Još 2012. godine tadašnji predsjednici šest stranaka (SNSD, SDS, SDP BiH, SDA, HDZ BiH i HDZ 1990) potpisali su dokument “Dogovoreni principi o raspodjeli imovine”, čime je trebao biti okončan višegodišnji međustranački spor o raspodjeli državne i vojne imovine u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, problem sa državnom i vojnom imovinom datira još od 2005. godine, a knjiženje vojne imovine bio je jedan od uslova sa samita NATO-a iz Talina, održanog 2010. godine, kako bi BiH aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), međutim ovaj proces nikada nije doveden do kraja, o čemu je Istinomjer pisao više puta. Predsjedništvo BiH je već u aprilu 2012. godine definiralo 63 perspektivne lokacije za potrebe MO i OSBiH, no iz entiteta Republika Srpska zakočen je ovaj proces uz poruku da RS neće dozvoliti da nepokretna vojna imovina s njene teritorije bude uknjižena na BiH, što je dovelo i do blokade jednog od koraka na putu pristupa u NATO. Tokom 2016. godine ova lista smanjena je na 57 lokacija, a do februara 2020. godine, kako je potvrđeno za portal Klix iz MO, uknjiženo je vlasništvo nad 31 lokacijom u FBiH, dok niti jedna lokacija iz RS-a nije uknjižena. Zastoj u ovom procesu konstatovao je i Ured za reviziju institucija BiH tokom 2018. godine.
Osim perspektivne vojne imovine, i primopredaja neperspektivne nepokretne imovine Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga BiH lokalnim zajednicama teče veoma sporo, pa je tako još 2019. godine potvrđeno za Oslobođenje da se u posjedu OSBiH nalaze 22 neperspektivne lokacije, od čega je 11 lokacija spremno za predaju, dok za 11 lokacija postoji potreba korištenja od OSBiH.
S tim u vezi, na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), održanoj 11. 1. 2021. godine, usvojena je inicijativa zastupnika SDA Denisa Zvizdića u vezi s načinom korištenja i raspolaganja neperspektivnom nepokretnom vojnom imovinom, te je Vijeće ministara BiH dobilo rok od 30 dana da uputi u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o načinu korištenja i raspolaganja neperspektivnom nepokretnom vojnom imovinom.
Usvojena je poslanička inicijativa Denisa Zvizdića kojom Predstavnički dom PSBiH zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana od usvajanja ove inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog zakona o načinu korištenja i raspolaganja neperspektivnom nepokretnom vojnom imovinom, na način da se predmetna imovina, u slučaju da se ocijeni da nije potrebna za obavljanje Ustavom, međunarodnim ugovorom i zakonom utvrđenih nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, dodijeli na korištenje i raspolaganje jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se imovina nalazi, isključivo s ciljem zaštite ove imovine od daljnjeg propadanja i urušavanja, njene obnove i rekonstrukcije ili privođenja predmetnog lokaliteta konačnoj namjeni u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se imovina nalazi, odnosno stavljanja ove imovine u funkciju razvoja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.
PD PS BiH, 11. 1. 2021.
Protiv ove inicijative glasali su zastupnici/e SNSD-a i HDZ-a, suzdržani su bili članovi SDS-a, PDP-a i DNS-a, dok su SDA, DF, SDP, Naša stranka i Nezavisni blok glasali za pomenutu inicijativu.
Zastupnica SNSD-a Snježana Novaković Bursać istakla je za Klix da je SNSD glasao protiv jer, prema njenim riječima, nigdje u Ustavu BiH, što je navedeno u preambuli Okvirnog zakona o privatizaciji preduzeća i banaka, ne piše da BiH ima pravo raspolaganja javnom državnom imovinom, a stav SNSD-a svakako nije iznenađenje, s obzirom na činjenicu da ova stranka već nekoliko godina tvrdi da se imovina ne može knjižiti na državu BiH.
Sve ono što je često javni argument, koji je citat iz Ustava, da sve što eksplicitno nije dato u nadležnost institucija BiH – pripada entitetima. Čak i taj Okvirni zakon je to priznao i lijepo rekao da nigdje u Ustavu BiH nema slova o imovini. Dakle ona po slovu Ustava pripada entitetima.
Snježana Novaković Bursać, 13. 1. 2021.
