Stari principi, novi dogovor

Vijest da su lideri SNSD-a, SDA i HDZ-a, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali sporazum i “Principe za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine”, od kojih posljednji čak navodi da “u slučaju neimenovanja Savjeta ministara BiH u roku od 30 dana od potpisivanja, ovaj Sporazum ne vrijedi”, izazvala je veliki interes domaće javnosti, posebno nakon nedavnih najava Bakira Izetbegovića da će vlast biti formirana “nekad u oktobru ili novembru”

Međutim, osim stavke o obaveznom imenovanju Vijeća ministara u roku od 30 dana i dodatnog pojašnjenja odnosa BiH sa NATO savezom, ovaj sporazum ne donosi ništa novo u odnosu na onaj o kojem su isti akteri razgovarali u martu ove godine. Lider SDA Bakir Izetbegović tada je izjavio.

Mislim da smo napravili dobar korak, preostaje dogovor u vezi resora i bit će nastavljen na razini delegacija već idućeg tjedna. U izjavi pišu bitne stvari za ovu zemlju – ekonomija, integracijski procesi svi, a nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, dopustite nam da tu stvar riješimo. Aktivacija MAP-a nije članstvo u NATO-u, pustite da nas da nađemo tu rješenje, dajte nam još vremena.

Bakir Izetbegović, 18.03.2019.

Prva dva Principa za formiranje vlasti su identična u tekstu i oni glase:

 

  • Poštovati i provoditi Opšti okvirni sporazum za mir i njegovih 11 aneksa uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
  • Poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine kao elemenata njenog međunarodnog subjektiviteta, što je najbolji garant održivosti mira i stabilnosti uz poštivanje dejtonske ustavne strukture. 

 

Treći princip o kojem je bilo i najviše polemike u domaćoj javnosti i oko kojeg se svi nisu slagali identičan je u svojoj prvoj rečenici i u obje verzije sporazuma i glasi:

 

  • Nastaviti integracijske procese sladno Ustavu i zakonima, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH.

 

Ova rečenica bila je tekst cijelog 3. principa u martovskoj verziji sporazuma, a u novoj verziji pojašnjeno je o kojim “integracijskim procesima” je riječ, ali i na koji način će se oni provoditi.

Potvrditi opredjeljenje za unaprijeđenje odnosa s NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje spoljne politike. Povereništvo za NATO integracije BiH će sarađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.

Komentrišući ovaj dodatak trećem principu lider SDA Bakir Izetbegović je rekao kako to znači da će kretanje prema NATO-u biti usporeno:

MAP je aktiviran prije devet godina, sada je na nama kojom ćemo brzinom i kojim sadržajem slati planove, programe i izvještaje prema NATO-u. Nisam optimista da će se puno uraditi u sljedeće tri godine.”

Bakir Izetbegović, 05.08.2019.

Istinomjer je ovu izjavu Bakira Izetbegovića ocijenio kao nedosljednu u odnosu na ono što je potpisao u zajedničkoj izjavi sa liderima DF-a i SBB-a, Željkom Komšićem i Fahrudinom Radončićem, da insistira “hitnoj aktivaciji Akcionog plana za članstvo BiH u NATO savezu i napredak BiH u procesu integrisanja u NATO kroz redovno usvajanje Godišnjih akcionih planova (ANP)”. 

Godišnji nacionalni program (ANP) za čije podnošenje je BiH dobila zeleno svjetlo u decembru 2018. godine, kako bi aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO savezu (MAP), nije konkretno spomenut u potpisanom sporazumu.

Na temu ovog principa nakon sastanka sa koalicionim partnerima u RS, održanog dan nakon potpisivanja sporazuma, Dodik je izjavio:

Koalicioni partneri su saglasni – svi elementi sporazuma u skladu sa aktima Srpske i sa Rezulocijom o vojnoj neutralnosti – naglasio je Dodik.

Milorad Dodik, 06.08.2019.

Principi u Sporazumu koji slijede ponovo su identični u obe verzije sporazuma, a odnose se na implementaciju presuda domaćih i evropskih sudova kojima bi se osigurala ravnopravnost. 

 

  • Implementirati sve presude domaćih i evropskih sudova koji se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom BiH.  
  • U institucijama na svim nivoima osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u skladu sa ustavima, a izbor i imenovanje vršiti prema kriterijumu dokazane kompetentnosti kandidata. Usvojiti zakone i provesti mjere potrebne za sprečavanje i eliminaciju diskriminacije na temelju etničke, vjerske, ideološke ili druge pripadnosti i za osiguranje ravnopravnosti u ostvarivanju prava na zapošljavanje, školovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

 

Princip 4. svakako se odnosi na implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić iz 2016. godine, kojom su osporene odredbe Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda FBiH, ali i brojne druge presude koje se ne provode, poput Odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci. 

