Prema mišljenju Venecijanske komisije iz 1998. godine, Bosna i Hercegovina obavezna je osnovati pravosudne organe na državom nivou, a 2012. godine ista komisija navela je da su Sud i Tužilaštvo BiH osnovani u skladu s općim pravilima Ustava BiH. Slično mišljenje o pravosudnim organima na nivou države Venecijanska komisija dala je i 2023. godine.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Radovan Kovačević 27. marta 2025. govorio je za RTRS o studijskoj posjeti Evropskom parlamentu na kojoj su bili poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH. Prema Kovačevićevim riječima, ovo je bila prilika da u Evropskom parlamentu govori o Sudu i Tužilaštvu BiH.
(Ja) sam im objasnio da je i Venecijanska komisija dala jasan stav da ne postoji ustavni osnov za postojanje Tužilaštva i Suda BiH.
Radovan Kovačević, 27.3.2025.
Jedini državni sud koji je izričito spomenut u Ustavu BiH jeste Ustavni sud. Međutim, u periodu nakon 1995. godine nastala je potreba za osnivanjem pravosudnih organa na državnom nivou. Venecijanska komisija je od 1998. godine u više navrata potvrdila da se na osnovu općih ustavnih propisa mogu osnovati druga državna pravosudna tijela (Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV)).
U mišljenju “CDL-INF (98) 17” iz 1998. godine Venecijanska komisija utvrdila je da je, u skladu s Ustavom, država BiH ovlaštena da uspostavi na državnom nivou sudove s posebnim nadležnostima. U ovom mišljenju posebno je istaknuto da je BiH obavezna da uspostavi sudove na državnom nivou koji bi rješavali izborne žalbe i upravne sporove.
U ovom dokumentu navedeno je da ukoliko nedostatak suda na državnom nivou potkopava djelotvornost, BiH mora imati ovlaštenje da ga stvori. To ovlaštenje mora se vršiti u skladu s Ustavom, koji ne predviđa nikakve redovne sudove na nivou BiH.
Nakon donošenja ovog mišljenja, visoki predstavnici nametnuli su Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tužilaštvu BiH, Krivični zakon BiH, Zakon o krivičnom postupku BiH, Zakon o upravnom sporu BiH i Izborni zakon BiH, a oni su nakon toga usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U skladu s ovim zakonima, Sud BiH dobio je nadležnost u upravnim sporovima i izbornim žalbama, kao i nadležnost u krivičnim postupcima za ratne zločine i organizovani kriminal.
U drugom mišljenju iz 2012. godine Venecijanska komisija navela je da su sudska tijela (Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće) utemeljena na osnovu općih ustavnih propisa. U ovom mišljenju navedeno je da bi bilo poželjno da se, dugoročno gledano, ove institucije doslovno unesu (expressis verbis) u Ustav BiH.
Također, Venecijanska komisija tada je preporučila osnivanje posebne apelacione instance Suda BiH i usvajanje jednog zakona o sudovima BiH kojim bi se regulisao rad Suda BiH i apelacione instance. Do danas, bh. vlasti nisu implementirale preporuke o harmonizaciji pravnih propisa i uspostavljanju posebne apelacione instance.
Mišljenje iz 2023. godine tražilo je Ministarstvo pravde BiH, a predmet mišljenja bio je Nacrt zakona o sudovima BiH. Podsjećamo, ovaj zakon jedan je od tzv. evropskih zakona koje BiH treba da usvoji kako bi otpočela pregovore s EU, a njegovim usvajanjem implementirale bi se i preporuke iz 2012. godine o apelacionom sudu.
Venecijanska komisija je i u mišljenju iz 2023. godine ponovila da Ustav BiH dozvoljava osnivanje sudova na državnom nivou, kao i da je BiH dužna da osnuje sudove koji će garantovati efikasnost provođenja državne legislature. Također, adresirano je i pitanje nadležnost Suda BiH u krivičnim stvarima te je utvrđeno da Sud BiH, u skladu s Ustavom, može imati krivičnu nadležnost.
S obzirom na činjenicu da je Venecijanska komisija utvrdila da je potrebno osnovati zakonodavna tijela na nivou BiH i navela da su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV osnovani u skladu s općim ustavnim propisima, te da nikada nije zauzela stav da “ne postoji ustavni osnov za postojanje Tužilaštva i Suda BiH”, Istinomjer izjavu Radovana Kovačevića ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)