Predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, u svom javnom istupu 27.9.2021. godine, najavio je da će, kako je rekao, biti povučene saglasnosti Republike Srpske date na sporazume o Oružanim snagama, kao i o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
Ovih dana popisujemo sve ono što je urađeno od strane visokih predstavnika ili kroz naše sporazume i davanja saglasnosti. Mi ćemo povući naše saglasnosti na sporazume o vojsci i VSTS-u.
Milorad Dodik, 27.9.2021.
Da, kada se radi o Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OSBiH) i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), entiteti nemaju nadležnost da odlučuju o njihovom daljnjem postojanju, svjedoči, prije svega, činjenica da su i OSBiH i VSTV formirani na osnovu zakona koje je donijela Parlamentarna skupštine BiH, a temeljem Ustava Bosne i Hercegovine.
Tako su OSBiH formirane na osnovu Zakona o odbrani BiH, kojeg je usvojila Parlamentarna skupština BiH krajem septembra 2005. godine, a tom prilikom je navedeno da je donesen “na osnovu člana III. 5. a) i IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine”.
Član III, “Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, u tačci 5. a), “Dodatne nadležnosti”, nalaže:
Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine”. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
Osim toga, Poglavlje II, “Prava i dužnosti institucija BiH”, Zakona o odbrani BiH, u odjeljku “Nadležnosti Bosne i Hercegovine”, kaže da “Bosna i Hercegovina organizira, razvija i održava vojni kapacitet i spremnost Oružanih snaga radi: a) osiguranja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, unapređenja ciljeva vanjske politike Bosne i Hercegovine, ispunjenja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i zaštite državljana Bosne i Hercegovine.”
Civilnu kontrolu, kao i komandovanje, osigurava također Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina vrši komandovanje i kontrolu nad Oružanim snagama. (2) Lanac komandovanja i kontrole nad Oružanim snagama počinje od Predsjedništva Bosne i Hercegovine do ministra odbrane Bosne i Hercegovine, zatim preko načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanata Operativne komande Oružanih snaga i Komande za podršku Oružanih snaga do komandanata podređenih komandi i jedinica.
U preostalom dijelu Poglavlja II, “Prava i dužnosti institucija BiH”, Zakon o odbrani BiH navodi, između ostalih, nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, Ministarstva odbrane BiH, Zajedničkog štaba Oružanih snaga itd, dok nadležnosti entiteta u bilo kom smislu ne postoje.
Kada se radi o entitetima, njima je članom 82, “Stavljanje zakonskih propisa van snage”, naloženo da “entitetski parlamenti donesu zakone kojima će se 1. januara 2006. staviti van snage Zakon o odbrani Republike Srpske, Zakon o vojsci Republike Srpske, Zakon o odbrani Federacije BiH i Zakon o službi u Vojsci FBiH”, te se u nastavku dodaje:
Drugi državni i entitetski zakoni i podzakonski akti koji zadiru u pitanja iz oblasti odbrane uskladit će se s odredbama ovog zakona. U slučaju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta neće biti pravosnažne ni važeće. Entitetski zakoni i podzakonski akti bit će usklađeni s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Iz navedenog je jasno da entiteti nisu u mogućnosti da donesu bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt koji bi bio u suprotnosti s odredbama Zakona o odbrani BiH, a koji bi bili pravosnažni i važeći.
Također, nakon što je Parlamentarna skupština BiH krajem marta 2004. godine usvojila Zakon o VSTV-u, identično kao i kada se radi o OSBiH, nadležnosti u izmjenama tog zakona isključivo ima Parlamentarna skupština BiH.
S obzirom na činjenično stanje, tvrdnje Milorada Dodika da će povući saglasnosti na sporazume o vojsci i VSTS-u Istinomjer ocjenjuje neutemeljenim.
(Istinomjer.ba)