Vlada Republike Srpske obezbijedila je pozitivnu stopu privrednog rasta, rast industrije i smanjila stopu nezaposlenosti u prošloj godini, što nisu uspjele mnoge evropske zemlje, izjavio je danas ministar finansija Srpske Zoran Tegeltija.
“Osnovni ciljevi u ovoj godini bili su podrška realnom sektoru radi privrednog razvoja Srpske, zaštita najugroženijih kategorija stanovništva i nastavak investicija početih u prethodnom vremenskom periodu”, rekao je Tegeltija novinarima.
Komentar:
Ministar finansija Republike Srpske, Zoran Tegeltija, ustvrdio je sredinom marta ove godine kako je ovaj entitet uspio sačuvati pozitivne ekonomske pokazatelje u prošloj godini, što nije baš sasvim tačno. Iako u protekloj godini jesu zabilježeni određeni pomaci u ovim oblastima, oni su još uvijek daleko od zadovoljavajućeg rasta realnog sektora, kako u poređenju sa prethodnom godinom, tako i u odnosu na zatečeno stanje iz prethodnog mandata. Kada se podrobnije pogledaju ekonomski pokazatelji, može se zaključiti da je, u mnogim slučajevima, zabilježeni rast tek polovičan, te da je vrlo upitno koliko je na njega zapravo uticala politika Vlade RS, kako je to izjavio Tegeltija.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na kraju 2012. godine u Republici Srpskoj bilo je registrovano 153.458 nezaposlenih, dok se taj broj na kraju 2013. godine smanjio na 149.284, da bi u januaru 2014. godine broj osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ponovo porastao na 150.193. Međutim, iako se broj osoba na evidenciji smanjio, većina njih nije brisana po osnovu zaposlenja – tokom cijele 2013. godine, ukupno je 28.860 osoba izbrisano po tom osnovu (27.996 brisano po osnovu zaposlenja i 864 po osnovu obavljanja privatne djelatnosti), dok je čak 33.054 lica brisano po drugim osnovima, to jest nisu izbrisani sa evidencije Zavoda zbog toga što su se zaposlili. Poređenja radi, u 2012. godini sa evidencije Zavoda je izbrisano ukupno 59.538 osoba, od čega je zaposleno 28.368 osoba (27.702 je brisano po osnovu zaposlenja i 666 po osnovu obavljanja privatne djelatnosti), dok je 31.161 osoba brisano iz evidencije nezaposlenih po drugim osnovama. Kada se ovi podaci uporede, može se vidjeti da je u 2013. godini sa evidencije Zavoda zaposleno samo 492 osobe više nego u 2012. godini, dok je broj osoba koje su izbrisane sa evidencije iako nisu našle zaposlenje, porastao za 1.893.
Sa druge strane, zaposlenost je tek neznatno povećana, sa 238.178 osoba u 2012. godini na 238.640 u 2013, što predstavlja rast za svega 462 nove zaposlene osobe.
S obzirom da je ukupan broj zaposlenih u 2013. godini porastao za svega 462 osobe, dok je istovremeno 28.368 lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje našlo posao, može se zaključiti da je u 2013. godini barem 27.906 lica izgubilo posao u Republici Srpskoj.
Pozitivna stopa privrednog rasta u 2013. godini je sačuvana, ali je u toku prošle godine dolazilo do oscilacija i u tom pogledu. Tako je stopa rasta u prvom kvartalu prošle godine iznosila 1,9%, u drugom kvartalu se popela na 2.4%, da bi ponovo doživila pad na 1.9% u trećem, odnosno 2% u posljednjem kvartalu prošle godine.
Prema podacima Investiciono-razvojne banke RS, industrijska proizvodnja u 2013. godini je zabilježila rast od 4,1%, što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu, kada je zabilježen pad od 4,2%. Sa druge strane, iako je zabilježen rast proizvodnje, broj zaposlenih u industriji u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu smanjio se za 0.2%. No, tvrdnja da je rast industrijske proizvodnje postignuće Vlade Republike Srpske teško je dokaziva – prema procjenama Investiciono-razvojne banke, razlog za povećanje industrijske proizvodnje je povećana potražnja u zemljama koje su najznačajniji izvozna tržišta Republike Srpske. U prilog tom zaključku ide i činjenica da su poticaji privredi u konstantnom padu u mandatu aktuelne Vlade Republike Srpske, te se ne može reći da je Vlada vodila podsticajnu politiku za razvoj industrije i jačanje izvoza. Konkretno, 2011. godine, za subvencije privredi isplaćeno je ukupno 127.091.658 KM, dok su planirani iznosu za subvencije privredi umanjeni na 115.227.000 KM 2012. godine, a zatim dodatno smanjeni na 114.200.000 KM 2013. godine, pri čemu su poticaji za izvozno orijentirana preduzeća ili ostajali isti, ili se smanjivali. U budžetu za 2014. godinu nisu planirana nikakva sredstva za stavku “Subvencije za podsticaj i razvoj privrede” (0 KM), dok je za grantove koji se odnose na privredu (preduzetništvo, mala i srednja preduzeća, uspostavljanje poslovnih zona, vođenje stečajnih postupaka) predviđeno svega 2.065.000 KM.
U pogledu investicija, podaci za 2013. godinu koji se odnose samo na Republiku Srpsku još nisu dostupni ni u publikacijama Republičkog zavoda za statistiku, niti u evidenciji Investiciono-razvojne banke. No, u cijeloj BiH je zabilježen pad direktnih stranih investicija u odnosu na 2012. godinu, a ni prognoze za 2014. godinu nisu mnogo svjetlije.
(Istinomjer.ba)