Nakon Novaković Bursać, u javnosti je o ovoj temi govorio i Zvizdić koji je istakao kako je riječ “o nekoliko desetina izuzetno atraktivnih lokacija na kojima gradovi i općine mogu izgraditi sportsko-rekreativne i turističke komplekse, poslovno-industrijske zone, područja stambenih i objekata društvene infrastrukture potrebnih i neophodnih za unapređenje kvaliteta života”.
Prema stručnim procjenama, radi se o izuzetnom investiciono-razvojnom potencijalu u ekvivalentu od više stotina miliona KM. Smatram da temu državne imovine treba s polja politike prebaciti na polje vladavine prava, odnosno ustavnosti, zakonitosti i važećih odluka Ustavnog suda BiH koji je u više predmeta odlučio da je država Bosna i Hercegovina isključivi titular državne imovine. Svi znamo da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, i sve institucije i svi građani su ih dužni poštovati. Dakle, moja poslanička inicijativa se odnosi na neperspektivnu nepokretnu vojnu imovinu čiji je isključivi titular država BiH koja se umjesto daljnjeg propadanja i urušavanja može dodijeliti jedinicama lokalne samouprave da je stave u funkciju razvoja i novih investicija koje će dovesti do izgradnje, razvoja, poboljšanja životnog standarda i kreiranja novih radnih mjesta.
Denis Zvizdić, 13. 1. 2021.
Bitno je napomenuti i da su tokom 2012. godine tadašnji predsjednici šest stranaka (SNSD, SDS, SDP BiH, SDA, HDZ BiH i HDZ 1990) potpisali dokument “Dogovoreni principi o raspodjeli imovine”, čime je trebao biti okončan višegodišnji međustranački spor o raspodjeli državne i vojne imovine u Bosni i Hercegovini. Prema ovom dokumentu, dogovoreno je da se neperspektivna vojna imovina, koja je do tada dodijeljena na korištenje drugim subjektima, knjiži u vlasništvo drugih nivoa vlasti, odnosno općina, kantona ili entiteta.
Onaj dio neperspektivne vojne imovine koji je u posjedu Ministarstva obrane BiH postat će vlasništvo općine na čijem se teritoriju nalazi, dok će imovina Be-Ha institucija, koja im više nije potrebna, također prijeći u vlasništvo nižih nivoa vlasti. S druge strane, perspektivna nepokretna vojna imovina, precizirana odlukama Predsjedništva BiH, knjižit će se kao vlasništvo BiH za potrebe Oružanih snaga BiH. Zbog političkih nesuglasica između stranaka iz Federacije BiH i Republike Srpske 69 vojnih objekata, obuhvaćenih spomenutom odlukom Predsjedništva BiH, do dana današnjeg još uvijek nije upisano u zemljišne knjige. Po sličnim kriterijima trebala bi se podijeliti i državna imovina.
Dogovoreni principi o raspodjeli imovine
Ustavni sud BiH proteklih godina donio je nekoliko odluka u vezi sa knjiženjem vojne imovine, a te odluke u pravilu su izazivale oštre reakcije zvaničnika iz Republike Srpske, koji su ranije pristali na dogovorene principe o knjiženju vojne imovine. Slično se desilo i nakon odluke Ustavnog suda BiH u vezi s uknjižbom kasarne u Doboju, kojom je poništeno knjiženje ovog objekta na RS, što su zvaničnici iz ovog entiteta označili kao suprotno Daytonu.
I dok zvaničnici iz RS-a ovaj proces opstruiraju tvrdnjama da ne postoji ustavni osnov za to, bitno je istaći da Ustav BiH u svom tekstu ne spominje vojnu niti državnu imovinu, međutim, u nekoliko svojih ranijih odluka Ustavni sud BiH je perspektivnu vojnu imovinu proglasio državnim vlasništvom, negirajući time tvrdnje zvaničnika iz RS-a. Tako je Ustavni sud BiH 27. maja 2020. godine usvojio apelaciju Pravobranilaštva BiH protiv odluka Vrhovnog suda RS-a i Okružnog suda u Doboju, a u vezi s uknjižbom vojne imovine, preciznije, kasarne u Doboju. Kako je nakon donošenja odluke rečeno iz Pravobranilaštva BiH, “postupci pred navedenim sudovima su uslijedili nakon što je prethodno Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS odbila zahtjev za uknjižbu predmetne imovine u korist Bosne i Hercegovine”.
