Tragom tvrdnji o oduzimanju imovine Srbima u Federaciji BiH, koje su se ove godine u jednom dijelu javnosti aktuelizirale, Istinomjer je istražio tačnost niza navoda – da je “pomoć u zaštiti imovinskih prava u Federaciji BiH zatražilo 3.800 Srba kojima je u procesu harmonizacije zemljišnoknjižnih listova u FBiH nestala nepokretna imovina”, da se obavijest o uknjiženju objavljuje “u Službenom glasniku FBiH ili na oglasnoj tabali neke opštine”, da “Srbin ima 60 dana da se prijavi i kaže da je njegova zemlja i pokaže papire”, te da “federalni sudovi samo objave najavu uspostavljanja u službenom listu i dnevnim novinama, i ništa više”.
Krajem 2017. godine, mediji iz Srbije i Republike Srpske prenijeli su vijest o “oduzimanju srpskog zemljišta” u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tvrdnju od koje je krenula cijela priča originalno je objavila strana agencija Tanjug 28.11.2017. godine, koja je prenijela saopštenje predsjednika organizacije “Savez Srba iz regiona” Miodraga Linte, u tekstu pod naslovom “Linta: Srbi, prijavite nekretnine u Federaciji BiH”.
U tekstu se navodi da, “u slučaju da se vlasnici nekretnina ne jave u roku od 60 dana od objave oglasa, postoji opasnost da nadležni sud uknjiži kao vlasnika državu ili pojedince koji svoje pravo na nekretninu dokazuju putem održaja-državine ili putem lažnih ugovora o kupoprodaji” te da “Linta upozorava da postoji opasnost da čitavo ovo područje, kao i druga područja u Federaciji BiH, zbog neobaveštenosti i neodazivanja vlasnika Srba, može promeniti vlasništvo prenošenjem vlasničkih prava sa Srba na opštine, kantone ili Federaciju BiH ili pojedince bošnjačke i hrvatske nacionalnosti”.
Nakon što je niz medija iz Srbije i Republike Srpske prenio ovu i slične tvrdnje, i Nezavisne novine su ovoj temi posvetile opširan članak u kojem su za sagovornike odabrale tadašnjeg pomoćnika ministra za izbjegla i raseljena lica RS Radovana Grajića, tadašnjeg zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Predraga Jovića i Smiljku Knežević, za koju je navedeno da je predsjednica Udruženja Krajišnika u Bijeljini i članica Odbora za očuvanje i zaštitu srpske imovine u FBiH. Tekst je objavljen s naslovom koji također implicira da postoji “plan” za oduzimanje imovine građanima/kama srpske nacionalnosti u Federaciji BiH – “FBiH bez znanja Srba ‘sređuje’ njihovu imovinu”.
Nakon pisanja Nezavisnih novina, oglasila se Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FUGIPP), koja je tim povodom izdala Obavijest građanima Bosne i Hercegovine. FUGIPP je pojasnio da su pozivi za registraciju nekretnina raspisani u sklopu provođenja projekta registracije nekretnina, koji se provodi još od septembra 2013. godine, s ciljem usklađivanja podataka između zemljišnih knjiga i katastara.
Ovom temom se početkom 2018. godine bavio naš partnerski portal Raskrinkavanje u analizi “Lažna uzbuna oko oduzimanja zemljišta i nekretnina u FBiH”, gdje je niz navoda medija o “otimanju imovine” Srbima u FBiH ocijenjen kao dezinformacija, pristrasno izvještavanje i lažna vijest.
O ovoj temi pisao je i Istinomjer početkom 2018. godine u analizi “Ne postoji ‘automatsko’ knjiženje imovine na FBiH”, ocijenivši netačnim tvrdnje tadašnjeg zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Predraga Jovića. Naime, Jović je krajem 2017. godine ustvrdio da “u FBiH poslije šest mjeseci, ako se niko ne javi, oni upisuju na državu i onda se taj neko čija je imovina upisana na državu može žaliti i putem suda i uz plaćanje svih troškova tražiti povrat te imovine i dokazivati vlasništvo”.
Da Jovićeve tvrdnje, koje se odnose na rokove za prijavljivanje imovine i navodno postupanje nadležnih institucija u slučajevima kada ti rokovi isteknu, nisu bile tačne, govore i odredbe Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, a tim povodom oglasila se i Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Sve osobe koje polažu pravo na priznavanje vlasništva ili drugog prava na nekretnini se pozivaju da pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to dokažu. Na zahtjev osobe koja tvrdi da može zahtijevati određeno pravo, rok će biti produžen najmanje za 90 narednih dana, kako bi im bilo omogućeno pribavljanje potrebnih dokaza.
