Vijeće ministara po Željki Cvijanović – najgore ili ne?

U aktuelne priče o mogućoj rekonstrukciji i ulasku SNSD u Vijeće ministara BiH uključila se i premijerka RS, Željka Cvijanović, pri tom iznijevši vrlo diskutabilne ocjene o radu ove institucije.

zeljka-cvijanovic1Prije par dana, predsjednik SNSD i RS Milorad Dodik, izjavio je da njegova stranka ne vodi nikakve pregovore o ulasku u izvršnu vlast na državnom nivou, ali da je spremna to učiniti pod sopstvenim uslovima. Dodik je tom prilikom rekao i da je kriza vlasti na državnom nivou evidentna “čim se priča o tome da zajedničke institucije ne funkcionišu, da ne pokazuju ništa, osim da liječe sujetu Bakira Izetbegovića, SDS-a, Mladena Bosića i drugih”.

Šlagvort ovoj Dodikovoj izjavi očito je dala Željka Cvijanović, koja je prethodno izjavila “da je aktuelni Savjet ministara BiH možda i najslabiji do sada i da je u poređenju sa ranijim sastavima neproduktivan; da Savjet ministara BiH glumi da radi neki posao i da se hvali usvajanjem Reformske agende za BiH u prvih 100 dana njihovog rada, iako to nije njihovo dostignuće”. (Nezavisne novine, 20.8.2015.)

Ne ulazeći u ocjenu uloge Vijeća ministara u usvajanju reformske agende, niti u zasluge aktuelnog saziva VM za skidanje blokade na izvoz mlijeka iz BiH u EU (do koje je došlo upravo u prošlom mandatu, kada je njegov dio bio i SNSD), odlučili smo uporediti samo zakonodavne aktivnosti ova dva saziva u prvih 140 dana rada i vidjeti da li ova izjava Željke Cvijanović odgovara činjenicama.

Prema podacima sa zvaničnog sajta Vijeća ministara BiH, u periodu od formiranja Vijeća ministara do 20.8.2015, VM BiH je održalo 19 redovnih i 4 vanredne sjednice, dok je prvi saziv VM BiH u prošlom mandatu u svojih prvih 140 dana (februar-kraj juna 2012.) održalo svega 11 (redovnih) sjednica i nijednu vanrednu.

Na osnovu pregleda Službenog glasnika BiH, Vijeće ministara je 2012. godine u ovom periodu usvojilo ukupno 132 akta, uključujući 104 odluke, 5 rješenja, 5 zaključaka, 16 pravilnika i dvije strategije. Aktuelni saziv VM BiH je u istom periodu usvojio 123 akta, uključujući 100 odluka, 9 rješenja, 3 zaključka, 3 uputstva, 5 pravilnika i 3 strategije. Iako je kvantitativno rezultat prethodnog saziva nešto bolji, kada se pogledaju usvojene odluke, rješenja i dr, vidi se da se u 2012. godini veliki broj odluka odnosio na odobravanje korištenja sredstava tekuće budžetske rezerve (32 odluke), dok je broj ovih ad hoc odluka u aktuelnom sazivu skoro duplo manji (18 odluka).

Kada se pogleda rezultat rada oba saziva Vijeća ministara u pogledu izrade zakonskih akata, situacija je slična – brojčano, saziv iz 2012. godine jeste usvojio više prijedloga i nacrta zakona, ali većina njih nikada nije stupila na snagu.

