Odluke najvećih stranačkih organa, kako SDP-a BiH tako i DF-a, da se krene u ujedinjenje “ljevice” u BiH davno su donesene. SPD, kako su njegovi inicijatori naveli, predstavlja još jednu inicijativu u tom pravcu. Dakle, odluka, inicijativa i izjava u kojima se izražava “odlučnost i opredijeljenost” da se ideja o konačnom konsolidovanju lijevo orijentiranih političkih partija u BiH sprovede u djelo nikada nije nedostajalo.
Kada su u pitanju političke partije tzv. građanske i lijeve orijentacije sa sjedištem u Sarajevu, inicijative koje su za cilj imale ujedinjenje, ili barem neku vrstu zajedničkog nastupa na izborima, sežu još od perioda pred lokalne izbore 2016. godine.
Osnivanje Pokreta Socijalne pravde i demokratije (SPD) najnovija je u nizu takvih, a sudeći prema dosadašnjim reakcijama, teško je za očekivati da će u skorije vrijeme polučiti rezultate kojima se nadaju njegovi osnivači.
Na dosadašnje neuspjele pokušaje konsolidovanja ovog dijela političkog spektra u BiH, Istinomjer se marta 2018. godine osvrnuo u svojoj analizi Ponavlja li se “ljevici” 2016. godina?. Ovom prilikom ćemo se ukratko podsjetiti na samo neke od izjava koje su u to vrijeme dali čelni ljudi vodećih političkih partija “ljevice”:
Sigurni smo da se nikad više neće desiti da na bilo koje izbore u BiH ljevica izađe ovako rasparčana i podijeljenja.
Nermin Nikšić, 15.05.2015.
Bilo bi po meni nepametno pa čak i neodgovorno prema ovoj zemlji, da ne postoji jedan blok, tako da kažem, stranaka ljevice kao odgovor takvoj vrsti političke organizacije kao što je blok narodnjačkih stranaka…
Željko Komšić, 03.10.2015.
Nažalost, činjenica je da smo, rekao bih nepotrebno, podijeljeni i često suprotstavljeni što u konačnici nikome od nas ne može donijeti bilo što dobro.
Nermin Nikšić, 18.09.2016.
No, na lokalne izbore 2016. godine “ljevica” je izašla razjedinjena, a nakon pritiska dijela javnosti koji je naklonjen proklamovanim idejama ovih političkih partija, ali i temeljite analize izbornih rezultata, uslijedila je Jahorinska deklaracija.
Deklaraciju su potpisali čelnici SDP-a BiH, DF-a i GS-a, dok je dokument podržan i od jednog broja nezavisnih intelektualaca i javnih radnika.
I pored toga što su Jahorinskom deklaracijom učinjeni konkretni koraci u pravcu definisanja mogućih oblika buduće saradnje, događaji koji su uslijedili potvrdili su da je sve ostalo mrtvo slovo na papiru.
Istu sudbinu doživio je i Okvirni plan zajedničkog djelovanja za Opće izbore 2018. godine potpisan između SDP-a BiH i DF-a 09.09.2017. godine, koji je po riječima predsjednika DF-a, Željka Komšića “mogao značiti bitnu prekretnicu u životu svakog građanina ove zemlje”, dok je Nermin Nikšić nakon potpisivanja Plana poručio:
Danas iz Sarajeva šaljemo poruku zajedništva.
Nermin Nikšić, 09.09.2017.
Da ni od ove najave “prekretnice” i “zajedništva” neće biti ništa postalo je jasno netom nakon raspisivanja Opštih izbora 2018. godine, a saga o nekoj vrsti zajedničkog nastupa i djelovanja doživjela je debakl i u postizbornom periodu. Tako se tzv “Bh blok” koji su u početku činili SDP BiH, DF i Naša stranka raspao na pitanju učešća u vlasti na državnom i federalnom nivou, nakon čega je uslijedila nova inicijativa – Pokret socijalne pravde i demokratije (SPD).
Tako je nakon sastanka Inicijativnog odbora SPD-a održanog 09.05.2019. godine u Sarajevu, predsjednik ovog pokreta, Ivo Komšić poručio da “nije riječ o osnivanju političke organizacije, već isključivo pokreta”, te naglasio:
Ovdje imamo lica koja ne mogu biti članovi političkih organizacija. Siguran sam da. Ovoj državi treba socijalna pravda i demokratija. To ne treba puno objašnjavati. Mi želimo napraviti državu socijalne pravde i demokratije. Drukčije se ne možemo suprotstaviti nacionalističkim strankama. Procesi ujedinjenja stranaka stoje četiri godine. Naš krajnji cilj je ujedinjenje stranaka ljevice.
