Iako je posljednji popis u BiH proveden prije više od deset godina, nakon posljednjih javnih istupa pojedinih visokih entitetskih i državnih zvaničnika jasno je da nema aktivnosti u pravcu organizovanja narednog popisa. I dok države u okruženju redovno provode popise, a zvanični dokumenti Evropske unije pozivaju BiH da to također učini, popis stanovništva u našoj zemlji “nije tema koja je u ovom trenutku prioritet”. Uprkos tome, ne manjka najava i optimizma da će uskoro biti otvoreni pristupni pregovori BiH s EU.
Tokom nedavnog gostovanja na Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare (HDZ BiH) jedno od pitanja voditeljice bilo je i zašto se u BiH nije proveo novi popis stanovništva.
Bradara je odgovorila da je u BiH sve politika, pa tako i popis stanovništva, a ustvrdila je da se i bez popisa lako može doći do podataka koliko stanovnika živi u određenoj zemlji, pa tako i BiH. Dodala je i da popis nije među 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU.
Mislim da oni koji se bave statistikom i kretanjem stanovništva itekako lako mogu doći do podataka koliko stanovnika živi u određenoj zemlji, pa tako i BiH. Ali mislim da popis stanovništva nije jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja EK. U svakom slučaju, tu će biti puno pitanja koje ćemo mi morati ispunjavati i rješavati u hodu, pa i popis stanovništva.
Lidija Bradara, 5.12.2023.
Predsjednica FBiH iznijela je i niz “opravdanja” – od “političke krize”, preko “predizbornih godina” pa do “pandemije”.
Pa ja mislim da se mi… Već je trebala biti donesena odluka godinu dana prije kako bi se izvršile pripreme. Mislim da smo u toj fazi bili u nekim, kao što smo uvijek, u nekoj političkoj krizi, i to je bilo negdje na marginama. Ili smo u nekoj predizbornoj godini pa se to onda ne koristi i uglavnom mislim da su to razlozi. Imali smo i pandemiju te godine.
Lidija Bradara, 5.12.2023.
Posljednji popis stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH obavljen je 2013. godine, a njegovi rezultati objavljeni tek polovinom 2016. godine. U skladu s rezultatima, u BiH u tom momentu živjelo je 3.531.159 stalnih stanovnika, od toga u Federaciji BiH 2.219.220, odnosno 62,85 %; Republici Srpskoj 1.228.423 stanovnika, ili 34,79 %, te Distriktu Brčko BiH 83.516 stanovnika, to jest 2,37 %. Nakon što je Agencija za statistiku BiH objavila rezultate popisa u Republici Srpskoj, ti rezultati nisu priznati. Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske, metodologija koja je korištena za obradu podataka popisa nije prihvaćena zbog neslaganja o načinu tretiranja rezidentnih stanovnika.
Slijedom toga, na pitanje iz Upitnika EK u vezi s brojem stanovnika, Agencija za statistiku BiH i Republički zavod za statistiku RS poslali su različite odgovore, o čemu je Istinomjer također imao priliku pisati.
Aktuelna vlast na državnom nivou o popisu: Od “to nije tema ni prioritet”, preko “tuge i žalosti” do “nedostatka interesa”
Donošenje legislativnog okvira, kao i provođenje popisa, nije u nadležnosti entiteta, već državnih institucija, ali je i iz nedavnih izjava ministara vladajuće koalicije na državnom nivou jasno na koji se način to veoma bitno pitanje tretira.
Naime, na upit Radija slobodna Evropa (RSE) o narednom popisu u BiH, krajem novembra ove godine ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić (DNS) kratko je odgovorio:
Od sastanaka na kojima sam ja bio prisutan, nije bilo riječi o popisu stanovništva, a mislim da to nije tema koja je u ovom trenutku prioritet bilo koga u BiH.
Nenad Nešić, 22.11.2023.
Da “nema nikakvih aktivnosti povodom popisa u BiH”, te da je to “tuga i žalost”, izjavio je i ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Sevlid Hurtić, dodajući za RSE da to niko “u dogledno vrijeme ni ne planira”.
Upitan zašto nema političke saglasnosti i ko se protivi popisu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kaže da niko nije rekao “neću to”, ali, kako je dodao, za popis nema interesa:
Da budem iskren, nikada niko nije rekao ‘neću to’, ali kad god bismo to otvarali, niko nije pokazivao neki veliki interes za to.
Elmedin Konaković, 22.11.2023.
Podsjećamo, posljednji popis stanovništva u BiH proveden je na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, a koji je Parlamentarna skupština BiH usvojila početkom 2012. godine.
Za provođenje novog popisa potrebno je donijeti novi takav zakon, a da u tom pravcu nema ozbiljnih aktivnosti nadležnih institucija, pored Bradarine i Nešićeve izjave, potvrdili su iz Delegacije Evropske unije u BiH. Iz Delegacije EU za RSE su podsjetili da se traži usvajanje mape puta za pripremu za popis stanovništva, ali da nema ozbiljnog napretka u tom pravcu.
Jedva da je napravljen neki napredak u pripremama za sljedeći popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, te nije postignut ni dogovor oko potrebnih propisa između uključenih institucija.
Delegacija EU u BiH, 22.11.2023.
