Lidija Bradara, delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), gostovala je 26.9.2022. godine u emisiji “Dan uživo” televizije N1. U emisiji se govorilo o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine, odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta te o nadolazećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini.
Nakon pitanja voditelja da li HDZ BiH očekuje nametanje odluka visokog predstavnika nakon održavanja izbora 2.10.2022. godine, Bradara je ustvrdila da u BiH “nemamo uvjeta za implementaciju izbornih rezultata”.
Voditelj: Hoće li nakon izbora biti nametnutih odluka?
Bradara: Tko će znati? Ja mislim da mi nemamo uvjeta za implementaciju izbornih rezultata, mi smo o tome već ranije govorili.
Voditelj: Znači li to da, kada budemo znali te izborne rezultate, da će HDZ to bojkotirati?
Bradara: Nemamo mi razloga ništa bojkotirati, mi samo ne vidimo kao ljudi koji su legalisti, koji poštuju pravnu državu, ustvari zalažu se za pravnu državu, mi ne vidimo način kako bi se implementirali izborni rezultati, bar oni koji se tiču legitimnog predstavljanja, bar oni rezultati koji se tiču posrednih izbora u Bosni i Hercegovini.
Lidija Bradara, 26.9.2022.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisuje izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, koji se održavaju prve nedjelje u oktobru u skladu s članom 1.14 Izbornog zakona BiH:
(1) Izbori na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Izbore koje nije moguće održati prve nedjelje u oktobru, zbog podudaranja s vjerskim praznikom, Centralna izborna komisija BiH zakazuje za nedjelju nakon prve nedjelje u oktobru koja se ne podudara sa vjerskim praznikom.
(2) Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu s ovim Zakonom, obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora, osim ako odredbama Poglavlja 14 ovog Zakona nije drugačije određeno.
(3) Centralna izborna komisija BiH objavljuje datume izbora za sve nivoe vlasti u „Službenom glasniku BiH”, u službenim glasilima entiteta i “Službenom glasniku Brčko distrikta BiH” i sredstvima javnog informisanja.
Zakonsko uporište za implementaciju izbornih rezultata također se nalazi u Izbornom zakonu BiH, član 10.12. stav (1), u kojem se navodi:
Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine
Tako je, nakon raspisivanja Općih izbora 2018. godine, CIK BiH na sjednici održanoj 18.12.2018. godine usvojio odluku o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na osnovu koje bi se koristio popis iz 2013. godine te primijenio princip 1/1/1, koji je značio da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona ukoliko su izabrani.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH je nakon odluke po apelaciji Bože Ljubića izbrisao odredbu iz Izbornog zakona BiH na osnovu koje je CiK BiH ranije određivao formulu za raspored mandata u Domu naroda FBiH te time naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da uskladi Izborni zakon s Ustavom BiH u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke, što najviši zakonodavni organ u BiH nije učinio. Sporna odredba je, tako, nakon šest mjeseci od donošenja navedene odluke Ustavnog suda BiH izbrisana iz Izbornog zakona BiH.
Održavanje i implementaciju ovogodišnjih Općih izbora početkom godine potvrdio je i Ured visokog predstavnika u BiH (OHR), iz kojeg je navedeno da “postoji važeći izborni zakon koji precizno uređuje izbore” te da “u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine, sukladno odredbama postojećega zakona”.
Izbori moraju odražavati volju birača, a suvremen izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i sukladno odlukama Europskoga suda za ljudska prava je u interesu svih. Istodobno, želim naglasiti: postoji važeći izborni zakon koji precizno uređuje izbore. U slučaju da ne bude izmjena Izbornoga zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine sukladno odredbama postojećega zakona. O tome nema pregovora. Demokracija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju postati predmet političkoga manevriranja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokracije.
OHR, 28.1.2022.
Nakon OHR-a, isto je putem svog Twitter profila potvrdio i tadašnji predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar, rekavši da “nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provedbu izbornih rezultata nakon izbora 2022. godine”:
Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provedbu izbornih rezultata nakon izbora 2022. Zakonski se trenutačno stanje ne može komparirati sa nemogućnošću provedbe izbora u Mostaru. Ostaje ustavna i zakonska diskriminacija i to je smetnja europskom putu BiH!
Željko Bakalar, 30.1.2022.
Iz svega navedenog jasno je da se izborni rezultati mogu implementirati i bez izmjena Izbornog zakona BiH te da je CIK BiH nadležna instanca koja može donijeti odluku o načinu njihove implementacije. Dakle, da bi se implementirali rezultati izbora, barem oni koji se tiču posrednih izbora, koji se odnose na formiranje Doma naroda FBiH, sve što je potrebno jeste da CIK BiH, kao i nakon Općih izbora 2018. godine, donese podzakonski akt, odnosno formulu za određivanje raspodjele mandata.
I samoj Bradari je, na osnovu odluke CIK-a BiH od 20.2.2019. godine, potvrđen mandat u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine.
U skladu s članom 9.12a stav (1) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, bošnjačke, odnosno hrvatske delegate/kinje u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH bira bošnjački, odnosno hrvatski klub delegata/kinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Odredbama člana 9.12d Izbornog zakona BiH propisano je da svaki/a delegat/kinja bošnjačkog, odnosno hrvatskog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH daje jedan glas za listu kandidata/kinja za izbor bošnjačkih, odnosno hrvatskih delegata/kinja u Dom naroda PSBiH. Nakon provedenog tajnog glasanja, izborni materijal i rezultati glasanja iz člana 9.12d Izbornog zakona BiH dostavljaju se Centralnoj izbornoj komisiji BiH na utvrđivanje i potvrđivanje rezultata u skladu s članom 2.9 Izbornog zakona BiH i konačnu raspodjelu mandata u skladu s članom 9.5 Izbornog zakona BiH. Mandati se raspodjeljuju jedan po jedan po listama, u skladu s članom 9.5 Izbornog zakona BiH. Osvojeni mandati dodjeljuju se prema njihovom redoslijedu na listi.
Shodno zakonskom uporištu za implementaciju izbornih rezultata u važećem Izbornom zakonu BiH, porukama OHR-a, CIK-a BiH te prethodnim odlukama CIK-a za popunjavanje Doma naroda FBiH, Istinomjer tvrdnju Lidije Bradare da nema uvjeta za implementaciju izbornih rezultata ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)