Smanjenje javne potrošnje

Vlada Federacije BiH je na 1. sjednici Vlade FBiH, 02.04.2015. predstavila “Koncept ekonomskog razvoja 2014-2018 – Ekonomski rast i zapošljavanje”. U ovom dokumentu je kao jedna od ključnih mjera navedeno smanjenje javne potrošnje, a mjere kojima se ovo trebalo postići su moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru (do daljnjeg), te reforme javne uprave, školstva i pravosuđa. Jedna od mjera je trebalo biti i donošenje fleksibilnijeg Zakona o radu, te adekvatna promjena kolektivnih ugovora. Vlada FBiH je odmah zatim zabranila zapošljavanja u javnom sektoru (april 2015.), a na 19. sjednici Vlade FBiH, 27.08.2015. produžen je moratorij na zapošljavanje državnih službenika i namještenika do kraja godine (31.12.2015.). Vrijedi napomenuti i da je sama Vlada Federacije BiH prekršila moratorij, osnivanjem državne firme Intera Kada je u pitanju Zakon o radu FBiH, on je donesen u julu 2015. godine, nakon protesta sindikata, te optužbi da nisu bili uključeni u dijalog sa Vladom FBiH. Ono što je kontraverzno za ovaj zakon je i da je usvojen po hitnom postupku, nakon što ga je Vlada FBiH utvrdila na 16. sjednici održanoj 23.7.2015, a Već 27.07.2015. zakazana je 4. vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH za 30. juli 2015, i pored najava sindikata da će održati proteste ukoliko se bude glasalo o ovako usvojenom prijedlogu zakona. Sjednica je održana, a prijedlog je usvojen i pored protesta nekoliko hiljada radnika/ca pred zgradom parlamenta. Istog dana zakazana je i 7. vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je održana 31.07.2015. Prijedlog je usvojen i u PD PFBiH, po hitnom postupku, uz burne proteste opozicionih stranaka koje su tražile da se prijedlog skine sa dnevnog reda zbog kršenja Poslovnika. Hitni postupak usvajanja zakona, naime, nalaže da se prijedlozi zakona moraju dostaviti 14 dana prije razmatranja na sjednici, dok je novi Zakon o radu Predstavničkom domu upućen večer uoči sjednice. Nakon što su 15.12.2015. sindikati i poslodavci objavili da su dogovorili novi Opći kolektivni ugovor, koji je Vlada FBiH odbila potpisati. Federalni premijer je tim povodom izjavio da je povećanje najniže plate koje su utvrdili poslodavci i sindikati “društveno opasno”, iako je prije samo pola godine sam obećao mnogo veći rast “minimalca” od onog koji su dogovorili socijalni partneri. Vlada je zatim povukla do tada neviđen potez, kada je, 6.1.2016. ukinula Rješenje o reprezentativnosti Udruženja poslodavaca FBiH, iako za to nije imala nikakve zakonske osnove. To joj, međutim, nije bilo dovoljno, te je na sjednici održanoj 14.1.2016 bez ikakve prethodne najave i konsultacije sa socijalnim partnerima usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, te najavila da će ga parlamentu uputiti u hitnoj proceduri. Nakon pritiska javnosti, Vlada FBiH je popustila, te je Prijedlog ipak odlučila da uputi po redovnoj proceduri. U međuvremenu je Ustavni sud Federacije BiH utvrdio da je procedura donošenja Zakona o radu FBiH bila neustavna, te je Federacija tako ostala bez Zakona o radu (februar 2016. godine). Sve ove mjere Vlade FBiH nisu dale nekog posebnog efekta, budući da je u Budžetu FBiH za 2016. godinu predviđeno više novca za plaće i naknade zaposlenih u institucijama FBiH u odnosu na Budžet za 2015 godinu, kao i za izdatke za materijal i tekuće troškove. Iako je moratorij na zapošljavanje u Federaciji BiH zvanično bio na snazi i u protekloj godini, institucije koje se finansiraju iz entitetskog budžeta dobile su 461 novog uposlenika/cu u 2016. godini. Ukupan broj zaposlenih u ovoj kategoriji tako se popeo na 7.360 i premašio čak i broj od 7.157 zaposlenih u 2011. godini. Ovo je ujedno i najveći skok u broju zaposlenih “na budžetu” zabilježen u prethodnih 5 godina. Poređenja radi, u prethodnom mandatu broj zaposlenih porastao je 2011. godine za 132 osobe, a 2014. godine za skromnih 15 uposlenika/ca, dok je u druge dvije godine mandata bilježio blagi pad. Podatak o broju zaposlenih i visini budžetskih rashoda za plaće i naknade u 2016, dostupan je u dokumentu koji je izradila Agencija za državnu službu FBiH, “Sistem državne službe u Federaciji BiH: Izazovi i perspektive”, koji je nedavno predstavljen Vladi FBiH i usvojen na njenoj 94. sjednici. Prema ovom dokumentu, zajedno sa brojem zaposlenih, proporcionalno su porasli i troškovi njihovih plaća i naknada, u približno identičnom omjeru (blizu 7%). Aktuelna Vlada FBiH i ovdje je uspjela nadmašiti prethodnu, jer su ostvareni troškovi, u visini od 217,5 miliona KM za plate i naknade budžetskih korisnika u 2016. godini, takođe veći nego u bilo kojoj godini prošlog mandata. To znači da je, u odnosu na 2015. godinu, za plaće i naknade u prošloj godini isplaćeno čak 14 miliona KM više iz federalnog budžeta. Ovo obećanje SDA za sada dobija ocjenu prekršeno.