Šesti princip i u prvoj i u drugoj verziji obavezuje potpisnike da će “kroz Mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija u BiH intenzivno raditi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnom regulativom EU (acquis) u cilju ispunjavanja potrebnih uslova za pristupanje BiH EU”.

Ipak u prvoj verziji teksta iz marta ove godine, ovaj pasus je završavao tvrdnjom potpisnika da će se “socijalno-ekonomskim reformama usmjeriti se na rješavanje životnih pitanja u BiH”, dok u verziji potpisanoj 5. augusta ove godine, ona nedostaje, ali je ubačen dio rečenice u kojoj se navodi da će se usklađivanje zakonodavstva u cilju pristupanja BiH EU vršiti “kroz izradu akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz preporuka Mišljenja Evropske komisije”.

Sedmi princip u obje verzije teksta sporazuma se odnosi na privredni razvoj, no on je donekle izmjenjen.

U prvoj verziji sporazuma iz marta je glasio:

 

  • Ubrzanom izgradnjom transportne, energetske i digitalne infrastrukture, koja je od strateškog interesa za BiH i region, pospješi privredni razvoj. 

 

Ovaj princip sada glasi:

 

  • Dogovoriti i provesti novi set socio-ekonomskih reformi kao nastavak prethodne Reformske agende, koji će biti u skladu s Programom ekonomskih reformi (ERP) BiH. Ubrzati izgradnju prometne, energetske i digitalne infrastrukture od strateškog interesa za BiH i regiju.

 

I osmi princip za formiranje vlasti na nivou BiH je identičan u obje verzije sporazuma i odnosi se na povratak raseljenih. 

 

  •  Intenzivno provoditi mjere koje će osigurati održivi povratak prognanih i raseljenih osoba.

 

Deveti princip tek je nešto izmijenjen u odnosu na raniji tekst sporazuma, te se odnosi na borbu protiv korupcije i svih oblika kriminala. 

U verziji sporazuma iz marta ove godine ovaj princip je navodio kako će se “Osigurati nezavisnost i kompetentnost institucija pravne države za nastavak efikasne borbe protiv svih oblika ekstremizma, organizovanog kriminala i korupcije”. U novoj verziji sporazuma izostalo je osiguranje nezavisnosti i kompetentnosti te je ovaj princip preformulisan u: 

 

  • Unaprijediti institucionalni i zakonodavni okvir, te provedbene kapacitete kako bi se ojačala prevencija i borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam.

 

Deseti princip, također je identičan u obe verzije sporazuma, a odnosi se na dobrosusjedske odnose. Ovaj princip ujedno je bio i posljednji u verziji sporazuma iz marta ove godine. 

 

  • Nastaviti izgradnju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, Republikom Srbijom i Republikom Crnom Gorom, uz rješavanje otvorenih pitanja na principima reciprociteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja međunarodnog prava.

 

Ono što je u potpisanom sporazumu dodano je poziv PSBiH “da formira Komisiju za imenovanje Savjeta ministara BiH, te ostalih radnih tijela u skladu s Ustavom i poslovnikom, kao i Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PS BiH da u što kraćem roku zakažu sjednice kako bi imenovali kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i Savjeta ministara BiH u skladu sa Ustavom, zakonom i poslovnicima”.

Posljednji, dvanaesti princip samo utvrđuje da “u slučaju neimenovanja Savjeta ministara BiH u roku od 30 dana od potpisivanja, ovaj Sporazum ne vrijedi”. I u vezi ovog principa lider SDA je imao dosta interesantan komentar:

Rok od mjesec dana je prekratak. Rokovi se zadaju, pa se malo i produže, ali je bitno tu stvar završiti u sljedećih mjesec-dva dana.”

Bakir Izetbegović, 05.08.2019.

S obzirom da se radi o gotovo identičnom sporazumu koji je javnosti predočen još u martu nakon sastanka istih aktera te da se on razlikuje tek u nekoliko rečenica, javnost će u narednim danima s pravom postavljati pitanje zbog čega se na potpisivanje ovog dokumenta koji se sastoji tek od uopštenih formulacija, čekalo skoro pola godine nakon što je on kreiran. 

(Istnomjer.ba)

Imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH – Ista meta isto odstojanje

Odluke koje su u pravcu integracija u NATO donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou, o kojima je...

Popravili auto i otputovali u Brisel

Komentarišući funkcionisanje mehanizma koordinacije, lider Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović je u intervjuu za Dnevnik 2 Federalne televizije rekao da se ne slaže sa kritikama...



Od “redovnog usvajanja ANP-a” do “smanjenog intenziteta”

Polovinom maja 2019. godine, predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Saveza za bolju budućnost (SBB), Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Fahrudin Radončić potpisali...