Zakon o statistici BiH propisuje pravni okvir za organizaciju, izradu i distribuciju statističkih podataka BiH. U skladu s članom 8. navedenog zakona, Agencija za statistiku BiH, “kada to državni organi budu smatrali neophodnim, koordinira planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma”.
Dakle, vremenski okvir zakonski nije propisan, a kada će državni organi “smatrati neophodnim” da se konačno provede novi popis u BiH, u ovom trenutku nije poznato.
Iako je Bradara tokom gostovanja akcenat stavila na broj stanovnika, popisom se, pored toga, dobijaju i mnogi drugi podaci bitni za stvaranje potpune ekonomske, socijalne i obrazovne slike unutar države, pored ostalog i kroz prikupljanje podatka o stanovništvu, domaćinstvima i poljoprivrednim gazdinstvima i stanovanju.
Tako se u Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, u okviru Podataka o stanovništvu, pored državljanstva, etničke/nacionalne pripadnosti, maternjeg jezika i vjeroispovijesti, prikupljaju i podaci o pismenosti, najvišoj završenoj školi, stečenom zvanju, zaposlenosti, grani ekonomske djelatnosti firme na glavnom poslu, zanimanju, glavnom izvoru sredstava za život, kao i mjestu rada i funkcionalne sposobnosti lica da obavlja svakodnevne aktivnosti.
Evropska unija i izvještaji o napretku BiH jasni – organizovati i provesti popis!
U kontekstu tvrdnje Lidije Bradare da popis stanovništva nije jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja EK, upravo se u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine naglašava da su posebna pažnja i značajni napori potrebni u područjima u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi u ranoj fazi pripremljenosti, između ostalog, i na području statistike.
Šire i jasnije obrazloženje u vezi s tim izneseno je i u pratećem dokumentu Mišljenja EK, Analitičkom izvještaju, gdje je naglašeno da su “pripreme u oblasti statistike u ranoj fazi”, da statistički uredi imaju ograničene kapacitete i da se “suočavaju sa sve većim brojem zahtjeva za statističkim podacima kako BiH dalje napreduje na putu evropskih integracija”.
U tom smislu, u Analitičkom izvještaju BiH nalagalo se da se definiše NUTS III regije i da se pripremi za sljedeći popis stanovništva u 2020, odnosno 2021. godini.
U Izvještaju je navedeno da BiH treba posebno preduzeti tri koraka: usvojiti glavni plan za izradu nacionalnih računa za BiH, provoditi anketu o radnoj snazi na tromjesečnoj osnovi, usvojiti metodologiju, odrediti odgovornosti i budžetske elemente budućeg popisa poljoprivrednih gospodarstava te usvojiti plan za pripremu narednog popisa stanovništva u 2020/2021. godini.
Da se stvari nisu pomakle naprijed, svjedoči i Paket proširenja za 2023. godinu, kog je Evropska komisija objavila 8.11.2023. godine, odnosno Izvještaj o napretku BiH na njenom evropskom putu 2023. godine.
U poglavlju 18, “Statistika”, u najnovijem izvještaju o BiH, kao i prije četiri godine, još jednom je konstatovano da je naša zemlja i dalje “u ranoj fazi priprema u oblasti statistike” te da je “ograničen napredak ostvaren uglavnom u kvalitetu statistike državnih finansija”.
U nastavku, naglašava se da bi se u narednoj godini trebao usvojiti master plan za izradu nacionalnih računa i metodologiju, zatim odgovornost i finansiranje za naredni poljoprivredni popis, mapa puta za pripremu narednog popisa stanovništva te intenzivirati upotreba administrativnih izvora podataka, uključujući uspostavljanje sveobuhvatnog i pouzdanog državnog statističkog poslovnog registra.
Naša zemlja je krajem 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU, nakon čega su uslijedila obećanja o skorom početku procesa pristupnih pregovora s EU. Međutim, kao i ostalim oblastima, i u oblasti statistike jasno je da ozbiljnog napretka nema.
S druge strane, druge zemlje regiona Zapadnog Balkana koje su u procesu pregovora s EU redovno provode propise. Tako je nakon popisa 2011. godine popis u Srbiji ponovo proveden 2022. godine, u Sjevernoj Makedoniji 2021. godine, a u Crnoj Gori, nakon održanog popisa 2011. godine, upravo je u toku novi popis, koji je počeo 3.12.2023. godine.
“Opravdanja” koja smo imali priliku čuti od ključnih aktera vlasti u BiH zašto nije bilo i zašto nema novog popisa u BiH često se koriste i kao izgovori za neprovođenje i mnogih drugih obaveza i aktivnosti preuzetih ne samo u okviru evropskog puta BiH već i u smislu rada na unapređenju svih segmenata života u BiH uopšte.
U kontekstu otvaranja pregovaračkog procesa kao sljedećeg koraka BiH ka EU, pitanje koje se s pravom može postaviti jeste da li je i koliko moguće pregovarati sa zemljom koja ne zna ni koliko stanovnika trenutno u njoj živi, kao ni ostale parametre koji se dobijaju putem popisa potrebne za preciznu privrednu, ekonomsku i svaku drugu sliku bez koje BiH, ali i njeni evropski partneri, ne mogu znati čim naša zemlja raspolaže.
(Istinomjer.ba)