Zagrebački samit EU – Zapadni Balkan je prošao. Usvojena je Deklaracija kojom “EU ponovo potvrđuje svoju neospornu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana”. Na samitu, nažalost, Bosna i Hercegovina Briselu po ko zna koji put nije imala ništa novo za reći, te ništa novo od EU nismo ni mogli očekivati.
Skoro je godinu dana prošlo od kada je Mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i Analitički izvještaj kao prateći dokument usvojen i upućen Bosni i Hercegovini.
I pored toga što se u pomenutim i za evropske integracije BiH vrlo značajnim dokumentima navodi da će naša zemlja morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta, po tom pitanju nadležne institucije u BiH nisu uradile ništa.
Tako, samit EU – Zapadni Balkan održan 06. 05. 2020. godine u Zagrebu, Bosni i Hercegovini, očekivano, nije donio ništa iz jednostavnog razloga što Bosna i Hercegovina članicama EU na Samitu i nije ponudila ništa novo.
Kada su aktivnosti u pravcu ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja EK, samo nekoliko dana prije zagrebačkog skupa Predsjedništvo BiH je, uz podršku ambasadora zemalja Kvinte ali i Delegacije EU u BiH, pokušalo pokrenuti stvari sa mrtve tačke.
S tim u vezi, na 11. redovnoj sjednici održanoj 28. 04. 2020. godine Predsjedništvo BiH usvojilo je Zaključak u kojem se navodi da će “s ciljem ubrzanja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, Predsjedništvo BiH inicirati i voditi reformu radi ostvarivanja potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijima za članstvo na temelju realizacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”.
Potvrđujući članstvo u Evropskoj uniji kao strateški vanjskopolitički cilj i prioritet Bosne i Hercegovine, Zaključkom se “pokreće proces realizacije 14 ključnih prioriteta, kao i uspostavljanje ad hoc Političke radne grupe” koju čine članovi Predsjedništva BiH, sa predsjedavajućim na čelu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH sa dvoje zamjenika, i članovi Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjedništvo BiH nalaže predsjedavajućem Vijeća ministara BiH da u roku od 7 dana od usvajanja ovog zaključka, u skladu sa odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, pokrene inicijativu za održavanje sjednice Kolegija za evropske integracije i Direkcije za evropske integracije, s ciljem iniciranja procesa izrade Akcionog plana za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Akcioni plan za realizaciju 14 ključnih prioriteta na prijedlog Kolegija usvaja Vijeće ministara BiH, u roku od 30 dana od dana iniciranja procesa izrade, a isti sadrži konkretne mjere, nadležne institucije, jasno utvrđene i mjerljive indikatore, te rokove za realizaciju.
Predsjedništvo BiH, 28. april 2020.
Sastanak Predsjedništva BiH sa ad hoc Političkom radnom grupom za EU održan je 04. 05. 2020. godine, a sastanku su, pored članova Predsjedništva BiH, prisustvovali Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH, Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, i Bakir Izetbegović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U saopštenju sa sastanka naglašeno je da je cilj ove grupe podstaknuti ukupan dijalog u BiH u cilju ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa, te podržana realizacija sljedećih prioriteta iz Mišljenje EK: tehničko poboljšanje izbornog procesa, osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, reforma javne uprave, usvajanje i provedba propisa o sukobu interesa i reforma sistema javnih nabavki.
Na kraju, “učesnici sastanka su izrazili žaljenje što se predstavnici HDZ-a BiH nisu odazvali na poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, te izrazili nadu da će se uključiti u ovaj proces i učestvovati na sastancima koji će biti održani u narednom periodu”.
Da predstavnici HDZ-a BiH ne žele učestvovati u radu ad hoc Političke radne grupe za EU postalo je jasno nakon pisma koje je predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dragan Čović 04. 05. 2020. godine uputio predsjedavajućem Predsjedništva BiH, evropskim dužnosnicima, predsjedniku Vlade RH – zemlje predsjedateljice Vijećem EU-a, te ambasadorima zemalja članica EU.
