U minuloj sedmici, Istinomjer je neistinitim ocijenio tri tvrdnje nosilaca političkih funkcija u BiH različitih nivoa vlasti. Jedno obećanje je dobilo ocjenu ispunjeno, a drugo radi se na tome. U analizama smo se bavili nadležnostima kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona i prepirkama i raspravama koje su obilježile proteklu godinu u Gradskoj skupštini Banje Luke.
Protekla sedmica na Istinomjeru obilježena je neistinitim tvrdnjama nosilaca javnih funkcija, a među ocijenjenima se našao premijer FBiH Fadil Novalić. Komentirajući putnu povezanost u regionu, Novalić je ustvrdio da Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru spaja “samo jedan jedini put”. Uvidom u sporazume koje je Vijeće ministara BiH potpisalo sa Vladom Crne Gore, očito je da Bosnu i Hercegovinu povezuje više graničnih prelaza. S tim u vezi, granični prelazi između BiH i Crne Gore za međunarodni robni, cestovni i putnički saobraćaj su: Metaljka – Metaljka, Hum – Šćepan Polje, Deluša – Vraćenovići, Klobuk – Ilino Brdo i Zupci – Sitnica. Za pogranični promet određeni su granični prelazi Meštrovac – Meštrovac, Krstac – Krstac, Bituljica – Bituljica i Rudo – Aranđelovo. Što se tiče graničnih prelaza za pogranični promet, određeni su granični prelazi: Meštrovac – Meštrovac, Krstac – Krstac, Bituljica – Bituljica i Rudo – Aranđelovo. Novalićevu tvrdnju ocijenili smo neistinitom.
Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur govorio je o projektima koje općinska administracija planira realizirati, a tom prilikom je ustvrdio da je Općina Ilidža za ovu školsku godinu osigurala veći broj stipendija nego prošle školske godine. Općina Ilidža svake godine izdvaja sredstva za nadarene učenike/ce i studente/ice, ali i za one slabijeg imovinskog stanja. Uzimajući u obzir obje kategorije, Općina Ilidža je ove školske/akademske godine obezbijedila 626 stipendija, a prošle 663. Također, u Nacrtu budžeta Općine Ilidža za 2022. godinu planirano je manje sredstava za stipendije (468.000 KM) nego u budžetu za 2021. godinu (622.450 KM). Tvrdnju načelnika Ilidže također smo ocijenili neistinitom.
Neistinitom smo ocijenili i tvrdnju člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Naime, on je na tribini održanoj u Beogradu ustvrdio da iznos budžetskih sredstava predviđenih za Ministarstvo odbrane BiH iznosi 370 miliona KM. U državnim budžetima se od 2017. godine do 2020. godine za Ministarstvo odbrane BiH izdvaja iznos koji nije prelazio 290 miliona KM. Tako je 2017. godine budžet za Ministarstvo odbrane BiH iznosio 285.689.000 KM, a za narednu godinu izdvojeno je 283.893.000 KM. Za 2019. godinu, Zakonom o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, za ovo ministarstvo izdvojeno je 288.857.000, ali je u 2020. godini budžet umanjen na 287.341.000 KM. Spomenuto smanjenje novčanih sredstava bio je razlog zbog kojeg ministar odbrane BiH Sifet Podžić nije podržao prijedlog budžeta za 2020. godinu.
Istinomjer je u protekloj sedmici nedosljednim ocijenio stav Vlade FBiH po pitanju uvođenja pravila VTP (vakcinisan/a, testiran/a, prebolio/ljela). Naime, iz Vlade FBiH su sredinom novembra najavili uvođenje obaveznih “Covid-potvrda” od 20. decembra ove godine, ali dvije sedmice kasnije, Vlada je poništila ranije usvojenu naredbu, te je preporučila vladama kantona da u skladu sa epidemiološkom situacijom u kantonima uvode pravilo VTP. Slično pravilo je već uvedeno u većini zemalja EU, ali i u Sjevernoj Makedoniji, te Republici Srpskoj i Tuzlanskom kantonu. Jedan od razloga za uvođenje ovog pravila je stimulacija građana/ki na vakcinaciju protiv Covid-19. Federacija BiH po tom pitanju stoji vrlo loše, budući da je tek 28,8% populacije vakcinisano jednom dozom, a 25,1% objema dozama vakcine protiv Covid-19.
U Bosnu i Hercegovinu su u subotu, 4.12.2021. godine, iz Sjedinjenih Američkih Država dopremljeni helikopteri tipa Bell Huey II za potrebe Oružanih snaga BiH (OSBiH). Novi helikopteri su poboljšana i za održavanje jeftinija varijanta helikoptera opće namjene UH-1H Iroquois, koji se nalazi u inventaru Brigade zračnih snaga i protivzračne odbrane OSBiH. Ministar odbrane BiH Sifet Podžić najavio je u augustu ove godine da bi novi helikopteri trebali doći do kraja ove godine, a budući da su helikopteri dopremljeni u najavljenom roku, obećanje Sifeta Podžića ocijenili smo ispunjenim.
Istinomjer također prati i proces opremanja Centra za autizam u Tuzlanskom kantonu. Naime, prilikom potpisivanja ugovora o nabavci podstanice za centralno grijanje objekta Centar za autizam, resorni ministar Esad Džidić izjavio je da su radovi na ovom objektu pri kraju, te je najavio da će se uskoro pristupiti i unutrašnjem uređenju i opremanju objekta. Vlada TK je utvrdila Nacrt zakona o osnivanju Javne ustanove Centar za autizam te je predviđeno da se u budžetu TK za 2022. godinu obezbijedi 500.000 KM za nesmetano funkcionisanje Centra. Resorni ministar Esad Džidić je od Istinomjera dobio ocjenu radi se na tome, te ćemo nastaviti pratiti da li će se Nacrt naći u javnoj raspravi i da li će ga usvojiti Skupština TK.
