Suprotno izjavi Igora Stojanovića, Ustav BiH ne propisuje koliko sudija mora dolaziti iz kojeg naroda.
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Igor Stojanović gostovao je na Newsmax Balkans televiziji, a jedna od tema bila je i imenovanje sudija u Ustavni sud BiH. Prilikom postavljanja pitanja, novinar se osvrnuo na nadležnosti rukovodstva FBiH da imenuje sudije Ustavnog suda, ali nije naveo da li misli na entitetski ili državni nivo. U sklopu istog pitanja novinar se referisao na odlazak dvojice sudija, što je aktuelna tema u Ustavnom sudu BiH. Stojanović je na pitanje o tome kako će teći proces imenovanja dvojice odlazećih sudija Ustavnog suda BiH odgovorio da je jedan od uslova za popunjavanje suda i nacionalna kvota.
Taj proces će teći tako što će se raspisati konkurs i tako što postoje uslovi za Ustavni sud, koliko sudija iz kojeg naroda treba biti prisutno, on će se popunjavati u skladu s tim procesom.
Igor Stojanović, 22.2.2026.
Da je državni sud bio predmet pitanja, može se protumačiti i iz narednog pitanja, u kojem se novinar referisao na prethodno imenovanje sudije Marina Vukoje u ovaj sud. Naime, novinar je postavio pitanje da li je proces imenovanja Vukoje išao preko rukovodstva Federacije BiH ili preko Parlamenta FBiH, na što je Stojanović odgovorio da je ta odluka donesena na drugačiji način, odnosno mimo rukovodstva FBiH.
Kad je riječ o izboru sudija u Ustavni sud BiH, Ustav propisuje da četiri člana bira Predstavnički dom Federacije BiH, dva člana Narodna skupština Republike Srpske dok preostala tri bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom. Nigdje nije propisana nacionalna, nego entitetska kvota kada je riječ o broju sudija ovog suda.
Ustav također propisuje da za sudiju Ustavnog suda BiH mogu biti birani istaknuti pravnici visokog moralnog integriteta te da svaka osoba s pravom glasa koja ispunjava te uslove može biti izabrana na ovu dužnost.
Na stranici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je konkurs za izbor dvojice sudija Ustavnog suda BiH, čime je i formalno pokrenuta procedura njihovog imenovanja. Konkurs je, kako je navedeno, objavljen u Dnevnom avazu 19. februara, a dan kasnije i u Večernjem listu.
Istinomjer je kontaktirao Stojanovićev kabinet iz kojeg nam je odgovoreno da je u toku emisije došlo do “nenamjernog terminološkog previda” usljed “neprecizno formulisanog novinarskog pitanja o izboru sudija, koje nije specificiralo nivo suda”, odnosno da li se mislilo na Ustavni sud FBiH ili Ustavni sud BiH.
Spominjanje nacionalnih kvota u kontekstu sastava Ustavnog suda Bosne i Hercegovine isključivo je rezultat nastavka razgovora o federalnim nadležnostima i procedurama koje važe za Ustavni sud Federacije BiH. Radi se o nenamjernom previdu izazvanom dinamikom intervjua, a ne o nepoznavanju ustavnih rješenja na državnom nivou, s obzirom na to da rukovodstvo Federacije BiH nema nadležnost nad predlaganjem sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Kabinet potpredsjednika FBiH Igora Stojanovića, 25.2.2026.
Tačno je da Ustav FBiH propisuje da predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednikâ, predlaže sudije Ustavnog suda FBiH i da njihov sastav jeste određen nacionalnom kvotom, za razliku od Ustavnog suda BiH.
Iako su iz kabineta Igora Stojanovića naknadno naveli da je u emisiji došlo do nenamjernog terminološkog previda usljed neprecizno postavljenog pitanja, u javnom istupu on je iznio tvrdnju da se sastav Ustavnog suda BiH popunjava prema nacionalnoj kvoti. S obzirom na to da ni Ustav BiH ni objavljeni konkurs za izbor dvojice sudija ne predviđaju takav kriterij, Istinomjer njegovu tvrdnju ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)