Komentarišući ovu odluku, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio:
Ustav kaže da sve ono što nije izričito dato BiH, pripada entitetima, a imovina nije data i pripada entitetima. Ovdje se očigledno radi o pljački i otimačini koja se pokušava legelizovati odlukama Ustavnog suda koji u kontinuitetu krši Ustav i radi protiv Republike Srpske.
Milorad Dodik, 29. 5. 2020.
I u augustu 2017. godine Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju RS-a u vezi sa knjiženjem vojne imovine u Han-Pijesku na državu BiH, odnosno za potrebe Oružanih snaga BiH. Pravobranilaštvo RS-a je u septembru 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacionog vijeća Suda BiH, kojom je naloženo da vojna imovina u Han-Pijesku (objekt Veliki Žep) bude uknjižena na BiH.
Početkom 2020. godine, odgovarajući na pitanje novinara da li će BiH nakon ulaska u MAP raditi na knjiženju vojne imovine, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da neće biti knjiženja vojne imovine, uputivši kritike i Ustavnom sudu BiH, kazavši kako je to “mjesto najveće destabilizacije i konfuzije u BiH te institucija koja prelazi zakonito i ustavno ponašanje uz podršku određenih političkih subjekata”. Podsjećamo, kritike na rad Ustavnog suda BiH Dodik je uputio nakon što je ovaj sud utvrdio da je Ustavu BiH suprotan član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske. Odlučujući po zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti ovog člana Zakona, Ustavni sud je utvrdio da je riječ o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Kad je BiH ušla u MAP? NATO je rekao da će to aktivirati ako se dostavi Akcioni godišnji plan, a to nije dostavljeno. NATO nije potvrdio da se radi o aktivaciji MAP-a. Dok ja budem sjedio ovdje i moji ljudi u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, nećemo se pomjeriti prema integracijama u NATO. Neće biti ni knjiženja vojne imovine. Od 2013. godine RS ne dozvoljava to i nije dala saglasnost. Mora postojati sporazum između dva entiteta kako bi se to riješilo, ali sporazuma nema. U FBiH mogu da uknjiže šta god hoće, u RS-u neće. U daleko težim uvjetima nismo predali naše kasarne pa nećemo ni sada, one ostaju u RS-u i nikada ih neće dobiti. Nema predaje kasarni i nema članstva NATO.
Milorad Dodik, 7. 2. 2020.
Nekoliko dana kasnije, Dodik je poručio i da je Ustavni sud BiH “lakrdija pravnog sistema”.
Ustavni sud BiH je lakrdija pravnog sistema, a spekulativno i manipulativno djelovanje ljudi koji su učestvovali u donošenju ove odluke se izdiglo iznad prava. Oni su tom odlukom poništili svoje ranije odluke. Ovo je krivično djelovanje sudija Ustavnog suda koje je diktirano iz svjetskih centara moći.
Milorad Dodik, 14. 2. 2020.
I šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać bila je ta koja je 25. 2. 2020. godine obavijestila javnost da je Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH upućen u proceduru u Parlamentarnu skupštinu BiH. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 14. 5. 2020. godine nije utvrdila njegovu usaglašenost sa Ustavom BiH niti je podržala principe Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH.
Međutim, svi navedeni stavovi, izjave i inicijative nisu spriječile SNSD da se obrati najvećoj sudskoj instanci u Bosni i Hercegovini. Tako je nepunih mjesec dana prije posljednjih Dodikovih kvalifikacija Ustavnog suda BiH, portparol SNSD-a Radovan Kovačević 26. 5. 2020. godine potvrdio da je SNSD zvanično uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o odgađanju održavanja Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine kojom su od strane Centralne izborne komisije BiH (CIK) lokalni izbori odgođeni za 15. novembar 2020. godine.
I dok se ne poštivaju i ne provode odluke Ustavnog suda BiH i često upućuju kritike na rad ove sudske instance, vršeći tako pritisak na pravosuđe i skupljajući političke poene, problem uknjižbe vojne imovine na državu BiH, koji traje više od 10 godina, pored ostalih, i dalje ostaje neriješen.
(Istinomjer.ba)