Pojmovi “bošnjački”, “hrvatski” i “srpski član Predsjedništva” koriste se u Ustavu BiH, Izbornom zakonu, odlukama Ustavnog suda i izbornim materijalima.
Haris Zahiragić iz Stranke demokratske akcije (SDA) je prilikom gostovanja u programu FTV-a 1. oktobra 2026. godine izjavio da ne postoje hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva BiH.
Ne postoji nešto što je hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva.
Haris Zahiragić, 1.10.2026.
Istinomjer je više puta ocjenjivao slične tvrdnje (1, 2). Naime, u članu V Ustava BiH navodi se kako se Predsjedništvo “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”.
Međutim, član V Ustava, također u dijelu o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, spominje bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, a ovi pojmovi koriste se i u Poslovniku o radu Predsjedništva.
Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član.
Termine “bošnjački” i “hrvatski član Predsjedništva” koristi i Izborni zakon BiH, a Centralna izborna komisija na glasačkim listićima i prilikom objave rezultata također koristi ove pojmove, kao i pojam “srpski član Predsjedništva”.
Ustavni sud BiH utvrdio je da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici. Međutim, u obrazloženju presude sud koristi pojam “srpski član Predsjedništva”.
Zbog svega navedenog, tvrdnju Harisa Zahiragića da ne postoje hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.