Aljoša Čampara iznio je niz prijedloga kako bi se mogla provesti poreska reforma u Federaciji BiH, ali njegovo izlaganje pratile su mnoge neistinite ili djelimično istinite tvrdnje.
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aljoša Čampara gostovao je 8. januara 2025. godine u programu TVSA, gdje je govorio o porezima i poreskim stopama u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji.
“Pazite, mi smo jedina zemlja, ja mislim u Evropi, gdje je porez na dobit 10%. Zašto mi kao Vlada i Parlament ne bismo ove bogate oporezovali pa, evo, da dignemo na 20%? Pa da to prebacimo u penzioni fond.”
Aljoša Čampara, 8.1.2025.
Porez na dobit u BiH u nadležnosti je Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta. U svim važećim zakonima o porezu na dobit na području BiH utvrđena je jedinstvena stopa od 10% na poresku osnovicu.
BiH nije izuzetak i nije jedina država u Evropi koja ima poresku stopu na dobit 10%.
Na stranici Ministarstva finansija Republike Hrvatske dostupni su podaci o poreskim stopama na dobit u državama koje su članice EU i, u skladu s ovim podacima, Bugarska ima istu poresku stopu na dobit kao BiH. Zanimljivo je da Mađarska, također članica EU, ima manju poresku stopu na dobit od BiH, i ona iznosi 9%.
Druge države koje su članice EU imaju veće poreske stope na dobit od 10%. U Irskoj porez na dobit iznosi 12,5%, u Rumuniji 16%, u Finskoj 20%, u Njemačkoj skoro 30%, a najveću poresku stopu na dobit u iznosu od 35% ima Malta.
Posmatrajući susjedne države, u Srbiji je poreska stopa jednoobrazna, i iznosi 15%, dok Hrvatska i Crna Gora imaju diferencijalne poreske stope.
U Hrvatskoj, ukoliko je u toku jedne poreske godine ostvaren prihod do milion eura, poreska stopa iznosi 10%, a ukoliko je ostvaren prihod veći od milion eura, poreska stopa se povećava na 18%.
Crna Gora je također napravila razliku u oporezivanju, s obzirom na iznos poreske osnovice, i u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, one iznose 9%, 12% i 15% u odnosu na visinu dobiti.
Kosovo je također jedna od država s niskom poreskom stopom na dobit, a na stranici Ministarstva industrije, preduzetništva i trgovine Kosova dostupan je podatak da je poreska stopa na dobit korporacija 10% ukoliko godišnji promet prelazi 50.000 eura.
Čampara je svoje izlaganje nastavio podacima o porezima na dividendu.
”Pa da onda uvedemo i dividendu (…). Jer mi nemamo ni porez na dividendu. Pa u Njemačkoj imate neke cifre koje se kreću do 50%. U Francuskoj imate 70%. I onda ljudi, vjerovatno kasnije, neće te novce dizati, nego će ih reinvestirati, nego će generirati potrošnju itd”.
Aljoša Čampara, 8.1.2025.
U BiH zaista ne postoji porez na dividendu, ali Francuska i Njemačka nemaju tako visoke poreske stope kao što je Čampara rekao.
Na web stranici Tax fondation dostupni su podaci o porezima na dividendu u državama članicama EU za 2024. godinu. Porez na dividendu u Njemačkoj iznosi 26,38%, dok u Francuskoj ovaj porez iznosi 34%.
Većina država u EU ima ovaj porez, a izuzetak su Litvanija, Estonija i Malta. Članica EU u kojoj se plaća najveći porez na dividendu je Irska, gdje on iznosi 51%. Dakle, nijedna država nema porez na dividendu u iznosu od 70%.
Bugarska i Mađarska, za koje smo već naveli da imaju niske stope poreza na dobit, imaju poreze na dividende, i oni iznose 15% (u Mađarskoj), odnosno 5% (u Bugarskoj).
Pored ovih poreza, Čampara je govorio o porezima i doprinosima na platu.
“Dakle, imate jako puno nekih tu stvari i elemenata koje možete jednostavno usmjeriti u bolju produktivnost, u bolji položaj radnika. Dakle, jako puno je stvari koje se mogu raditi. U isto vrijeme, da se malo rasterete ovi porezi i doprinosi koji iznose, čini mi se, 72%, da se to smanji i samim tim nekako svi će biti pomalo rasterećeni”.
Aljoša Čampara, 8.1.2025.
U skladu sa zakonima u FBiH, na platu se obračunavaju doprinosi, zatim porez na dohodak po poreskoj stopi od 10% i dodatne naknade za zaštitu od nesreća, opštu vodnu naknadu i naknadu za invalidnost.
Zakon o doprinosima Federacije BIH reguliše plaćanje doprinosa, a Istinomjer je u januaru 2024. godine pisao o odnosu bruto i neto plate. U ovom tekstu analizirali smo koliko poslodavac uplaćuje za poreze i dohodak na platu i došli smo do zaključka da na 1.000 KM poslodavci uplaćuju dodatnih 743 KM. Dakle, za većinu radnika u FBiH poslodavci uplaćuju preko 70% neto plate u budžet, kako je rekao Čampara.
Ipak, Zakon o doprinosima Federacije BiH navodi da su izuzeci od ovog pravila radnici kojima se isplaćuje mjesečna plata u visini do 85% prosječne mjesečne neto plate, radnici u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih, starih i zanata utvrđenih posebnim propisom. Za njih, mjesečna osnovica za obračun doprinosa proizvod je iznosa prosječne plate i koeficijenta 0,30.
Na web stranici “feb” objavljene su osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2025. godinu iz kojih je vidljivo da je riječ o paušalnim iznosima.
S obzirom na to da je pitanje minimalne plate od 1.000 KM u Federaciji BiH dovelo u fokus poresku reformu, teme o kojima je Aljoša Čampara pričao su aktuelne, a prijedlozi o kojima je govorio prisutni su u javnosti već duže vremena. Ipak, podaci koje je tom prilikom iznio u kontekstu poreskih opterećenja u BiH, poredeći ih sa zemljama EU, bili su uglavnom netačni.
(Istinomjer.ba)