Rasprava o vakcinama kojih još uvijek nema

Osim što kasni za drugim zemljama kada je u pitanju vakcinacija, u BiH se ne zna sa sigurnošću kada će stići vakcine kojima bi se vakcinisali medicinski radnici, starije osobe te svi građani/ke koji/e to žele, te se odgovornost za spore reakcije pri nabavci vakcina svakodnevno prebacuje, bez konkretnih rješenja.

Iako je vakcinacija stanovništva protiv COVID-19 u Evropi i ostatku svijeta već uveliko započela, BiH, sa izuzetkom entiteta Republika Srpska, još uvijek nije pribavila vakcine za svoje građane. S tim u vezi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je 2. marta 10 hiljada AstraZeneca vakcina protiv COVID-19 za Federaciju BiH, što predstavlja prve vakcine koje su stigle za potrebe ovog entiteta, za razliku od RS-a, gdje su do ovog momenta stigle 22 hiljade vakcina te je započela i vakcinacija stanovništva.

Podsjećamo, BiH je u septembru 2020. godine putem COVAX mehanizma potpisala ugovor za nabavku 153.600 doza vakcina AstraZeneca i 23.000 doza vakcina Pfizer-BioNTech. COVAX mehanizam oformile su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Globalna alijansa za vakcine (GAVI) i Koalicija za inovacije u području pripravnosti za epidemije (CEPI), a cilj ovog mehanizma je da se osigura ravnopravna podjela vakcina protiv koronavirusa u svijetu. COVAX je do ovog momenta već isporučio vakcine za oko 15 zemalja, dok BiH još čeka na prvu isporuku, iako je u decembru 2020. godine Vijeće ministara BiH usvojilo izvještaj prema kojem je u prvom kvartalu 2021. godine u BiH trebalo stići 1.230.000 doza vakcina, a prema posljednjim informacijama iz saopćenja GAVI-ja, Bosna i Hercegovina bi AstraZenica vakcine mogla dobiti u periodu od februara do maja, a Pfizer- BioNTech vakcine mogle bi stići i do kraja kraja ovog mjeseca ukoliko se ispune uslovi.

Zbog poteškoća i kašnjenja u isporuci ovih vakcina, članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović razgovarali su sa generalnim direktorom SZO Tedrosom Adhanomom Ghebreyesusom.

Članovi Predsjedništva BiH su naglasili da je Bosna i Hercegovina još tokom prošle godine ispunila sve svoje finansijske i druge utvrđene obaveze, te da isto očekuje od programa COVAX i proizvođača vakcina koji djeluju u okviru ovog programa. Konstatovano je da Bosna i Hercegovina ispunjava sve tehničke uslove da odmah izvrši prihvat, skladištenje i distribuiranje količine od milion vakcina svih proizvođača koji djeluju u okviru program COVAX.

Saopćenje, Predsjedništvo BiH, 2. 3. 2021.

I dok bh. stanovništvo još uvijek ne zna kada će vakcine stići u BiH, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković komentarisala je donaciju 5.000 doza iz Srbije za Federaciju BiH, ističući da se donirane AstraZeneca vakcine proizvode u Indiji, obrazlažući da “ova indijska vakcina nema dozvolu za upotrebu u Evropi, za razliku od vakcine AstraZeneca koja je proizvedena u EU”.

Indijska AstraZeneca vakcina poznata je i pod nazivom Covishield, a radi se o istoj adenovirusnoj vakcini od AstraZeneca/Oxford koju proizvodi Institut za serum u Indiji. Više informacija o ovoj, ali i drugim vakcinama moguće je pronaći na web stranici vakcine.ba u kategoriji “Vrste vakcina protiv COVID-19”.

