Usložnjavanje situacije nakon odlaska Venecijanske komisije

Nakon što je HDZ BiH izričito rekao da je za njih vrijeme izmjene Izbornog zakona završeno, nije u potpunosti jasno na koji formalno-pravni način bi se ozvaničio bilo kakav vid eventualnog dogovora koji bi kroz svoje razgovore političke partije napravile. Kada se tome doda da bi na to rješenje zeleno svjetlo trebale dati i političke partije iz RS-a, dobija se potuna slika složenosti situacije.

Odlukom Centralne izborne komisije od 08.05.2018. godine, raspisani su Opšti izbori koji će se održati  7. oktobra 2018. godine. Prognoze mnogih u Bosni i Hercegovini da problem vezan za Izborni zakon BiH nastao nakon donošenja odluke Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH neće biti riješen do dana raspisivanja, ispostavile su se kao tačne.

“Posljednja šansa” da se izbjegne takav razvoj situacije, podsjećamo, propala je nakon sastanka lidera političkih partija sa sjedištem u Federaciji BiH sa predstavnicima Delegacije EU i ambasade Sjedinjenih Američkih Država održanog 03.05.2018. godine u rezidenciji ambasadorice SAD-a u BiH, Maureen Cormack. Ono što će nakon ovog sastanka obilježiti daljnji tok razgovora je rezolutni stav predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića da je raspisivanjem završena priča o Izbornom zakonu, te zaključak donešen na sastanku da se u pomoć pozove Venecijanska komisija, koja će, u skladu sa riječima šefa Delegacije EU u BiH, Larsa-Gunara Wigemarka “dati svoje mišljenje i da je to korak u pravom smjeru”.

Podsjetićemo, Venecijanska komisija, čiji je službeni naziv Europska komisija za demokraciju kroz pravo, je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sastavljeno od 61 države članice zaduženo za bavljenje ustavnim i izbornim pitanjima, te djelovanjem demokratskih ustanova kao takvih. Usklađivanje pravne strukture zemalja članica sa evropskim i međunarodnim standardima u oblastima kao što su ljudska prava, demokratija, i zakoni uopšte, te pružanje pravnih savjeta članicama, jedne su od osnovnih uloga ovoga tijela.

Tako je, u skladu sa svojim mandatom, a po različitim zahtjevima i osnovama upućenim od strane institucija BiH, Komisija već u nakoliko navrata iznosila svoje stavove i mišljenja u vezi diskriminatorskih odredbi unutar ustavno-pravnog sistema u BiH, te je ovo tijelo već konsultovano i dalo svoje mišljenje kada je apelacija Bože Ljubića u pitanju, te je, ispostaviće se, ove stavove ponovila i prilikom svog boravka u Sarajevu.  

No, i pored toga, većina aktera pomenutog razgovora o izmjeni Izbornog zakona u BiH, bila je mišljenja da će dolazak predstavnika Venecijanske komisije u BiH ipak biti od pomoći u iznalaženju rješenja:

Oni će se uključiti sa dobrom namjerom da pokušaju iznaći rješenje.

Bakir Izetbegović, 03.05.2018.

Članovi Venecijanske komisije u glavni grad BiH stigli su 22.05.2018. godine, te su tokom svog boravka obavili niz radnih sastanaka sa predstavnicima domaćih i međunarodnih institucija, kao i političkih stranaka u BiH. Prvi sastanak predstavnika Venecijanske komisije i lidera političkih partija nije donio ništa spektakularno. Međutim, nakon sastanka održanog 05.06.2018. godine, doza optimizma ipak je bila prisutna. Tako, potpredsjednica HDZ-a BiH, Borjana Krišto na pitanje “da li je HDZ BiH spreman i na neko privremeno rješenje”, odogovorila  “da i privremena rješenja moraju poštovati principe odluke Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, odnosno izboru političkih predstavnika iz reda konstitutivnih naroda”. Predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić izrazio je nadu “da bi ova intenzivna aktivnost predstavnika međunarodne zajednice mogla dovesti do određenog kompromisa”, dok su se lideri SDA i SBB-a, Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić složili da je napravljen jedan korak ka rješenju.

