Hoće li Dodik moći ostati predsjednik SNSD-a? Da li će SNSD moći izaći na izbore 2026. godine ako na čelu stranke ostane Dodik? Ovo su neka pitanja na koja u javnosti trenutno nema preciznog odgovora.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović gostovao je na N1 televiziji, gdje je jedna od tema bila politička budućnost Milorada Dodika. Na komentar novinara da Dodik može ostati na čelu SNSD-a, jer se odlukom visokog predstavnika ta stranka ne finansira iz budžeta, Kojović je rekao da se finansira na nekim nivoima BiH, ali da se Dodik suočava s drugim problemima za izlazak na izbore.
Finansira se s državnog nivoa, finansira se, recimo, u Drvaru, gdje se iz federalnog budžeta… Međutim, pazite, ovo sam htio da Vam kažem, prethodno pitanje. Ključna uloga predsjednika stranke jeste što je njegov potpis neophodan da bi se prijavila politička partija na izbore. Ta činjenica jeste učestvovanje u političkom procesu. To je učestvovanje u političkom procesu. Znači, ako nema potpisa predsjednika, nema kandidata uopšte te stranke (…). On ne može biti čovjek koji će potpisati liste SNSD-a za izbore ‘26.
Predrag Kojović, 8.8.2025.
Međutim, suprotno Kojovićevoj izjavi, u odluci visokog predstavnika kojom je zabranjeno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske jasno piše da se isplate budžetskih sredstava za ove dvije stranke obustavljaju sa svakog nivoa vlasti BiH.
Sve isplate proračunskih sredstava u svrhu financiranja političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim skupštinama/vijećima i Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odmah se obustavljaju.
Odluka visokog predstavnika, 24.4.2025.
Također, u Odluci je navedeno da će obustava isplate sredstava SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj biti ukinuta na osnovu ili nakon pozitivne ocjene visokog predstavnika o poštovanju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, odnosno procjeni bilo kojih drugih relevantnih okolnosti koje visoki predstavnik ocijeni opravdanim.
Dio Kojovićeve izjave gdje govori o neophodnosti potpisa predsjednika tačno je utemeljena na Izbornom zakonu BiH, tačnije članu 1.13 ovog zakona, u kojem je definisano da prijava za ovjeru za učešće na izborima mora sadržati potpis predsjednika političke partije, koalicije, nezavisnog kandidata, predstavnika liste nezavisnih kandidata, registrovanog udruženja itd. Također, prema istom zakonu definisano je da kandidatska lista, osim podataka o osobama na listi, sadrži potpis predsjednika političke stranke, odnosno potpis ovlaštenog lica koalicije za zastupanje pred Centralnom izbornom komisijom BiH.
Zakon dalje propisuje da je potpis predsjednika stranaka koje žele nastupiti na izborima kao koalicija neophodan da bi se odredilo ovlašteno lice te koalicije.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio je 1. jula 2023. Odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH na osnovu koje je neizvršavanje odluka visokog predstavnika definisano kao krivično djelo. Prema ovim izmjenama, službena osoba koja ne izvrši odluku visokog predstavnika u BiH može biti kažnjena kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, ali i automatskom zabranom obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Ovom odlukom visokog predstavnika nije mijenjan Zakon o finansiranju političkih partija u kojem je naglašeno da političke stranke mogu osigurati sredstva, između ostalog, iz budžeta BiH, kao i iz entitetskih budžeta i svih njihovih nižih jedinica u skladu s entitetskim zakonima.
Prema pravomoćnoj presudi Suda BiH od 1. augusta 2025. godine, Milorad Dodik proglašen je krivim za počinjenje krivičnog djela “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, što povlači i ostale pravne posljedice propisane Krivičnim zakonom.
Ipak, ostaje veliko pitanje da li Dodik može ili, prema Kojovićevim riječima, ne može potpisati liste SNSD-a za predstojeće izbore kao predsjednik ove stranke. Ako se tumači Krivični zakon, to ne bi smio biti slučaj, ali ako se tumači odluka visokog predstavnika, SNSD nije stranka koja se finansira iz budžeta, što zaobilazi odredbu Krivičnog zakona.
Bez detaljnog pojašnjenja Suda BiH ili OHR-a nemoguće je pretpostaviti sve pravne posljedice pravomoćne presude Miloradu Dodiku. Važeći propisi u BiH i odluke visokog predstavnika bile su predmet polemike, jer su naizgled u suprotnosti jedni s drugim. Ako Schmidt povuče odluku o finasiranju, prema izmjenama Krivičnog zakona BiH, Dodik ne bi trebao moći biti predsjednik ni političke stranke ukoliko se ona finansira javnim sredstvima.
Da li će Schmidt povući odluku o obustavi finansiranja SNSD-a i hoće li Dodik ostati predsjednik te stranke samo su neka pitanja na koja javnost nema odgovor u ovom trenutku.
(Istinomjer.ba)