(…)
Osobe koje nisu bile u mogućnosti saznati za najavu postupka uspostavljanja imaju pravo u roku od 60 dana od dana saznanja za postupak uspostavljanja, ali najduže godinu dana od početka postupka uspostavljanja, prijaviti svoje vlasništvo ili neko drugo pravo na nekretnini, u skladu sa odredbom stava 3. točka 4. članka 67. Zakona o zemljišnim knjigama.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, 6.12.2017.
U skladu s članom 64. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, uspostavljanje zemljišnih knjiga, u slučaju da se vlasnik/ca ne prijavi u predviđenom roku, vrši se na osnovu postojećih dokaza, odnosno nakon službene provjere i istraženog činjeničnog stanja, što, pak, znači da ne postoji sistem automatizma po kojem se nekretnine mogu “upisati na državu”, jer zakon isključuje bilo kakvu mogućnost upisa nekretnine na državu ako u postojećim evidencijama zemljišne knjige i/ili katastra država nije bila upisana kao vlasnik ili posjednik i ako od zemljišnog knjižnog referenta, koji vrši uspostavu zemljišne knjige, nije utvrđena kao vlasnik u skladu s članom 69. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH.
Već 7. februara 2018. godine, Ustavnom sudu BiH upućena je inicijativa za ocjenu ustavnosti članova od 67. do 72. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, koju je uputio Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Na 110. plenarnoj sjednici, održanoj 31. maja 2018. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao je i održao preliminarnu raspravu o zahtjevu za ocjenu ustavnosti u predmetu broj U 7/18, koji se odnosi na zahtjev 29 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da su odredbe članova 63, 66, 67, 70, 71, 72. i 76. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije, članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, članom 13. Evropske konvencije, u vezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, i članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije u vezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu. Ovom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine potvrđena je ustavnost i zakonitost postupaka uspostave i zamjene zemljišnih knjiga na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji se provode u okviru implementacije projekta registracije nekretnina Federacije Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Odbora za zaštitu srpske imovine u Federaciji BiH Đorđe Radanović tada je izjavio da u “u FBiH ne pozivaju Srbe da uknjiže svoju imovinu, već objavljuju poziv u ‘Službenom glasniku’, tako da Srbi koji su proterani sa svojih ognjišta sada ne mogu da prijave svoju imovinu, ili se imovina knjiži bez vlasnika”.
Tema “oduzimanja imovine” Srbima u FBiH aktuelizirana je tokom ove godine, kada je Radanović saopćio da je “pomoć u zaštiti imovinskih prava u Federaciji BiH zatražilo 3.800 Srba kojima je u procesu harmonizacije zemljišnoknjižnih listova u FBiH nestala nepokretna imovina”.
Negdje između katastra do gruntovnice nestaju parcele. Geodetska uprava ima šest kancelarija koje primaju zahtjeve stranaka i postupaju tako što zovu sudove i katastre u FBiH. Na taj način želimo da zaštitimo svaku parcelu u FBiH. Želimo da dođemo do svih 400.000 Srba i ukažemo da imaju problem ako misle da je njihova parcela upisana u neku evidenciju, katastar i da je njihovo ime tamo. To ime začas može da nestane. Imamo situaciju da su ljudi nestajali sa evidencija kada se izloži katastarska opština i da se traži u istorijatu i na sudu kako bi se taj čovjek ponovo upisao kao vlasnik. Nemate niti jedan zahtjev Bošnjaka da kaže da mu je RUGIPP oduzeo njivu, šumu ili neku nepokretnost, a imate 3.800 Srba u FBiH koji su imali problem jer im je imovina nestala odjednom u postupku harmonizacije koji je krajnje spekulativan. Nakon tih 60 dana morate da tužite taj isti sud koji je uspostavio novi zemljišnoknjižni uložak da bi vratio vaš upis. Prema podacima popisa iz 1991. godine, 32 odsto sadašnje FBiH je bila većinski srpska teritorija jer su Srbi živjeli u ruralnim područjima.
Đorđe Radanović, 23.4.2021.
Tom prilikom je i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić istakao da mu se “čini da vlasti FBiH putem različitih mehanizama, djelovanjem različitih institucija vlasti, prvenstveno sudova, kroz različite postupke i pozive na različitu sudsku praksu, doprinose da veliki dio imovine Srba sumnjivim radnjama dođe u poziciju da pripadne drugim licima, a ne onim ljudima kojima je pripadao prije 1992. godine, prije ratnih dešavanja”.
