Tokom obraćanja medijima nakon održane 13. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnik SNSD-a Milorad Kojić govorio je o zakonima koje je uputio u proceduru, pri čemu je iznio neistinitu tvrdnju.
Kojić je ustvrdio da je prijedloge zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH predložio kao reakciju na “neustavan zakon” koji je predložio Denis Zvizdić:
Ja sam predložio dva ustavna zakona jer ne postoji ustavni osnov za zakone o Sudu i Tužilaštvu.
Milorad Kojić, 20.11.2023.
Na dnevnom redu 13. redovne sjednice Predstavničkog doma PSBiH našli su se Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu BIH, koji je predložio Denis Zvizdić, te Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH, koje je uputio Milorad Kojić. Sva tri prijedloga upućena su u proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Zbog nedostatka entitetske većine, Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu BiH upućen je na usaglašavanje Kolegiju doma. Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH su odbijeni.
U obrazloženjima oba prijedloga zakona koje je uputio Kojić navodi se kako je oba zakona nametnuo visoki predstavnik, a potom ih je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, Zakon o Sudu BiH, koji je nametnuo visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, Parlamentarna skupština BiH usvojila je na sjednici Predstavničkog doma 3.7.2002. godine i na sjednici Doma naroda 25.6.2002. godine. Parlamentarna skupština je u oktobru 2003. godine usvojila Zakon o Tužilaštvu BiH, koji je donesen odlukom visokog predstavnika Paddyja Ashdowna u augustu 2002. godine.
Kojićevu tvrdnju, prije svega, demantuje činjenica da su i Zakon o Sudu BiH i Zakon o Tužilaštvu BiH usvojeni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Ustav Bosne i Hercegovine u članu III, “Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, definiše nadležnosti državnog nivoa vlasti, entiteta, pravni poredak i nadležnosti institucija, koordinaciju te dodatne nadležnosti.
U stavu (1) člana III kao nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine navedena su sljedeća pitanja: vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom, uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava, regulisanje međuentitetskog transporta i kontrola vazdušnog saobraćaja.
Kada je riječ o nadležnostima entiteta, Ustavom je predviđeno da “entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine”, kao i da “svaki entitet može također sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine”.
Također, u stavu (5) člana III spominju se i dodatne nadležnosti, pa je tako precizirano da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti za takvo nešto:
Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
Pored toga, i u Zakonu o Sudu BiH i u Zakonu u Tužilaštvu BiH navodi se da su ovi zakoni usvojeni u Parlamentarnoj skupštini na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Ovim članom Ustava propisano je da je Parlamentarna skupština nadležna za donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine.
S obzirom na činjenicu da su važeći zakoni o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH doneseni u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine te budući da je Ustavom BiH predviđeno da će BiH preuzeti dodatne nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti za takvo nešto, Istinomjer tvrdnju Milorada Kojića da su zakoni u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH doneseni “bez ustavnog osnova” ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)