Ivo Komšić, 09.05.2019.
Pored ostalih, članovi Inicijativnog odbora SPD-a bili su i Željko Komšić, zatim aktuelni predsjednik GS-a, Nihad Čolpa, ali i nekadašnji prvi čovjek SDP-a BiH, Zlatko Lagumdžija sa još nekoliko tadašnjih članova SDP-a BiH.
Upravo je izjava Lagumdžije da započeti novi projekat ima za “krajnji cilj stvaranje socijaldemokratske partije na čitavoj teritoriji BiH” bila glavni argument čelnika SDP-a BiH da se radi o stvaranju “novog političkog subjekta”.
Iako je Ivo Komšić bio siguran da “stranke neće praviti probleme ljudima koji su dio pokreta”, ubrzo ga je demantovala odluka Glavnog odbora (GO) SDP-a BiH donesena 18.05.2019. godine kojom su “Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić, Miro Lazović, Emir Zlatar, Hakija Meholjić, Meliha Lekić isključeni iz partije zbog povezanosti sa novim politčkim subjektom – PSD – Pokretom Socijalne pravde i demokratije.”
Mogućnost da bi ovakva odluka mogla biti donesena u nekoliko navrata najavljivao je i sam predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić obrazlažući svoj stav time da “oni koji se odluče da budu dio te nove stranke faktički će sami sebe isključiti iz SDP-a jer u Statutu jasno piše da član SDP-a ne može biti član druge stranke”.
Uoči pomenute sjednice GO SDP BiH, Ivo Komšić je ponovio da SPD “ima za cilj ponuditi platformu objedinjavanja političkih stranaka, organizacija civilnog društva i pojedinaca socijaldemokratske provijencije”, te optužio trenutno rukovodstvo SDP-a BiH za, kako je rekao, “plasiranje laži i neistina”:
Laži koje se plasiraju uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a su obmana javnosti i članstva SDP-a, sa ciljem političkog odstrela pojedinaca koji su se suprotstavili aktuelnom rukovodstvu koje nije sprovelo rezolucije posljednjeg Kongresa SDP-a i zaključke Glavnog odbora SDP-a, a koji se tiču objedinjavanja ljevice u BiH. Prijetnje isključenjima uglednim članovima SDP-a koji su učestvovali u inicijativnom odboru za uspostavu pokreta demaskira pogrešnu i pogubnu politiku aktuelnog rukovodstva SDP-a.
Ivo Komšić, 18.05.2019.
U skladu sa najavama, Skupština SPD-a na kojoj bi trebao biti usvojen prijedlog dokumenta o osnivanju pokreta održati će se tokom juna mjeseca ove godine, a Inicijativni odbor pozvao je “sve stranke socijaldemokratske provenijencije da na svojim organima donesu odluke o pristupanju pokretu, do održavanja Skupštine, te zajedno sa ostalima, budu suosnivači pokreta”.
Odluke najvećih stranačkih organa kako SDP-a BiH tako i DF-a da se krene u ujedinjenje “ljevice” u BiH davno su donesene. SPD, kako su njegovi inicijatori naveli, predstavlja još jednu inicijativu u tom pravcu.
Dakle, odluka, inicijativa i izjava u kojima se izražava “odlučnost i opredijeljenost” da se ideja o konačnom konsolidovanju lijevo orijentiranih političkih partija u BiH sprovede u djelo nikada nije nedostajalo.
Međutim, čini se da je, barem za sada, pokretanje najnovijeg projekta u tom pravcu kao nikada ranije do kraja ogolilo stvarnu situaciju na lijevom političkom spektru.
Međusobne optužbe kojima javnost ponovo svjedoči nakon sjednice Inicijativnog odbora SPD-a, ali i reakcija Glavnog odbora SDP-a BiH na istu, trenutno ne ostavljaju prostora za optimizam onima koji očekuju bilo kakvu vrstu skore integracije bosanskohercegovačke “ljevice”.
Da li će se nakon nadolazećeg Kongresa SDP-a BiH i najavljene Skupštine SPD-a situacija promijeniti, ostaje da se vidi, ali u ovom momentu nema razloga da i ovu, kao i našu prethodnu analizu na temu ujedinjenja “ljevice” ne završimo riječima predsjednika DF-a, Željka Komšića:
Nama ‘desnica’ sa ovakvom ‘ljevicom’ nije ni potrebna. Mi smo sami sebi dovoljni da srušimo sve.
Željko Komšić, 19.03.2018.
(Istinomjer.ba)