Ponavlja li se “ljevici” 2016. godina?

Kada su političke partije tzv. građanske i lijeve orijentacije u pitanju, više je nego očigledno da je javnost nebrojeno puta bila svjedok njihovih međusobnih poziva na saradnju, ispoljenog optimizma, zajednički potpisanih dokumenata i saopštenja, ali, u isto vrijeme i neprovedenih dogovora, međusobnih optužbi i podmetanja. Dvije stvari su jasne-da vrijeme za dogovor ističe, i da u ovom dijelu političke igre sve isključivo zavisi od njih samih.

 

Međusobni odnosi političkih subjekata sa sjedištem u Sarajevu, a koji sebe u političkom polju određuju kao političke partije lijeve i građanske orijentacije, već duže vrijeme plijene pažnju javnosti. Smjele i optimistične izjave čelnika dvije političke partije iz ovog političkog spektra, javnost je imala priliku da vidi i čuje još prvom polovinom 2015. godine. Naglašavajući “da je neprirodno očekivati da se dvije političke partije ujedine kad je jedna vlast, a druga opozicija”, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Nermin Nikšić tada je izjavio:

Sigurni smo da se nikad više neće desiti da na bilo koje izbore u BiH ljevica izađe ovako rasparčana i podijeljenja.

Nermin Nikšić, 15.05.2015.

Nedugo nakon ove izjave Demokratska fronta (DF) je postala opozicija, te je barem taj uslov za ujedinjenje ove dvije partije bio ispunjen. U tom pravcu, predsjednik DF-a, Željko Komšić gostujući na 6. Kongresu SDP-a, na pitanje novinara hoće li biti ujedinjenja ljevice odgovara:

Pa hoće, biće ga, biće ga…Pa mora biti, pazite, nema drugog načina da neke stvari u ovoj zemlji se poslože na mnogo bolji način nego što je to sada… Bilo bi po meni nepametno pa čak i neodgovorno prema ovoj zemlji, da ne postoji jedan blok, tako da kažem, stranaka ljevice kao odgovor takvoj vrsti političke organizacije kao što je blok narodnjačkih stranaka…

Željko Komšić, 03.10.2015.

I pored toga što su kongresi, kako DF-a tako i SDP-a BiH, a kasnije i Građanskog saveza (GS) usvojili dokumenta koja stvaraju pretpostavke za nastavak i produbljivanje saradnje ostavljajući i mogućnost formalnog ujedinjenja, do danas, mjerljivih, konkretnih i realizovanih pomaka u pravcu, ne samo ujedinjenja nego i bilo kakvog oblika zajedničkog nastupa, još uvijek nema.

Podsjećanja radi, netom prije raspisivanja lokanih izbora 2016. godine, optimizam da će se dogovor postići nerijetko je bio ispoljen od strane zvaničnika pomenutih stranaka. Tako politički direktor SDP-a, Damir Mašić, nakon jednog od zajedničkih sastanaka izjavljuje:

Zadovoljan sam pravcem u kojem ovi razgovori idu, jer smo na tragu konkretizacije i postizanja konačnog dogovora. Vjerujem da će i u konačnici ovaj proces pregovora završiti pozitivno, ne samo za SDP i DF, nego i za ukupnu ljevicu u našoj zemlji.

Damir Mašić, 26.04.2016.

Tako je, barem na momenat izgledalo da bi na lokalnim izborima 2016. godine, ova grupa političkih subjekata mogla izaći pred glasače u nekoj formi zajedničkog nastupa, sa zajedničkim kandidatima za načelnike opština, zajedničkim listama u barem jednom broju izbornih jedinica ili, ako ništa drugo, sa zajedničkim programom. Međutim, ništa od navedenog se nije desilo, te pregovori oko bilo kakve forme zajedničkog nastupa, kao što je poznato, nisu urodili plodom. Pred same izbore, pokušavajući okupiti lidere SDP-a, DF-a, GS-a i Naše stranke (NS) u cilju postizanja dogovora oko zajedničkog nastupa, barem kada su u pitanju kandidati za načelnike i gradonačelnike, Nermin Nikšić je u pismu predsjednicima navedenih stranaka između ostalog poručio:

Nažalost, činjenica je da smo, rekao bih nepotrebno, podijeljeni i često suprotstavljeni što u konačnici nikome od nas ne može donijeti bilo što dobro.

Nermin Nikšić, 18.09.2016.