Konkretno, od februara do jula 2012. godine, Vijeće ministara utvrdilo je jedan nacrt i jedan prijedlog zakona (Nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu, te Prijedlog zakona o udruženjima Bosne i Hercegovine, koji je odbijen u PS BiH), kao i sedam prijedloga izmjena i dopuna postojećih zakona, od kojih su do sada usvojena samo dva (Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine). Među ovim prijedlozima nalazio se i “čuveni” prijedlog izmjena i dopuna Zakona o jedinstvenom matičnom broju koji je izradilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, tada pod vođstvom SNSD-ovog Sredoja Novića. Upravo je ovaj prijedlog izmjena koje su prevazilazile zahtjeve iz odluke Ustavnog suda BiH, na kraju doveo do dobro poznate krize i protesta zbog prestanka izdavanja matičnih brojeva novorođenoj djeci u februaru 2013. godine. Pored ovog, u PS BiH odbijeni je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima; obustavljen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine; a PS BiH se ni do danas nije izjasnila o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, te amandmanima na Prijedlog zakona o carinskoj tarifi. Pored ovih dokumenata, VM BiH je do kraja juna 2012. usvojilo i Strategiju učenja o preduzetništvu u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini u periodu 2012.-2015. sa akcionim planom, te Strategiju u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period  2012. – 2015. godine.

U istom vremenskom periodu, aktuelni saziv Vijeća ministara  Vijeće ministara BiH utvrdio je jedan nacrt i dva prijedloga zakon ( Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2015. godinu, Prijedlog zakona o azilu i Prijedlog zakona o strancima), te dva prijedloga izmjena i dopuna zakona –  Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koji je usvojen u PS BiH. Važno je naglasiti da su ove izmjene Krivičnog zakona uslijedile nakon još jedne krize izazvane upravo SNSD-ovim djelovanjem u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u prošlom mandatu, kada se BiH našla na “sivoj” listi Moneyval-a zbog neuspjeha u prilagođavanju domaćeg zakonodavstva standardima  Komiteta za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Savjeta Evrope (Moneyval).

Za razliku od prethodnog saziva, u ovom periodu VM BiH je usvojilo 4 strateška dokumenta: Prijedlog strategije Bosne i Hercegovine za prihvat i integraciju državljana BiH koji se vraćaju u BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji  i Prijedlog akcionog plana za period 2015 – 2018. godina, Strategiju Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015 – 2020. godine, Okvirnu strategiju za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini za period 2015 – 2018. godine, te Strategiju za borbu protiv korupcije 2015 – 2019 i Akcioni plan za njeno provođenje.

Sve u svemu, iako se ni “SNSD-ov” ni aktuelni saziv Vijeća ministara ne može pohvaliti naročito intenzivnim radom, pregledom aktivnosti i jednog i drugog saziva možemo zaključiti da je 2012. godine VM BiH donijelo više odluka i prijedloga zakona “na papiru”, ali da je među njima bilo vrlo malo suštinski značajnih akata, a neki, poput prijedloga izmjena Zakona o JMB, su imali čak i vrlo teške posljedice po građane/ke BiH. Sa druge strane, aktuelni saziv je usvojio nešto manji broj akata, ali je njima postigao više, budući da su njihovim usvajanjem odblokirani procesi koji su tokom prethodnog mandata bili konstantno zaustavljeni. Stoga se može reći da je VM BiH 2012 bilo kvantitativno produktivnije, ali da je aktuelni saziv kvalitativno u prednosti, te će Željka Cvijanović za ovu izjavu dobiti ocjenu “poluistinito”.

(istinomjer.ba)

 

Povećanje penzija u RS do ljeta 2018. godine

Penzije koje će se u Republici Srpskoj isplatiti u novembru, trebale bi biti za 3% veće u odnosu na...

Tijana Cvjetićanin

Najniža plata u Republici Srpskoj iduće godine iznosit će 405 KM

Veliki broj građana/ki cijele BiH žive u teškom siromaštvu. U Republici Srpskoj, najniža plata u prethodnih 6 godina iznosila je 370 KM, a krajem prošle godine povećana je na iznos od 395 KM, nakon...

Selma Ašćerić

Šta govori MMF, a šta predstavnici vlasti?


Tijana Cvjetićanin

Selma Ašćerić

Damir Dajanović

Republika Srpska na putu ka super(ne)likvidnosti

Građani/ke BiH svjesni su prezaduženosti u kojoj se nalaze. Kada se sagleda ukupan dug na nivou BiH, svaki građanin/ka Republike Srpske zadužen je blizu 4.700 KM, dok je svaki građanin/ka Federacije...

Selma Ašćerić