Usvajanje Programa reformi BiH za 2021. godinu svakako je kasnilo. Međutim, nakon potonje odluke lidera političkih partija iz Republike Srpske, krajnje je upitno da li će se i kada tokom ove godine uopšte taj dokument naći pred Vijećem ministara BiH te, eventualnim usvajanjem, biti poslan u NATO i postati operativan.
Sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, 23.7.2021. godine, koristeći se ovlaštenjima koja su mu data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, donio je odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Osim što je navedenim izmjenama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine predviđeno da će se onaj ko “javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana, kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”, izmjenama je, pored ostalog, zabranjeno i javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje, kao i pokušaji opravdavanja zločina genocida:
Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ured visokog predstavnika (OHR), 23.7.2021.
Samo nekoliko dana kasnije, na sastanku održanom 30.7.2021. godine, predsjednici političkih partija iz Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD), Mirko Šarović (SDS), Branislav Borenović (PDP), Nenad Nešić (DNS), Petar Đokić (SP), Nedeljko Čubrilović (DEMOS), Dragan Čavić (NDP), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Goran Selak (SPS) i Darko Banjac (NPS) potpisali su zaključke kojima se, kako je navedeno, “odbacuju nametnute odluke visokog predstavnika Valentina Inzka na način da ih se smatra neprihvatljivim i ništavnim” te dalje tvrdi da “ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH”:
Smatramo da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH (Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH), osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske, sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona.
Zaključci lidera političkih stranaka iz RS, 30.7.2021.
Povodom navedenih zaključaka, Istinomjer je u analizi “Blokade institucija i prestanak blokada: Od svega ima nešto važnije” podsjetio na historijat donošenja odluka i stavova političkih partija iz Republike Srpske, ali i institucija ovog entiteta, a koji su se odnosili na obustavu učešća u donošenjima odluka u organima Bosne i Hercegovine izabranih i imenovanih zvaničnika iz Republike Srpske.
Ovoga puta, jedan od rijetkih pozitivnih procesa koji se u proteklih godinu i po odvijao u Bosni i Hercegovini, a koji bi mogao biti “žrtva” odluke koju su lideri političkih partija u Republici Srpskoj donijeli, jeste i nastavak ispunjavanja Programa reformi BiH, tačnije, usvajanje i implementacija Programa reformi BiH za 2021. godinu.
Podsjećamo, nakon što je Istinomjer polovinom aprila ove godine ispunjenim ocijenio obećanje predsjedavajućeg Komisije za saradnju sa NATO-om i zamjenika ministrice vanjskih poslova BiH Josipa Brkića da će Komisija za saradnju s NATO-om usvojiti nacrt programa reformi BiH za 2021. godinu te da će navedeni dokument postati dostupan javnosti u Bosni i Hercegovini, dokument je odavno trebao biti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje:
Opremit ćemo ga svim potrebnim mišljenjima i uputiti Vijeću ministara BiH, gdje ima jedna važna međufaza, a to su e-konsultacije, odnosno javne konsultacije gdje će zainteresirana i stručna javnost moći dati svoj stav i mišljenje o programu reformi za 2021. godinu. Nakon toga ponovno će se Povjerenstvo susresti i onda nacrt, u formi prijedloga, nakon naše refleksije na sve te eventualne primjedbe i prijedloge koji mogu doći, uputiti Vijeću ministara BiH.
Josip Brkić, 19.4.2021.
Nakon što je 1.6.2021. godine Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno usvojila zaključak da će pratiti realizaciju dokumenta “Program reformi BiH za 2021. godinu”, Brkić je potvrdio da je Komisija za saradnju s NATO-om Vijeću ministara BiH proslijedila Prijedlog reformi BiH 2021. godinu:
Program reformi 2021 koji je pripremila Komisija niti prejudicira članstvo niti teme. Znamo koja je odgovornost na nama u procesu koji mora teći. Sljedeći korak je da Savjet ministara usvoji i proslijedi dokument u Brisel.
Josip Brkić, 1.6.2021.
Međutim, iz uvida u rad Vijeća ministara BiH od 1.6.2021. godine do danas jasno je da ovaj organ izvršne vlasti još uvijek nije razmatrao usvajanje Programa reformi BiH za 2021. godinu. S druge strane, a kada se radi o budućim aktivnostima Vijeća ministara BiH, posljednja objavljena informacija na zvaničnoj stranici ove institucije glasi:
Po nalogu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH odgođena je za danas, 29.7.2021. godine zakazana 43. sjednica. O novom terminu održavanja sjednice pravovremeno ćemo vas informisati.
Vijeće ministara BiH, 29.7.2021.
Usvajanje Programa reformi BiH za 2021. godinu svakako je kasnilo. Međutim, nakon potonje odluke lidera političkih partija iz Republike Srpske, krajnje je upitno da li će se i kada tokom ove godine uopšte taj dokument naći pred Vijećem ministara BiH te, eventualnim usvajanjem, biti poslan u NATO i postati operativan.
Podsjećamo da je godinu nakon usvajanja Programa reformi BiH za 2020. godinu ministar odbrane BiH Sifet Podžić u nekoliko navrata izjavio da je, i pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno te se nakon formiranja Komisije za saradnju s NATO-om i upućivanja Programa reformi BiH za 2021. godinu Vijeću ministara BiH činilo da naša zemlja ulazi u kontinuitet implementiranja prijeko potrebnih reformi koje taj proces u sebi nosi.
Međutim, odluka ključnih političkih aktera u Republici Srpskoj ne samo da dovodi u pitanje ovaj segment reformi već, između ostalog, i onaj koji se odnosi na implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Na kraju, a što je najčešće i slučaj, s obzirom na prirodu reformskih procesa na koje se Bosna i Hercegovina obavezala u okviru Programa reformi BiH i Mišljenja EK, najveću štetu trpe i trpjet će isključivo građani Bosne i Hercegovine, dok se oni koji su se obavezali na njihovo provođenje kriju upravo iza “interesa” tih istih građana.
(Istinomjer.ba)