Nakon definitovnog kraha pregovora, u skladu sa mišljenjem javnosti, većine političkih analitičara i intelektualaca u Bosni i Hercegovini, podijeljenost bloka lijevih i građanskih partija na lokalnim izborima 2016. godine i nije im donijela ništa dobro. Tako sociolog Dino Abazović kaže:

Konsolidacija u bh. politici podrazumijeva samo jedno: etničku ili unutaretničku konsolidaciju. Jasno je da je konsolidacija centra i desno od centra definitivno završen projekat u BiH, da je nešto što je lijevo od centra doživjelo debakl, bez obzira na neku vrstu povratka SDP-a BiH.

Dino Abazović, 03.10.2016.

I pored toga što su nakon lokalnih izbora iz DF-a, SDP-a BiH, GS-a i NS-a tvrdili da su rezultatima zadovoljni, brojevi govore da razloga za zadovoljstvo nije bilo previše. Od 79 opština u Federaciji BiH, ovom bloku nakon lokalnih izbora 2016. godine pripalo je svega 9 načelničkih i gradonačelničkih mjesta. Od toga, SDP-u BiH osam, GS-u jedno, a DF-u i NS-u niti jedno mjesto, što procentualno iznosi 11,39 odsto od ukupnog broja pomenutih pozicija.

Ubrzo nakon lokalnih izbora, pritisak dijela javnosti koji je naklonjen proklamovanim idejama ovih političkih partija, te temeljite analize izbornih rezultata, u velikoj mjeri doprinijele su usvajanju Jahorinske deklaracije, čime je napravljen konkretan korak u pravcu definisanja mogućih oblika buduće saradnje. Potpisivanjem pomenutog dokumenta stranke potpisnice, SDP, DF i GS pozvane su na “zajednički i koordinirani nastup nenacionalističkih snaga na prostoru cijele države Bosne i Hercegovine”. Naglašeno je i da “snage ne moraju biti formalno ujedinjene u jednu političku grupu, ali moraju zajednički nastupiti na svim nivoima na izborima 2018. godine”. Deklaraciju je podržao i jedan broj nezavisnih intelektualaca i javnih radnika koji su između ostalih bili uključeni u njenu izradu, te su njihova očekivanja u pravcu realizacije ovog projekta bila velika. Tako jedan od potpisnika Deklaracije, profesor Esad Bajtal o dokumentu kaže:

…Svjestan sam da je bilo nužno da se te snage, koje imaju lijevu orijentaciju, okrupnjuju, snaže i pokušaju pokrenuti taj točak promjene. Dakle, to je bilo nužno, a uostalom i elementarna matematika ovih lokalnih izbora pokazuje da su te strukture bile ujedinjene tokom izbora da bi mnogo bolje rezultatski prošle.

Esad Bajtal, 29.12.2016.

Međutim, kako je vrijeme odmicalo, Jahorinska deklaracija je, čini se, polako padala u zaborav. Održavani su sporadični sastanci predstavnika četiri partije iza kojih uglavnom nije ostajalo ništa osim saopštenja. Jedino vrijedan pažnje bio je Okvirni plan zajedničkog djelovanja za Opće izbore 2018. godine potisan između SDP-a i DF-a 09.09.2017. godine, koji po riječima Željka Komšića “mogao bi značiti bitnu prekretnicu u životu svakog građanina ove zemlje”, dok je Nermin Nikšić u svom govoru tom prilikom, između ostalog poručio:

Danas iz Sarajeva šaljemo poruku zajedništva.

Nermin Nikšić, 09.09.2017.

Međutim, kako stvari sada stoje, najavljeni “prekretnica” i “zajedništvo” pod velikim su upitnikom. Novo usložnjavanje odnosa među partijama lijevo od centra nastupilo je najavom kandidature Željka Komšića na poziciju člana Predsjedništva BiH, ali i pozivom DF-a upućenim SDP-u, GS-u i NS-u na ujedinjenje u novi politički subjekat putem ”Prijedloga principa (plana) za održavanje Kongresa ujedinjenja”.

Najveću buru izazavala je tačka 7. Dokumenta koja kaže: “Novi ujedinjeni politički subjekt će imati novo ime, grb, zastavu i logo koje će proizlaziti iz socijaldemokratske ideje i tradicije te će biti definisan novim Statutom stranke-partije”. U Prijedlogu stoji i da bi na Kongresu ujedinjenja bio jednak broj predstavnika odnosno članova rukovodstva na principu pariteta u svim centralnim organima novoformiranog političkog subjekta.

