Predsjednici SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović, skupa sa delegacijama ove dvije političke partije, 23. 2. 2021. godine održali su sastanak u Sarajevu, na kojem su ključne teme bile “pomaci kada je u pitanju formiranje federalne Vlade, popunjavanje svih drugih institucija na federalnom nivou”, ali i izmjene Izbornog zakona BiH te provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Međutim, na konferenciji za štampu, koju su Izetbegović i Čović održali nakon sastanka, javnost u BiH, čini se, nije imala priliku čuti ništa što do sada već nije. Uz imenovanja novih komisija za rješavanje starih, nagomilanih problema, najavljeni su i novi rokovi.
Napominjući da se nije ulazilo u suštinu izmjena Izbornog zakona BiH, Izetbegović je javnost obavijestio da će biti formirana tri stranačka tima:
Nismo ulazili u suštinu izmjena Izbornog zakona. Dogovorili smo danas otprilike ovako: Kada je u pitanju FBiH, formiranje nove strukture vlasti, najbitniji zakoni za FBiH, raniji zakoni koji nisu nikada implementirani, gdje su početi razgovori i teme, a nisu dovršene, bit će formirana radna grupa i do kraja marta treba biti završeno sve u vezi s pitanjem Federacije.
Bakir Izetbegović, 23. 2. 2021.
Prema riječima predsjednika SDA, ranije formirana druga grupa bavit će se samim izmjenama Izbornog zakona, a od koje se očekuje “da definiše model rješenja, da se konture odrede do kraja aprila”.
“Radi se o implementaciji presude ‘Ljubić’ i, naravno, implementaciji svih presuda Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je Izetbegović, naglasivši i da će u izmjene Izbornog zakona BiH “obavezno biti ugrađene preporuke OSCE-a, ODIHR-a, GRECO-a, a koje se odnose na transparentnost procesa, obuke timova, brojanje glasova, nove tehnologije i tako dalje”.
Kada je u pitanju treća grupa, njen zadatak bi trebao biti “ubrzavanje evropskog puta BiH intenziviranjem dogovora koji se odnose na implementaciju 14 prioriteta koje je odredila Evropska komisija po zahtjevu BiH za članstvo u EU” sve u cilju, kako je Izetbegović naveo, ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa.
To bi trebalo završiti u par mjeseci. Kanimo napraviti bitan pomak na svih 14 prioriteta do kraja godine.
Bakir Izetbegović, 23. 2. 2021.
“Ovo su sve razgovori između SDA i HDZ-a, a kasnije će se, naravno, uključiti i sve druge stranke koje su, naravno, zainteresirane za ovaj proces”, podsjetio je tom prilikom Dragan Čović, ali i izrazio uvjerenje da se izmjene Izbornog zakona, ali i presude Evropskog suda za ljudska prava, mogu implementirati bez izmjena Ustava BiH:
Vaš je zaključak da je nemoguće napraviti izmjene Izbornog zakona i uvažiti presude Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju “Sejdić – Finci” i sve druge presude suda u Strasbourgu i odluke Ustavnog suda BiH, bez izmjene Ustava. To je vaš stav. Ja mislim da je itekako moguće. Ovisi od pristupa koji ćemo zauzeti, ali to su pitanja koja će doći na dnevni red kada budemo definirali neki okvir za članove Predsjedništva i Dom naroda. Ono što je nama imperativ je da vrlo jasno stavimo do znanja da konstitutivni narodi mogu birati svoje konstitutivne predstavnike. Koga će oni izabirati, Sejdića, Finicija, petog, to je do tih naroda. To ćemo ostaviti struci koja će sjediti zajedno, bez unaprijed nekog zadanog cilja da je nešto nemoguće. Ja mislim da je moguće i to ćemo praktično vidjeti. Taj posao mora biti završen do kraja četvrtog mjeseca.
Dragan Čović, 23. 2. 2021.
Na ove tvrdnje prvog čovjeka HDZ-a BiH Izetbegović je, pored ostalog, odgovorio:
Ne znam kako Sejdić ili Finci mogu ući u Predsjedništvo BiH, a da se ne briše onaj prefiks da u Predsjedništvu moraju biti jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Ne znam. Ali HDZ tvrdi da ima rješenje za to, pa ako ima, mi ćemo ga rado uzeti u obzir.
Bakir Izetbegović, 23. 2. 2021.
Podsjećamo, novi razgovori SDA i HDZ-a BiH u vezi izmjena Izbornog zakona BiH i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu pokrenuti su sporazumom koji je 17. 6. 2020. godine potpisan između ova dva politička subjekta, a sve uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice, o čemu je Istinomjer u više navrata detaljno pisao.
Do danas, osim dijela sporazuma koji je usvajanjem od Parlamentarne skupštine BiH obezbijedio uslove za održavanje lokalnih izbora u Mostaru, dijelovi koji su se odnosili na druge izmjene Izbornog zakona i implementaciju presuda iz Strasbourga nisu provedeni.
Problemi sa Izbornim zakonom BiH, kao i Ustavom BiH, stari su koliko i oni sami te, pored ostalog, potvrđeni presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Zornić protiv Bosne i Hercegovine, Pilav protiv Bosne i Hercegovine, Šlaku protiv Bosne i Hercegovine i Pudarić protiv Bosne i Hercegovine, ali i odlukom Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH te zahtjevu Željka Komšića za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Ustava Republike Srpske, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Pored ovoga, zadaci koji stoje pred nadležnim institucijama u BiH jasno su navedeni i u nizu završnih izvještaja Izborne posmatračke misije OSCE/ODIHR, kao i prioritetnih i ostalih preporuka koje se, pored ostalog, odnose na diskriminatorna ograničenja za kandidovanje na izborima, zloupotrebu javnih sredstava za svrhe kampanje, pritisak na birače, zaštitu prava birača na slobodan i tajan izbor, metode formiranja biračkih odbora, jačanje regulatornog okvira kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost finansiranja kampanje, adekvatno finansiranje organizovanja izbora, uvođenje tehničkih rješenja za automatsko brojanje, poboljšanje tačnosti registracije birača i sl..
Većina navedenih obaveza pobrojana je u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kao i Analitičkom izvještaju koji je priložen uz Mišljenje, uz mnoge druge obaveze iz 14 prioriteta, koje BiH treba da ispuni na svom putu ka Evropskoj uniji.
Predsjednici SDA i HDZ-a BiH u svom posljednjem medijskom istupu izrazili su očekivanja da će, uz rješavanje “federalnih pitanja”, implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, odluke Ustavnog suda BiH, preporuke OSCE-a te “napraviti bitan pomak na svih 14 prioriteta” iz Mišljenja EK-a, i to sve do kraja 2021. godine.
Javnost u BiH sa pažnjom očekuje rezultate.
(Istinomjer.ba)