Svjetska zdravstvena agencija je sredinom februara odobrila još dvije varijante AstraZeneca vakcine za hitnu upotrebu. Radi se o adenovirusnoj vektorskoj rekombinantnoj vakcini koju je AstraZeneca razvijala s Univerzitetom Oksford, ali se proizvodi u Indiji. Ove vakcine bi trebale biti dostupne u sklopu COVAX mehanizma globalne raspodjele vakcina. Jedna inačica se proizvodi u AstraZeneca-SKBio u Republici Koreji, a druga pri Institutu za serume u Indiji. Obje vakcine su uvrštene na listu za hitnu upotrebu nakon što je WHO procijenila njihovu sigurnost, kvalitet i podatke o efikasnosti. Radi se o medicinskim proizvodima koji imaju iste specifikacije sastav i način proizvodnje kao vakcina proizvođača AstraZeneca proizvedena na evropskom kontinentu. (…) Covishield i AstraZeneca/Oxford ​vakcine imaju iste instrukcije za upotrebu, doziranja i sastav. Doza ove vakcine iznosi 0.5 ml i daje se intramuskularno, odnosno, u mišić, kao dosta drugih vakcina. (…) Indijski Institut za serume je renomirana institucija osnovana 1966. i najveći je svjetski proizvođač vakcina. Indija, s obzirom na broj stanovnika i rast stanovništva sebi nije mogla priuštiti oslanjanje na zapadne proizvođače kako pedijatrijskih vakcina, tako i vakcina za odrasle, nego je ovoj zemlji jedan od strateških ciljeva bila upravo proizvodnja kvalitetnih vakcina kako bi mogli namiriti zdravstvene potrebe svojih građana i spriječiti izbijanje opasnih epidemija.

Glas Amerike, 2. 3. 2021.

Nedugo nakon pomenute izjave ministrice Turković, u javnosti se pojavila i informacija da proizvođač vakcine AstraZeneca “razmišlja da tuži Bosnu i Hercegovinu zbog izjave Bisere Turković, koja je rekla da je ta vakcina za siromašne, da je lošijeg kvaliteta, jeftina i dostupna”. Ipak, do momenta zaključenja ovog teksta nije bilo moguće pronaći više informacija o (ne)istinitosti ovih navoda.

I prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog, ističe da “zbog nemogućnosti da proizvedu ogroman broj vakcina, AstraZeneca i Oxford ponudili su Indiji koja ima ogromnu fabriku, da po njihovoj licenci proizvodi vakcine protiv COVID-19”.

Iz Velike Britanije stižu informacije da su performanse, odnosno osobine i karakteristike vakcina koje oni proizvode u Evropi, i one u Indiji – iste. Srbija je do sada dobila oko 150.000 doza Covishield vakcina, a neke informacije govore da je njena učinkovitost i do 70,42 posto, i ako je tako, po meni je ona solidna. Mislim da se proizvodnja vakcine u Indiji vrši pod patronatom Švedske i Velike Britanije i da tu nema nekih većih odstupanja kada je riječ o kvaliteti i učinkovitosti vakcine, ali ponavljam vrlo teško je u ovom trenutku dati valjanu informaciju jer nema puno naučno potkrijepljenih studija. Važno je naglasiti da sve što uđe u BiH mora odobriti Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. To znači da vakcine koje su već registrirane u Evropskoj uniji ili SAD-u, te Covishield vakcina koja je proizvedena u Indiji, imaju isti tretman

Jasenko Karamehić za Faktor.ba, 2. 3. 2021.

Prema podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) oko 47 miliona doza vakcina protiv bolesti COVID-19 distribuirano je zemljama EU ili Europskog ekonomskog prostora, ali je primijenjeno samo 34 miliona doza. Analiza dodijeljenih doza po proizvođačima jasno pokazuje da je u mnogim zemljama AstraZeneca vakcina premalo iskorištena u odnosu na Pfizer i Moderna vakcine. Iako su Pfizer i Moderna vakcine odobrene 21. decembra 2020. godine, odnosno 6. januara 2021. godine, što znači da su zemlje počele distribuirati te doze prije nego što je AstraZeneca vakcina uopće odobrena 29. januara 2021. godine. Također je došlo i do kašnjenja u isporukama doza AstraZeneca vakcine u EU, a nekoliko zemalja EU nametnulo je i dobnu granicu kao uslov za vakcinisanje AstraZeneca vakcinom, što je vjerovatno jedan od razloga usporene distribucije, prenosi QUARTZ.

Na ovom LINKU dostupne su informacije o broju distribuiranih i primjenjenih vakcina u zemljama EU ili Evropskog ekonomskog prostora zaključno sa 4. 3. 2021. godine.

