Iako Evropska unija (EU) putem energetske politike i inicijativa podstiče širu diverzifikaciju snabdijevanja plinom, ne postoji pravno obavezujući rok kojim bi Bosna i Hercegovina bila dužna prekinuti uvoz ruskog plina. Te odredbe odnose se samo na zemlje članice.
Zastupnik u Predstavničkom domu Federacije BiH Mirsad Zaimović (SDA) gostovao je na N1 televiziji, gdje je komentarisao usvajanje Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji FBiH te potrebama diverzifikacije snabdijevanja plinom u tom entitetu. Tom je prilikom rekao da je EU donijela nalog kojim je Bosni i Hercegovini određeno da prestane s uvozom ruskog plina do početka 2028. godine.
Ja podsjećam samo koje su posljedice nedovođenja novog plina, novog dotoka plina, iz novog izvora. Dakle, mi trenutno, i Sarajevo i ostatak Federacije, snabdijevamo ruskim plinom. Evropska unija dala je nalog da prestanemo s tim 1.1.2028. godine.
Mirsad Zaimović, 20.4.2026.
Federacija BiH snadbijeva se ruskim gasom jednim transportnim pravcem iz Republike Srbije preko Turskog toka.
Nakon invazije Ruske Federacije na Ukrajinu početkom 2022. godine, EU je objavila REPowerEU, plan za postupno ukidanje uvoza ruskih fosilnih goriva. Tri ključna cilja ovog plana jesu ušteda energije, diversifikacija energetskog snabdijevanja i proizvodnja čiste energije.
Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku. Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji usvojen je u federalnom Parlamentu dva puta od početka 2025. godine. Prvi prijedlog ovog zakona predviđao je da glavni investitor bude firma BH-Gas d.o.o. Sarajevo, dok je izmjenama koje su usvojene u aprilu 2026. godine za investitora predviđena kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o, koja je u potpunom američkom vlasništvu.
EU je u februaru 2026. godine usvojila Uredbu 2026/261, koja se odnosi na postepeni prestanak uvoza ruskog prirodnog gasa u EU najkasnije do 1. novembra 2027. godine. Uredbom je jasno definisana pravna zabrana uvoza ruskog prirodnog plina, s izravnim pravnim učinkom i bez diskrecijskog prava država članica u pogledu njegove primjene.
Treće zemlje, kojom se smatra i BiH, spominju se u kontekstu zabrane uvoza plina iz trećih zemalja čije je porijeklo rusko, međutim, Uredba nigdje ne navodi da je tim zemljama zabranjen uvoz gasa iz Ruske Federacije.
Kako je početkom januara 2026. godine za Radio-televiziju Srbije (RTS) pojasnio programski menadžer za energetiku u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Gligo Vuković, odluka EU o zabrani uvoza ruskog gasa odnosi se isključivo na zemlje članice.
Evropska unija je donela odluku o zabrani uvoza ruskog gasa u zemlje članice Unije. Odnose se isključivo na zemlje članice i ne odnose se na treće zemlje. Ovom odlukom dozvoljen je tranzit ka trećim zemljama kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Gligo Vuković, 3.1.2026.
Istinomjer je kontaktirao Mirsada Zaimovića, koji nam je potvrdio da BiH nema obavezu poštovati Uredbu EU, ali “da kao članica Energetske zajednice i zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da postepeno usklađuje svoju energetsku politiku, tržišna pravila i sankcione režime s EU”.
S obzirom na to da EU nije dala nalog BiH da do 1. januara 2028. godine prestane koristiti ruski gas, kako je to u gostovanju eksplicitno naveo Mirsad Zaimović, Istinomjer njegovu tvrdnju ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)