF), Stranke za BiH (SBIH), te Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) na sastanku održanom 17. augusta 2020. godine u Mostaru.
Nekoliko dana ranije, 12. augusta, koaliciju za izbore pod nazivom Bh. blok Mostar potpisale su i Naša stranka i SDP BiH. Nositeljica liste u izbornoj jedinici Gradsko područje 2 je i Irma Baralija, inače apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava, koja je prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma rekla:
Pa imajući u vidu kakva se izmjena Izbornog zakona potpisala i kakav se model statuta nudi od strane SDA i HDZ i da ima šanse da im to prođe, jako mi je teško jer se ja za to nisam borila, ali najvažnija stvar je da će se izbori održati u ovom gradu 20. decembra i da će svi moći birati kakav grad zapravo žele.
Irma Baralija, 12. 8. 2020.
Na izborima će nastupiti i Neovisna lista “Pravo na grad”, koju čine dugogodišnji aktivisti u ovom gradu, a na njoj se nalaze Marin Bago, Maja Roso Popovac, Husein Oručević i Amela Kreso.
Na izbornoj listi je i koalicija Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar, ali i koalicija Mostar, moj dom, koju čine HSP, HSP BiH, HKDU i HRAST.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i HDZ 1990 će nastupiti samostalno, te će imati vlastite liste na predstojećim izborima.
Građani Mostara moći će birati i brojne druge kandidate koji nastupaju kao predstavnici političkih subjekata, ali i samostalno.
Istinomjer će u narednih mjesec dana svakako obratiti posebnu pažnju na izbornu kampanju koja se nakon 12 godina prvi put provodi u Mostaru, te ćemo ocjenjivati izjave zvaničnika političkih subjekata i kandidata na listama za gradska područja.
(Istinomjer.ba)