Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) i predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenad Nešić 31. 5. 2021. godine gostovao je u “Danu uživo” N1 televizije.
Izjavivši tokom gostovanja “da BiH može da postoji samo ako postoji dogovor i Dejtonski mirovni sporazum”, Nešić je, između ostalog, ustvrdio i da je Bosna i Hercegovina konfederacija:
BiH je zajednička država, konfederacija, konfederalni status ima, koju čine dva entiteta. Takva BiH može da postoji.
Nenad Nešić, 31. 5. 2021.
U skladu sa međunarodnim pravom i opšteprihvaćenim standardima, pod konfederacijom se podrazumijeva zajednica neovisnih država koja nastaje zaključenjem međunarodnog ugovora kojim se predviđaju ciljevi te zajednice i načini za ostvarenje tih ciljeva koji su u zajedničkom ineteresu država u zajednici.
Tako mr. sc. Željko Petrović, pozivajući se na niz naučnih radova i dokumenata, u svom tekstu “Međunarodno određenje konfederacija i federacija”, objavljenom u časopisu Logos u junu 2019. godine, pored ostalog, kaže:
Konfederacija je savez samostalnih država, koje imaju državne funkcije, te obično nije trajnog karaktera i predstavlja prelazni oblik državne zajednice, bilo da dolazi do nastanka federacije ili prestanka postojanja zajednice između država. Države članice konfederacije su samostalni međunarodnopravni subjekti i one zadržavaju svoju suverenost. Iz suverne vlasti država članica konfederacije izvodi se konfederalna vlast. Države članice izvan ciljeva koji su postavljeni ugovorom imaju puni suverenitet kako u vanjskim tako i unutarnjim poslovima i da bi se dio suvereniteta prenio mora postojati izričit pristanak svih država članica konfederacije. Konfederacija nema svoje jedinstvene teritorije niti jedinstvenog državljanstva. Konfederacija je labav savez država u kojem države članice imaju pravo na samoodređenje, što mogu ostvariti bez pristanka drugih država članica. Konfederacija je zajednica samostalnih i suverenih država koje samostalno nastupaju u vanjskoj politici i zadržavaju svoj međunarodnopravni subjektivitet. Konfederacija nema svojih zakonodavnih, sudskih i upravnih organa, ali privid državnosti daje joj jedno stalno zajedničko tijelo koje predstavlja vezu između država.
Logos, mr. sc. Željko Petrović, 3. 6. 2019.
Suprotno Nešićevoj tvrdnji i tome šta se u međunarodnom pravu podrazumijeva pod konfederacijom, Ustav BiH u svom članu I, Kontinuitet, potvrđuje da Bosna i Hercegovina “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”:
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, određeno je članom 3. Ustava BiH, Sastav, a u tom kontekstu je Amandmanom I na Ustav Bosne i Hercegovine Brčko distrikt Bosne i Hercegovine proglašen “jedinicom lokalne samouprave sa vlastitim institucijama, zakonima i propisima”:
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, koji postoji pod suverenitetom Bosne i Hercegovine i spada pod nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine onako kako te nadležnosti proizlaze iz ovog ustava, čija je teritorija u zajedničkoj svojini (kondominijumu) entiteta, jedinica je lokalne samouprave sa vlastitim institucijama, zakonima i propisima, i sa ovlašćenjima i statusom konačno propisanim odlukama Arbitražnog tribunala za spor u vezi sa međuentitetskom linijom razgraničenja u oblasti Brčkog. Odnos između Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine i entiteta može se dalje urediti zakonom koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine nadležan je da odlučuje o bilo kakvom sporu u vezi sa zaštitom utvrđenog statusa i ovlašćenja Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koji se može javiti između jednog ili više entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili između Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, po ovom ustavu i odlukama Arbitražnog tribunala.
Svaki takav spor takođe može pokrenuti većina poslanika u Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja uključuje najmanje jednu petinu izabranih poslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda.
U kontekstu Nešićeve tvrdnje, podsjećamo da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, a u svojstvu tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, još u februaru 2014. godine, na pitanje “kako u BiH graditi zajedničku budućnost”, pored ostalog, odgovorio da je “jedina šansa ove zemlje da se podijeli na tri države, koje bi mogle zajedničkim tijelima ustupiti određene nadležnosti kroz konfederalni odnos”.
S obzirom na navedene činjenice, Istinomjer tvrdnje Nenada Nešića, da je Bosna i Hercegovina konfederacija, i da ima status konfederacije, ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)