05.06.2018.

Međutim, dva dana kasnije, sastanak na ovu temu, sa istim akterima, održan u zgradi Delegacije EU u Sarajevu pokazao je da optimizam sa predhodnog sastanka nije bio utemeljen. U tom smislu, predsjednik SDA, Bakir Izetbegović rekao je novinarima “da je na prošlom sastanku izgledalo da su blizu rješenja, ali da danas nisu uspjeli u tome”.

Neću govoriti tko je kriv niti o detaljima kako bismo sačuvali mogućnost da u nastavku pregovora postignemo dogovor.

Bakir Izetbegović, 07.05.2018.

U čemu je srž mimoilaženja u stavovima, objasnila je Borjana Krišto, ustvrdivši “da nema dogovora jer se ne poštuju odluke Ustavnog suda, jer se insistira na popisu iz 1991. i na Ustavnim odredbama koje su u ovom trenutku sporne i HDZ je podnio zahtjev za ocjenu njihove ustavnosti”.

Jasno je dakle da dolazak Venecijanske komisije nije približio stavove glavnih aktera na političkoj sceni kada je rješavanje ovog problema u pitanju. Na kraju, to i nije ni bio zadatak, a ni obaveza Komisije. Ono što je razlika između situacije koju smo imali prije raspisivanja izbora i ove nastale nakon odlaska Venecijnske komisije je da je, prije svega, vremena ali i načina za rješavanje problema sve manje.

Tako, ukoliko predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović ostane dosljedan stavu da je za HDZ BiH vrijeme za izmjenu Izbornog zakona BiH iscurilo, opcija izmjene Izbornog zakona kroz Parlamentarnu skupštinu BiH više nije na stolu. Ono što je načelno dogovoreno tokom pomenutih sastanaka sa Venecijanskom komisijom je da su predstavnici političkih partija pristali na tzv. privremeno rješenje, iako je jasno da će se i do njega, ma šta se pod njim podrazumijevalo, veoma teško doći.

Dakle, u skladu sa navedenim stavovima, u opticaju su preostale dvije mogućnosti za rješenje krize. Jedna je, i uvijek moguća, da Visoki predstavnik u BiH donese odluku kojom bi se nakon izbora omogućilo popunjavanje Doma naroda FBiH. Međutim, ono što u ovom momentu izgleda puno vjerovatnije je da će CIK, u skladu sa onim što mu omogućava Izborni zakon BiH, odrediti formulu po kojoj će se birati zastupnici u Domu naroda FBiH. Ovdje je važno napomenuti da bi prilikom donošenja ovakve odluke, za CIK bili obavezujući samo važeći zakoni i ustavi Bosne i Hercegovine. Sve ostalo, uključujući i mišljenje Venecijanske komisije, CIK može, ali i ne mora uzeti u obzir. Međutim, o ovom kontekstu treba podsjetiti na izjavu Irene Hadžiabdić u kojoj apelujući “da bi PSBiH trebala do izbora usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva”, te ako se to ne desi “preostaje rješenje da se problem riješi podzakonskim aktom CIK-a iako je i to velika dilema, jer CIK nije zakonodavac”, Hadžiabdićeva dodaje: .

Ako se donosioci odluka uspiju dogovoriti o rješenju u smislu određivanja delagata i to daju CIK-u da se usvoji kao podzakonski akt, to je jedno rješenje.

Irena Hadžiabdić, 08.05.2018.

