Komentarišući rad Vlade KS u prvih 100 dana za portal Klix, kantonalni premijer Marijo Nenadić se osvrnuo i na provođenje “Studije urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u Kantonu Sarajevo”, usvojenu od strane prethodnog saziva Vlade.
Ističući da se ova studija provodi, Nenadić je u razgovoru ipak konstatovao da ona ima nedostatke.
Što se nedostataka Studije tiče, tu se zapravo radi o nepotpunosti, jer Studija ne obuhvata dio Kantona Sarajevo dalje od zgrade RTV BiH, a u Općini Centar ne tretira općepoznati veoma značajan zračni koridor koji se proteže Alipašinom ulicom. Sastanak koji pominjete je išao u pravcu da se odluči o dopuni Studije većim obuhvatom urbanog dijela Sarajeva, uključujući i Alipašinu ulicu, kao i preciziranje Studije vezano za određena stručna pitanja iz oblasti urbanizma i građevine.
Mario Nenadić, 22. juni 2020.
Podsjećamo, “Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u Kantonu Sarajevo” prvi put predstavljena je na jesen 2019. godine, a Vlada KS usvojila je ovaj dokument na svojoj 57. sjednici održanoj početkom februara 2020. godine. Kako je tada saopšteno, studiju je izradio WS Atkins International Limited, u okviru pripreme Zelenog akcionog plana za Kanton Sarajevo, finansiranog iz grant sredstava Vlade Japana, uz provedbu putem EBRD-a.
Glavni ciljevi ove studije su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora, utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini te provođenje studije o postojećim strujanjima vjetra i nivou zagađenosti u cijeloj kotlini korištenjem GlS-a, meteoroloških podataka i modela za predviđanje strujanja zraka.
Vlada KS, 6. februar 2020.
Pregledom sadržaja “Studije urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u Kantonu Sarajevo“, dostupne na zvaničnoj internet stranici Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Istinomjer je ustanovio da su u njoj ipak obrađeni dijelovi grada za koje je Nenadić tvrdio da nisu tretirani studijom.
Već u samom uvodu Studija definiše dva glavna ventilaciona koridora koja su nazvana prema njihovim topografskim svojstvima: ‘Miljacka’ i ‘Glavna cesta’.
Zračni koridor Miljacka određen je riječnim tokom rijeke Miljacke Proteže se iz pravca istoka sa mjesta na kojem rijeka Miljacka ulazi u grad (na Bentbaši) do zapadnog dijela grada gdje formira meandar (na lokaciji Halilovići). Koridor ‘Glavna cesta’ formiran je duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada. Koridor se prostire od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska Petlja na Zapadu. (…) Pored ova dva glavna koridora, identificirano je nekoliko dodatnih zračnih koridora na lokalnom nivou. Ovi lokalni koridori su znatno kraći od glavnih koridora, ali mogu imati važnu ulogu u snabdijevanju grada svježim zrakom. To su koridori: ‘Južna longitudinala’ koji se poklapa sa cestom Južna longitudinala, koju određuju sljedeće ulice: Zagrebačka, Grbavička i Zvornička, ‘Sjeverna longitudinala’ koji određuju ulice Ante Babića i Ive Andrića (u naselju Alipašino Polje), ‘Alipašina ulica’ koja se nalazi unutar zelenog pojasa.
Izvor: Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u KS
Dio studije koji se bavi “Aktuelnim promjenama u konceptu urbanističkog planiranja”, suprotno Nenadićevoj tvrdnji, obuhvata dio grada koji se proteže “dalje od zgrade RTV BiH”, a njome je između ostalog obuhvaćeno i naselje Stup.
Drugi primjer urbanističkih promjena u Kantonu Sarajevo je područje Stupa. Procenat izgrađenosti u području Regulatornog plana “Stup-Nukleus” iznosi 13,43%, što je gotovo za 4% više nego 2010.g. Zgrade su većinom izgrađene na zelenim površinama, pri čemu se većinom radi o visokim građevinama sa veoma malim rastojanjem između pojedinih zgrada. Ukupna gustina je povećana uslijed nepostojanja regulacije.
Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u KS
U kontekstu protoka zraka u tom dijelu grada, Studija spominje i blokove nebodera u naselju Stup:
U Faza A naselja Alipašino Polje i na Stupu su izgrađeni blokovi nebodera bez adekvatnih otvora ili prolaza između zgrada (Slika 5.5 i Slika 5.6). Posljedica toga je mnogo sporije strujanje vjetra u ovim područjima.
Izvor: Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u KS
Naselje Dobrinja, koje je također dalje u odnosu na RTV dom, u Studiji se tretira kao “primjer dobro povezanih otvorenih prostora”.
Studija na više mjesta spominje i Alipašinu ulicu, te je kako smo već naveli, u samom uvodu definiše kao jedan od dodatnih zračnih koridora na lokalnom nivou.
Očekuje se da Alipašina ulica, orijentisana u smjeru sjever-jug i povezana s regijom Zelenog pojasa, postane zračni koridor kada puše vjetar sa juga ili sjevera. (…) Koridor Zelena transverzala proteže se uz ulicu Alipašina od Koševa i Zetre do Skenderije.
Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u KS
S ciljem zaštite ventilacionih zračnih koridora u Sarajevu, Studija preporučuje i mjeru sprječavanja izgradnje duž koridora Alipašina ulica-Skenderija u zoni od 20m na desnoj strani ceste. Sprječavanje gradnje na površinama parka na lijevoj strani ceste.
Komentar na tvrdnju Marija Nenadića o nepotpunosti Studije dao je i jedan od njenih autora, prof. dr. Muhamed Hadžiabdić, koji je za portal Klix rekao da su iz resornog ministarstva samo “tražili pojašnjenja, kako bi operacionalizacija bila provedena u skladu sa zaključcima”.
Na upit ministarstva, stručni tim je dao tražena pojašnjenja. Riječ je dakle o pojašnjenjima, a ne o greškama. Stručni tim, koji je radio na izradi studije, će biti dostupan ministarstvu u slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima.
Muhamed Hadžiabdić, 6. juli 2020.
S obzirom na činjenicu da “Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u KS” ipak tretira dijelove grada “dalje u odnosu na RTV dom”, ali i Alipašinu ulicu, Istinomjer će tvrdnju Marija Nenadića da to nije slučaj, ocijeniti kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)