Kao jedan od razloga izostanka, kako je navedeno, “predstavnika hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine u ad hoc političkoj radnoj skupini koju je uspostavilo Predsjedništvo BiH”, je to što, kako se dalje kaže, “aktualni saziv Predsjedništva BiH, sa stanovišta pozicije hrvatskoga člana, ne ispunjava kriterije konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja sukladno Ustavu i jasnom tumačenju sadržanom u Odluci U23/14, a imajući u vidu jasnu vezu članova Predsjedništva BiH s odgovarajućim klubovima u Domu naroda Federacije BiH”.
Do sada biste trebali biti duboko svjesni činjenice da je jedan član Predsjedništva BiH treći put izabran protivno demokratski izraženoj volji hrvatskoga naroda. Te činjenice ograničavaju kapacitet uzurpirane funkcije i opterećuju očekivani doprinos Predsjedništva BiH. Predsjedništvo u takvom sastavu niti uz najbolju volju ne može biti predvodnik pozitivnih procesa, posebno onih koji se tiču europskih integracija.
Dragan Čović, 04. maj 2020.
Kao još jedan razlog za neučestvovanje na sastanku ad hoc političke radne grupe za predsjednika HDZ-a BiH je i tvrdnja da “Predsjedništvo BiH nema nadležnost niti u jednoj od navedenih sedam točaka, kao što nema niti u jednoj od 14 točaka koje je Europska komisija precizno definirala u svom izvješću iz svibnja prošle godine”.
Vođenje ovih važnih procesa isključivo je u nadležnosti Vijeća ministara BiH, i po Ustavu i sukladno Odluci Vijeća ministara BiH o mehanizmu koordinacije. Vijeće ministara je u potpunosti reprezentativno tijelo koje odražava legitimnu zastupljenost i interese svih konstitutivnih naroda i vodećih političkih struktura. Kao takvo, Vijeće ministara mora inicirati i rukovoditi procesima europskih integracija Bosne i Hercegovine.
Dragan Čović, 04. maj 2020.
Kada su navedeni razlozi izostanka iz rada ad hoc grupe članova HDZ-a BiH u pitanju, treba podsjetiti da je izbor članova Predsjedništva BiH, na kojima je kao kandidat za tu funkciju iz reda hrvatskog naroda učestovao i Dragan Čović, proveden u skladu sa Ustavom BiH i važećim odredbama Izbornog zakona BiH. Pored toga, a u kontekstu nadležnosti, evropske integracije između ostalog spadaju i u pitanje vanjske politike, te su u tom smislu, a u skladu sa Ustavom BiH i Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023 godine, i nadležnost Predsjedništva BiH.
Na kraju treba i istaći činjenicu da, od momenta donošenja Mišljenja EK o članstvu BiH u Evropskoj uniji pa sve do danas, ni Vijeće ministara BiH kao ni Parlamentarna skupština BiH nisu učinili ništa na ispunjvanju niti jednog od 14 prioriteta.
Međutim, iako je kako smo već naveli, novoformirana ad hoc Politička radna grupa za EU podržala realizaciju tehničkog poboljšanja izbornog procesa, osiguranja pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, reforme javne uprave te usvajanja i provedbe propisa o sukobu interesa i reforma sistema javnih nabavki koji su između ostalih prioriteti iz Mišljenja EK, i u tom kontekstu već nakon prvog održanog sastanka ad hoc grupe postalo je jasno da ni svi učesnici u donošenju ovog zaključka i dalje nemaju namjeru da se prilagode standardima EU.
Tako, kada je funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) koji se u skladu sa članom 121. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sastoji od članova Evropskog parlamenta s jedne strane i članova Parlamentarne skupštine BiH sa druge strane, član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik netom nakon sastanka ad hoc grupe je izjavio:
Treće je bilo pitanje zajedničke parlamentarne komisije, gdje mi smatramo da se u delegaciji BiH zadrži način odlučivanja predviđen Ustavom.