Očigledno je da potonja izjava predsjednice CIK-a sugeriše da bi za CIK bilo dovoljno da “donosioci odluka” “daju CIK-u” rješenje u smislu određivanja delegata, te da bi CIK na osnovu toga usvojio potrebni podzakonski akt. Međutim, nije jasno, te ostaje pitanje u kojoj formi bi se takva vrsta dogovora “donosioca odluka” dostavila CIK-u? Da li bi takav dokument imao pravnu i obavezujuću snagu ukoliko ne bi prošao parlamentarnu proceduru, i da li bi, recimo, u njegovom usaglašavanju trebali učestvovati predstavnici relevantnih političkih partija iz RS-a, te ukoliko ne bi, kakva bi njihova eventualna reakcija mogla biti na ovakvu vrstu “davanja” prijedloga CIK-u od strane stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH? Na kraju, u nedostaku djelovanja zakonodavca u smislu donošenja potrebnih zakonskih akata, mogućnost da se nakon apelacije nadležnom sudu ospori eventualna neustavna odluka CIK-a, uvijek postoji, što bi već provedeni izborni proces na osnovu takve jedne odluke učinilo pravno ništavnim.

Imajući sve ovo u vidu, iz CIK-a su u nekoliko navrata s pravom apelovali da nadležna zakonodavna tijela riješe ovo pitanje. Međutim, apeli nisu urodili plodom, a nakon što je HDZ BiH izričito rekao da je za njih vrijeme izmjene Izbornog zakona završeno, nije u potpunosti jasno na koji formalno-pravni način bi se ozvaničio bilo kakav vid eventualnog dogovora koji bi kroz svoje razgovore političke partije postigle. Kada se tome doda da bi na to rješenje zeleno svjetlo trebale dati i stranke iz RS-a, dobija se potpuna slika složenosti situacije.

Kako će se stvari dalje razvijati, teško je sa sigurnošću reći. Pozivi i najave novih razgovora su tu. Ne jenjavaju ni apeli međunarodnih zvaničnika u BiH na “iznalaženje volje da se iznađe rješenje”. U tom tonu je i izjava šefa Misije OSCE-a u BiH, ambasadora Bruce G. Bertona. Naglašavajući da “za one pozicije koje se ne odnose na direktan izbor, kao što je federalni Dom naroda”, za izmjenu Izbornog zakona BiH “nije kasno”, ambasador Berton je naglasio:

…Prema našem mišljenju, veća šteta bi bila ukoliko se odbije mogućnost da se naprave izmjene i dopune Izbornog zakona, nego ako se do njih dođe kasnije, čak i u toku izborne godine. Nepostizanjem rješenja možemo doći do zakonodavne paralize, a to je nešto što BiH sebi ne može priuštiti. Da ne govorim o tome kakvu bi to poruku poslalo EU, imajući u vidu težnju BiH ka pridruživanju Uniji.

Bruce G. Berton, 12.08.2018.

Bez obzira na njihove ustavne obaveze, apele javnosti i međunarodne zajednice, rješenje problema od strane odgovornih i nadležnih se ne nudi. Ono što je jedino izvjesno u ovom momentu je da će 7. oktobar 2018. godine doći, a sa njim i izbori. Šta će se dešavati prije, a šta nakon tog dana, u ovom trenutku, vjerovatno niko u ovoj zemlji sa sigurnošću ne može reći.

(istinomjer.ba)

 

Ugasite vatromet, proglašavamo pobjedu

Prilikom proglašenja pobjede na Općim izborima 2018., i čestitanja pobjednicima Stranke demokratske akcije (SDA) u...

Šta nam obećavaju budući predsjednici?

U skladu sa preliminarnim i nezvaničnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija, članovi Predsjedništva BiH trebali bi biti Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik. I dok...


Analiza debata za predsjedničke kandidate: “Favoriti” nikom ponikoše

Izbjegavanje direktnog sučeljavanja sa političkim oponentima u BiH nije ništa novo. U razvijenim demokratijama širom svijeta takvo nešto je skoro nezamislivo, obzirom da je politička kultura u tom...