Od prošle sedmice, Istinomjer prati i obećanje načelnika Općine Centar Sarajevo Srđana Mandića da će preostali radovi na okončanju izgradnje objekta Evropske kuće kulture i nacionalnih manjina biti okončani na proljeće 2022. godine, za što je u Nacrtu budžeta Općine Centar za 2022. godinu planirano 250.000 KM. Početkom ovog mjeseca, iz Općine su saopćilii da su završeni vanjski radovi na objektu i da je za posljednju fazu potrebno izdvojiti dodatnih 450.000 KM.
U protekloj sedmici, analizirali smo dvije aktuelne teme. Tragom izjave zastupnika u NSRS Nebojše Vukanovića i poziva međunarodnoj zajednici u BiH da donira skenere i videokamere koji bi bili korišteni na izbornim mjestima, u analizi Nadležni u BiH dužni su unaprijediti izborni proces, a ne “međunarodna zajednica” osvrnuli smo se na nadležnosti po tom pitanju. U skladu sa Izbornim zakonom BiH, kojeg je u augustu 2001. godine donijela Parlamentarna skupština BiH (PSBiH), utemeljena je i Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) kao nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Zakonom su definirane i ovlasti CIK-a koje podrazumijevaju i raspisivanje, nadgledanje i provođenje izbornog procesa. Potrebno je naglasiti i da PSBiH može djelovati u pravcu izmjena Izbornog zakona, što se odnosi i na tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, o kojima govori Vukanović. Međunarodne institucije su u više navrata u proteklom periodu reagovale na nedostatke u izbornom sistemu BiH, a to pitanje također je tretirano i u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenom u maju 2019. godine. U njemu se kao prvi prioritet od BiH zahtijeva da se “osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru”. Ambasador Evropske unije u BiH Johann Sattler, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson i šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec su u zajedničkoj kolumni, objavljenoj 17.2.2021. godine, istakli da je po ovom pitanju sve u rukama nadležnih institucija u BiH. Prethodno spomenuta Vukanovićeva tvrdnja jedan je od primjera kako se na predstavnike međunarodne zajednice u BiH nastoji prebaciti odgovornost za ispravljanje brojnih nepravilnosti u izbornom procesu u BiH.
U analizi Banja Luka kao još jedan primjer političkih prepucavanja i prebacivanja odgovornosti pisali smo o konstantnim prepirkama i raspravama između vlasti i opozicije u Gradskoj skupštini Banje Luke, koje traju od dolaska nove administracije u Gradsku upravu. Tokom protekle godine, mogle su se čuti brojne rasprave, psovke i uvrede u Gradskoj skupštini, a pojedini odbornici/e bili su i udaljeni sa sjednica. Došlo je i do masovnog testiranja odbornika/ca u Skupštini na SARS-CoV-2, nakon što su bili u kontaktu sa šefom Kluba odbornika SNSD-a Dragoslavom Topićem, koji je bio pozitivan na ovaj virus. Za vrijeme trajanja rasprava u Gradskoj skupštini, građani/ke ovog grada trpjeli su posljedice takvog ponašanja. Zbog neusvajanja gradskog budžeta u aprilu, preduzeće “Čistoća” prestalo je da odvozi smeće, te su gradske površine u tom periodu bile zatrpane otpadom. Zbog brojnih spomenutih neslaganja, Banja Luka je tek 15. aprila 2021. godine, nakon skoro 12 sati skupštinskog zasjedanja, dobila budžet za 2021. godinu u iznosu od 149,77 miliona KM. Početkom septembra 2021. godine saopćeno je da će se Nacrt rebalansa budžeta Grada Banja Luka naći pred odbornicima 21. septembra, no članovi skupštinske većine, koju čine SNSD, Ujedinjena Srpska, DEMOS i Socijalistička partija, istakli su da odbornici/e većine neće prisustvovati planiranom zasjedanju Skupštine, zbog čega nije ni bilo kvoruma za održavanje sjednice. Do usvajanja Nacrta rebalansa budžeta Banje Luke za 2021. godinu nije došlo sve do kraja oktobra. Planirana sjednica, koja je započela 21. septembra 2021. godine, okončana je tek 27. oktobra, a odbornici/e su podržali/e Nacrt rebalansa gradskog budžeta, te ga uputili/e na javnu raspravu u trajanju od 20 dana. Budući da su odbornici iz SNSD-a napustili sjednicu 8.12.2021. godine, do posljednjeg momenta bilo je neizvjesno usvajanje rebalansa budžeta Grada Banja Luka za 2021. godinu. To nije učinio ostatak odbornika, koji čini većinu u ovoj skupštini, te je usvojen rebalans budžeta za ovu godinu. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković je u više navrata u protekloj godini govorio o problemima koje su spomenute opstrukcije mogle donijeti. Usljed niza prepirki između vlasti i opozicije u ovom gradu, posljedice takvog ponašanja izabranih zvaničnika/ca još jedanput trpe građani/ke Banje Luke.
U rubrici Nevjerovatno ali Istinomjer, u protekloj sedmici našao se delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Ramo Isak. On je na sjednici ovog doma, održanoj 9.12.2021, uputio dva pitanja koja se odnose na uslove rada u kojima delegati moraju da rade.
(Istinomjer.ba)