Fraza hrvatski član Predsjedništva BiH često je osporavana kao neustavna te da nije navedena u Ustavu BiH, iako se u njemu nalazi tačno takva konstrukcija.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Dunović tokom gostovanja na FTV replicirao je delegatu u Domu naroda PSBiH Zdenku Ćosiću koji je govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH i iskoristio konstrukciju “hrvatski član Predsjedništva”. Dunović je tada rekao da u Ustavu BiH ne postoji “hrvatski član predsjedništva”, nego da se ta funkcija zove “član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda”
Vi ste izrekli sada protuustavnu frazu “hrvatski član Predsjedništva”, to kao prvo ne postoji u ustavu Bosne i Hercegovine, postoje tri člana predsjedništva iz tri konstitutivna naroda, tako da se član predsjedništva kojeg vi nazivate hrvatski član predsjedništva u Ustavu BiH zove član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda
Milan Dunović 2.4.2025.
Predsjedništvo BiH definisano je članom V Ustava BiH gdje je navedeno da se ono “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.”
Iako se razlikuje, može se reći da je konstrukcija “iz reda bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda” semantički ista kao što je navedeno u članu V.
U Ustavu se samo na jednom mjestu, i to za za delegate u Domu naroda PSBiH, navodi da su “iz reda” i to na ovaj način: “Dom naroda se može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog.”
Pored toga, u članu IV Ustava stoji i to da su delegati bošnjački/hrvatski/srpski.
Kad je riječ o hrvatskom odnosno bošnjačkom članu Predsjedništva BiH, oni se u takvom obliku pojavljuju u članu V Ustava BiH.
Riječ je o odredbi kojim se definiše u kojem slučaju jedan član Predsjedništva može neku od odluka Predsjedništva proglasi destruktivnom po vitalni nacionalni interes.
Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član.
Član V Ustava BiH
U Poslovniku o radu Predsjedništva BiH spominju se hrvatski i bošnjački član Predsjedništva.
Važeći Izborni zakon nema etničke prefikse kada je riječ o članovima Predsjedništva, ali spominje hrvatske i bošnjačke kandidate za člana Predsjedništva.
Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može da glasa bilo za Bošnjaka, bilo za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.
Etnički prefiks članovima Predsjedništva dodaje i Centralna izborna komisija BiH na glasačkim listićima te pri objavljivanju rezultata izbora, gdje su navedeni hrvatski, bošnjački i srpski član Predsjedništva.
Ustavni sud BiH utvrdio je da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici. U samom obrazloženju presude iskorištena je konstrukcija “srpski član Predsjedništva”.
Istinomjer je kontaktirao Milana Dunovića koji je u svom odgovoru istakao da Ustav BiH, u članu V, jasno definira Predsjedništvo kao tijelo koje čine jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat, bez upotrebe termina “hrvatski”, “bošnjački” ili “srpski” član. Cijeli odgovor možete pogledati ovdje.
Iako su članovi Predsjedništva u Ustavu navedeni kao jedan Srbin/Hrvat/Bošnjak, za njih se ipak u tekstu ustava koristi i sintagma “hrvatski član”, odnosno “bošnjački član” zbog čega tvrdnju Milana Dunovića da je takvo referisanje “protuustavna fraza” ocjenjujemo neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)