Osim Srbije, i u Ukrajinu su krajem februara stigle AstraZeneca vakcine proizvedene u Indiji, a 4. marta pola miliona doza vakcina AstraZeneca-Oxford sa Instituta za serum iz Indije stiglo je u Kanadu, što je javnosti potvrdio i kandski premijer Justin Trudeau. I Velika Britanija će dobiti prvu tranšu od 10 miliona doza ove vakcine indijske proizvodnje već sljedeće sedmice.

U kontekstu tvrdnji da AstraZeneca vakcina nije sigurna za osobe starije od 65 godina treba istaći da je početkom marta Francuska odobrila ovu vakcinu za osobe starije od 65 godina. dok je Njemačka učinila isto 4. 3. 2021. godine.

Početkom marta, mađarski premijer Viktor Orban istakao je da su ruska vakcina Sputnjik V, kao i AstraZeneca vakcina dobile “zeleno svjetlo”, kao i da su mađarski zdravstveni zvaničnici u Pekingu na razgovorima sa kineskim vlastima oko odobrenja i isporuke milion doza vakcine Sinopharm, koja se već koristi u susjednoj Srbiji. Nešto kasnije, saopćeno je i da je Slovačka kupila 2 miliona doza ruske vakcine Sputnjik V, čime je postala druga zemlja u EU koja je kupila ovu vakcinu koju nije odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA). Ipak, vakcine se neće primijeniti odmah, jer je za to još uvijek potrebno odobrenje državne agencije za lijekove. Tri dana kasnije, 4. 3. 2021. godine saopćeno je da je EMA započela analizu ruske vakcine Sputnjik V.

I češki premijer Andrej Babis istakao je da bi njegova zemlja mogla koristiti vakcinu Sputnjik V čak i bez odobrenja EMA-e, dok su ruski predsjednik Vladimir Putin i austrijski kancelar Sebastian Kurz telefonski razgovarali prošlog petka o “mogućim isporukama ruske vakcine Sputnjik V Austriji, kao i mogućoj zajedničkoj proizvodnji”, prenosi Kremlj, napominjući da je Austrija inicirala poziv. Međutim, Austrija je do sada nagovijestila da neće zaobići odobrenja EMA-e.

U međuvremenu je 4. 3. 2021. godine održana i sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj su državni ministri prihvatili Sporazum o odšteti i odgovornosti između Bosne i Hercegovine i Pfizera i AstraZenece, a čije je neprihvatanje bilo prepreka dostavi vakcina od strane COVAX-a.

Ne postoje više nikakve prepreke da nam isporuče vakcine. Mi smo te vakcine davno platili iako do danas nije isporučena nijedna vakcina. Nema razloga da nas drže kao taoce jer smo ispoštovali sve što je na nama. Vjerujem da će do kraja marta AstraZeneca ispoštovati svoje obaveze predviđene ugovorom. Kad počne isporuka mislim da ćemo moći ući u redovan sistem vakcinacije. Mi nemamo druge instrumente nego da vršimo pritiske, meni se čini da proizvođači imaju ozbiljnih problema. (…) Ne slažem se s izjavama ministrice Turković i s načinom obraćanja i prema drugim zemljama i prema proizvođačima od kojih zavisite.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, 4. 3. 2021.

I dok je vakcinacija u BiH, odnosno entitetu RS započela, ona ipak kasni za drugim zemljama s obzirom na činjenicu da je vakcinacija zdravstvenih radnika u RS-u započela tek 12. februara, dok je vakcinacija u većini zemalja EU počela još 26. i 27. decembra 2020. godine, a u Nizozemskoj počela 6. januara 2021. godine. Masovna vakcinacija u susjednoj Srbiji počela je 19. januara 2021. godine.

Osim što kasni za drugim zemljama kada je u pitanju vakcinacija, u BiH se ne zna sa sigurnošću kada će stići vakcine kojima bi se vakcinisali medicinski radnici, starije osobe te svi građani/ke koji/e to žele. Odgovornost za spore reakcije pri nabavci vakcina svakodnevno se prebacuje bez konkretnih rješenja, a BiH u regionu i dalje bilježi najveću smrtnost od posljedica koronavirusa, o čemu je Istinomjer pisao sredinom novembra prošle godine, a situacija nije drugačija ni tri mjeseca kasnije.

(Istinomjer.ba)