Izbor novog sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH bila je aktuelna tema u domaćoj javnosti još od augusta 2022. godine, kada je prestao mandat sudiji Mati Tadiću. Istinomjer se temom imenovanja sudija Ustavnog suda BiH, ali i njegovog funkcionisanja, bavio u više navrata u protekloj godini kroz ocjene tvrdnji domaćih političkih aktera/ki, ali i kroz analize.
Nakon što je radna grupa za izbor sudija Ustavnog suda ocijenila kandidata Marina Vukoju najbolje rangiranim za ovu poziciju, u javnosti su se ubrzo pojavile informacije da je Vukoja blizak HDZ-u BiH jer se ranije našao na listi HDZ-a za Dom naroda PSBiH.
Iako su u oktobru 2022. godine zastupnice i zastupnici NiP-a, SDP-a BiH i Naše stranke u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta tražili/e listu kandidata i glasanje u barem jednom krugu, krajem maja 2024. godine ipak su podržali/e Marina Vukoju kao jedinog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. Stavove zastupnika/ca koji/e su tražili/e održavanje sjednice gdje bi se “dostavila lista sa svim prijavljenim kandidatima”, a koji/e su prihvatili/e glasanje za samo jednog kandidata – bez dostavljanja liste – Istinomjer je ocijenio nedosljednim.
U kontekstu imenovanja Marina Vukoje, lider NiP-a Elmedin Konaković ustvrdio je da “velika većina” sudija u ovom ili u prošlim sazivima Ustavnog suda BiH “nije imala nikakvo iskustvo iz pravosuđa”. Budući da od 30 bivših i sadašnjih sudija Ustavnog suda BiH njih 20 ima radno iskustvo u pravosudnim institucijama, tvrdnju Elmedina Konakovića da “velika većina njih nije imala nikakvo iskustvo iz pravosuđa” Istinomjer je ocijenio neistinitom.
Govoreći o sastavu Ustavnog suda BiH, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara izjavila je da Ustavni sud BiH treba biti popunjen po etničkom principu te da je predviđeno da ima nacionalnu strukturu, što nije propisano Ustavom BiH. Njena tvrdnja ocijenjena je neistinitom.
Tvrdnja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predraga Kojovića da je do 2005. godine u okviru odlučivanja Ustavnog suda BiH postojalo “entitetsko glasanje” također je ocijenjena neistinitom. Kako je vidljivo iz Pravila Ustavnog suda BiH koja su bila na snazi do 2015. godine, način odlučivanja i funkiconisanja Ustavnog suda BiH u tom smislu nije se mijenjao te od svog osnivanja do danas najveće sudsko tijelo u BiH nije odlučivalo na osnovu bilo kakve vrste entitetskog glasanja.
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić netačno je tvrdio da je Ustavom definisano da sudije ne mogu biti osobe s “političkim pedigreom”. Kada je riječ o kriterijima koje sudije moraju ispunjavati, Ustavom BiH definisano je da sudije moraju biti “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
Govoreći o kriterijima za izbor sudija Ustavnog suda BiH, savjetnik predsjednice Federacije BiH i član Nadzornog odbora HDZ-a BiH Bariša Čolak istinito je tvrdio da jedna polovica članova Ustavnog suda u Belgiji moraju biti bivši parlamentarci, odnosno da u Švicarskoj sudije Saveznog vrhovnog suda ne moraju biti pravne struke.
Izbor sudija Ustavnog suda BiH bila je tema kojom smo se bavili u analizama “Gdje prestaje stranka, počinje Ustavni sud?” i “Nefunkcionisanje radnih tijela Parlamenta FBiH: Prebacivanje odgovornosti i opcije za rješenje”.
(Istinomjer.ba)