Milorad Dodik, 04. maj 2020.
O uzrocima nefunkcionisanja, ili preciznije neusvajanja Poslovnika Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Istinomjer je javnosti skrenuo pažnju još aprila 2018. godine u analizi pod naslovom Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje-briselsko “ne” entitetskom glasanju. Podsjećamo, dogovor o usvajanju Poslovnika o radu POSP-a nije mogao biti postignut jer su članovi POSP-a iz Parlamentarne skupštine BiH koji dolaze iz Republike Srpske insistirali na tome da se prilikom glasanja i donošenja odluka POSP-a primjeni princip “entitetskog glasanja”, što je od strane EU odbijeno.
I pored toga što je ad hoc grupa kao jedan od prvih zadataka izdvojila i podržala osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, sudeći po Dodikovoj izjavi, mjesta za optimizam ni po tom pitanju nema previše.
Ovakvom zaključku u prilog ide i još jedna Dodikova izjava data nakon sastanka ad hoc grupe u kojoj na pitanje koji je ključ za napredak, Dodik odgovora da ključ “nije nađen svih ovih godina i decenija”, te dodaje:
Ne vjerujem da ga i sad ima.
Milorad Dodik, 04. maj 2020.
U svom obraćanju učesnicima zagrebačkog samita, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović u ime BiH i njenih građana zahvalio se Evropskoj uniji i njenim zemljama članicama za pomoć i podršku “u ovom teškom vremenu”, te naglasio da ta pomoć predstavlja i veoma snažnu političku poruku da BiH i Zapadni Balkan ostaju kao jedan od glavnih geopolitičkih prioriteta Evropske unije, odnosno da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.
Džaferović je i rekao da BiH sa nestrpljenjem očekuje objavu novog paketa proširenja u junu, te izjavio da je “više nego ikada ranije građanima Bosne i Hercegovine potreban konkretan pokazatelj evropske perspektive – a to je kandidatski status”.
Naš krajnji cilj je članstvo u Evropskoj uniji, a kandidatski status je jedan od koraka na tom putu. Vrijeme je da nam Evropska unija omogući taj naredni korak, kako bismo vidjeli da je članstvo u Evropskoj uniji dostižno i realno, da napori imaju smisao, i da ohrabreni nastavimo sa neophodnim reformama.
Šefik Džaferović, 06. maj 2020.
Međutim, tražeći za našu zemlju kandidatski status, Džaferović je u nastavku obraćanja rekao ono što je u svemu i najvažnije, ali što se istovremeno ispostavilo i kao najveći problem, a to je usvajanje prioriteta iz Mišljenja EK kao isključiva odgovornost i zadatak institucija BiH:
Naravno, Bosna i Hercegovina je u potpunosti svjesna da brzina našeg evropskog puta zavisi prvenstveno od nas samih, odnosno od toga koliko efikasno ćemo uspjeti da ispunimo potrebne uslove i transformišemo naše društvo u skladu sa standardima EU.
Šefik Džaferović, 06. maj 2020.
Zagrebački samit EU – Zapadni Balkan je prošao. Usvojena je Deklaracija kojom “EU ponovo potvrđuje svoju neospornu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana”.
Na samitu, nažalost, Bosna i Hercegovina Briselu po ko zna koji put nije imala ništa novog za reći, te ništa novo od EU nismo ni mogli očekivati.
Samiti, a sa njima i šanse da Bosna i Hercegovina napravi pomak u pravcu vladavine prava, bolje funkcionalnosti državnog aparata ali i potpunog usvajanja evropskih demokratskih standarda prolaze, skupa sa vremenom koje građani ove zemlje jednostavno više nemaju.
(Istinomjer.ba)