Vlada RS konzistentna po pitanju poreske politike

U svom ekspozeu, u decembru 2014. godine, premijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović je obećala da će Republika Srpska i u 2015. godini zadržati stimulativnu poresku politiku:

zeljka-c

“U okviru podrške privredi, Vlada će i u 2015. godini zadržati stimulativnu poresku politiku, tj. najniže poreske stope u domenu direktnog oporezivanja imovine i dohodaka građana i privrednih subjekata.”

Željka Cijanović, ekspoze, decembar 2014. godine

Tokom 2015. godine, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila nekoliko zakona koji tretiraju poreze u RS-u.

Najprije je u julu 2015. godine usvojen Zakon o porezu na dohodak RS, kojim je, između ostalog povećan iznos neoporezivog toplog obroka sa 3,5 KM dnevno, ne 4 KM dnevno. Umanjena  je i poreska osnovica na godišnji iznos uplaćene premije životnog osiguranja koje posjeduje dozvolu Agencije za osiguranje Republike Srpske do 1.200 KM. Pored toga, uvedene su određene olakšice u vezi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Kada je u pitanju dohodak od kapitala, poreski obveznici su oslobođeni obaveze plaćanja poreza na dohodak od kapitala na dividende i udjele u dobiti od pravnih lica. Zanimljivo je da će, prema procjenama predlagača, ovim zakonom budžet RS-a biti oštećen za oko 9,4 miliona na godišnjem nivou.

Nakon toga, u oktobru 2015. godine je usvojen Zakon o porezu na nepokretnosti, kojim su također uvedene određene olakšice, definisane su poreske stope (jedinstvena stopa od 0,20% i povlaštena stopa za proizvodne nepokretnosti od 0,18%), te je predviđeno oslobađanje poreza za nepokretnosti koje poreski obveznik gradi, odnosno sagradi, a koje su u poslovnim knjigama evidentirane kao sredstvo isključivo namijenjeno daljoj prodaji. Ovaj zakon bi Republici Srpskoj trebao donijeti 3,5 miliona KM više u budžetu na godišnjem nivou, ali ne zbog povećanih poreskih stopa, već zbog obaveze svakog vlasnika nepokretnosti da istu prijavi za upis u Fiskalni registar nepokretnosti u roku od 30 dana od nastanka poreske obaveze.

Zakon o porezu na dobit je također usvojen u oktobru 2015. godine, a procijenjeno je da će ovim zakonom iznos uplaćenog poreza na dobit biti manja za 10.000.000 KM na godišnjem nivou, tj. da će 10.000.000 KM ostati u privredi Republike Srpske.

Nakon ovih Zakona, usvojene su još i Izmjene i dopune Zakona o doprinosima (decembar 2015. godine), ali su one tretirale samo odredbe koje su potrebne da bi se Fond PIO prebacio na trezorsko poslovanje, te Zakon o odgođenom plaćanju poreskog duga, koji nema značajniji uticaj na priliv sredstava u budžet RS-a.

Iz gore navedeng jasno je da je Cvijanović ispunila svoje obećanje, te od Istinomjera dobija ocjenu ispunjeno.

(istinomjer.ba)

Ko je “isposlovao” plaćanje klirinškog duga?

Priča o isplati duga bivšeg SSSR prema bivšoj SFRJ, to jest njegovog dijela koji pripada Bosni i Hrecegovini, uskoro bi...

Tijana Cvjetićanin

Ismir Jusko: BiH će imati najsavremeniju digitalizaciju u regiji

Ministar prometa i komunikacija BiH, Ismir Jusko, najavio je da će Bosna i Hercegovina konačno preći sa analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuznu frekvenciju, dobiti 4G mrežu i početkom 2018....

Selma Ašćerić

Aida Ajanović

Najavljena fiskalna disciplina rezultirala potrošnjom blizu 10 miliona KM za putovanja

Istinomjer je u više navrata pisao o rastrošnosti i “učinkovitosti” vlasti u RS-u, od Službe predsjednika, Narodne skupštine do Vlade Republike Srpske. Uprkos brojnim obećanjima o fiskalnoj...

Selma Ašćerić