Vrlo brzo nakon što je DF uputio Prijedlog, iz političkih partija na koje se on odnosi stigli su i odgovori. Tako je Predsjedništvo SDP-a BiH na svojoj sjednici održanoj 19.03.2018. godine, po prvi put, zvanično, pozvalo Željka Komšića da “povuče svoju jednostranu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH”, dodajući, da bi se na ovaj način stvorio prostor za kandidiranje zajedničkog kandidata”, u isto vrijeme rezolutno odbijajući prijedlog formiranja “novog ujedinjenjog političkog subjekata” na način kakav je iznešen u prijedlogu DF-a:

“Gašenje SDP-a BiH kao političkog subjekta sa tradicijom dužom od 108 godina, ne samo da je neprihvatljivo, već taj prijedog posmatramo kao nedobronamjeran i potez proračunat kako bi se ostvarili lični interesi. Zato Predsjedništvo SDP BiH odbacuje bilo kakve razgovore u kojima se kao uslov postavlja ukidanje SDP-a BiH”.

Predsjedništvo NS-a također je odbilo ovaj prijedlog, ističući da se on po njima “prvenstveno odnosi na stranke nastale raskolom SDP-a, te ih u tim nastojanjima Naša stranka podržava”.

Nihad Čolpa, predsjednik GS-a ovom prilikom rekao je da Građanski savez “ne želi da arbitrira između SDP-a i DF-a”, te da je GS “saglasan sa svim prijedlozima koji će dovesti do zajedničkog dogovora u cilju pobjede nad nacionalistima na narednim izborima”.

Dan nakon saopštenja SDP-a, na njihove zaključke reagovao je DF navodeći da je poziv na povlačenje kandidature Željka Komšića “politički nerazuman i blago rečeno opasan”, smatrajući “ishitrenim izjave SDP-ovih zvaničnika na prijedlog Demokratske fronte za ujedinjenje”

U ovom momentu, javnim prostorom naizmjenično odjekuju kako međusobne optužbe, tako i “pozivi na nastavak saradnje”. Na poziv DF-a na novi sastanak ove četiri stranke, odazvao se samo GS. Nakon sastanka, Emir Suljagić, član GS-a izrazio je žaljenje “jer je SDP odbio prijedlog za ujedinjenje ljevice“, te uputio poziv:

Sad znamo o čemu neće da razgovaraju, ali hajde da razgovaramo o onome o čemu hoće. Od danas do jula imamo da razgovaramo o listama zajedničkim i kandidatima za Predsjedništvo. Uvjeren sam da u SDP-u ima mudrosti, pameti i strpljenja da ovaj proces dovedemo do kraja. Nećemo da pregovaramo putem medija, nego na jednom mjestu. Neka SDP odredi.

Emir Suljagić, 21.03.2018.

Kada su političke partije tzv. građanske i lijeve orijentacije u pitanju, više je nego očigledno da je javnost nebrojeno puta bila svjedok njihovih međusobnih poziva na saradnju, ispoljenog optimizma, zajedničkih potpisanih dokumenata i saopštenja, ali, u isto vrijeme i neprovedenih dogovora, međusobnih optužbi i podmetanja. Dvije stvari su jasne-da vrijeme za dogovor ističe, i da u ovom dijelu političke igre sve isključivo zavisi od njih samih. U kom pravcu će se stvari kretati ostaje da se vidi. Na kraju, među mnogobrojnim izjavama koje su ovih dana čelnici SDP-a BiH, DF-a, GS-a i NS-a dali medijima, jednu od mogućih razvoja situacije možda najbolje oslikava ova rečenica Željka Komšića:

Nama ‘desnica’ sa ovakvom ‘ljevicom’ nije ni potrebna. Mi smo sami sebi dovoljni da srušimo sve.

Željko Komšić, 19.03.2018.

(istinomjer.ba)

Načelnici 12 općina i gradova u BiH za dvije godine ispunili 16% obećanja

Načelnici 12 općina i gradova koji su obuhvaćeni Istinomjerovim istraživanjem ispunjenosti predizbornih obećanja na...

Hoće li porodilišta u Derventi i Prnjavoru opstati?

Strahovanje lokalnog stanovništva, ali i osoblja Domova zdravlja u Derventi i Prnjavoru da bi porodilišta u ovim gradovima mogla biti zatvorena datira još od početka 2017. godine. Strahovanje...



Bijeljina još čeka na novu autobusku stanicu

Premještanje autobuske stanice iz centra Bijeljine na mjesto nekadašnje Željezničke stanice se najavljuje već dugi niz godina. To obećanje našlo se u dva posljednja predizborna programa...