U julu 2021. godine, Novosti su objavile tekst “Kako sprečiti plan Federacije BiH da preknjiži svu imovinu Srba”, s informacijom da “na terenu bošnjački plan izgleda tako da se srpska imovina, kuće, zemlja i šume, kroz proces izrade novih zemljišnjih knjiga, upišu na opštine u Federaciji BiH ili na državu BiH” te da je “na ovaj način već 4.000 srpskih porodica koje imaju imovinu u FBiH prijavilo nadležnim institucijama RS da im je imovina oteta i prepisana na neku od lokalnih zajednica u FBiH”.
U spomenutom tekstu, Radanović ističe da su “kancelarije već primile oko 4.000 zahtjeva Srba da im je imovina oteta i uknjižena na opštine ili kantone po FBiH”.
Najviše srpske imovine je oteto na području Sarajeva, Bihaća i Mostara. Princip otimačine ide po sistemu da se u Službenom glasniku FBiH ili na oglasnoj tabali neke opštine objavi poziv za uknjižavanje imovine. Srbin ima 60 dana da se prijavi i kaže da je njegova zemlja i pokaže papire. Naravno do toga ne dođe jer Srbi ne žive u FBiH pa ne mogu pratiti oglase i tako ostaju bez imovine.
Đorđe Radanović, 17.7.2021.
Svoj komentar dao je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, koji ističe “da je najveći problem kolektivna svijest Bošnjaka usmerena na otimanje i zatiranje svega što se identifikuje kao srpsko na užem i širem području Sarajeva”.
Ne poštuje se osnovno pravilo, a to je zakonitost privatne svojine. Jednostavno, kolektivno ponašanje Bošnjaka koji rade u bilo kojoj instituciji u FBiH je da stopiraju povratak imovine Srbima. Ovo se radi na svakom koraku u FBiH. Bilo da Srbin želi da vrati stan, kuću, zemlju, šumu, sve što ima odrednicu srpski, po automatizmu se onemogućuje i meta je napada Bošnjaka.
Ljubiša Ćosić, 17.7.2021.
Početkom augusta, Novosti su prenijele da “Beograd i i Banjaluka od septembra pokreću veliku kampanju kako bi se zaštitila imovina oko 400.000 Srba u Bosni i Hercegovini”, a cilj je da se kroz “diplomatsko-konzularna predstavništava Srbije, udruženja sunarodnika širom sveta, tamošnjih medija, društvenih mreža, uputi poziv Srbima u inostranstvu da se jave da bi se sprečilo da ostanu bez kuća, njiva ili šuma u Federaciji BiH”.
Očekujemo da se broj prijava znatno uveća kada krene kampanja iz Srbije. Procena sa terena pokazuje da je vrednost imovine u ovih dosad podnetih 4.000 zahteva više od 100 miliona evra! Zasad najviše primera otimanja imamo na području Sarajeva, Mostara i Bihaća. U kancelarijama imamo pravne timove koji pomažu našim ljudima. Zato, apelujem na sve Srbe kojima je oteta kuća, zemlja, šuma da nam se jave.
Đorđe Radanović, 2.8.2021.
Radanović je i sredinom augusta govorio za RTRS te istakao da “Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH poziva sve Srbe koji imaju zemlju u Federaciji da se jave u kancelarije za stručnu pravnu pomoć”. Istakao je i da, “iako Zakon o zemljišnim knjigama FBiH u članu 71. propisuje da će sud obavijestiti sve njemu poznate osobe koje imaju pravni interes na nekretninama, i obavezu da obavještenje sadrži oznaku predmetne nekretnine i formulaciju planiranog upisa, nikad niko nije dobio pismeni poziv”. RTRS prenosi i da je Radanović dodao “da federalni sudovi samo objave najavu uspostavljanja u službenom listu i dnevnim novinama, i ništa više”.
Problem federalne harmonizacije je netransparentnost procesa. Naime, prilikom uspostavljanja i zamjene zemljišnih knjiga u FBiH objavljuje se oglas u službenom listu Federacije i oglas u dva dnevna lista, jedan dnevni list iz Sarajeva drugi dnevni list iz Mostara. Do sada je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove utrošila više od osam miliona KM na troškove pošte da bi svakog posjednika ili vlasnika pisanim putem pozvala da dođe da učestvuje u postupku. Istovremeno, FBiH je na pismeno pozivanje utrošila 0,00 KM. Najveća opasnost za Srbe vlasnike zemlje u Federaciji je član 58. Zakona o stvarnim pravima FBiH. Opasnost da sadašnji držaoci nepokretnosti steknu nepokretnosti u svojinu održajem, ukoliko se vlasnik ne pojavljuje i ne štiti svoja prava. Šta to konkretno znači? Ako se Srbin ne pojavljuje i ne ukazuje da je zemlja njegova, a Bošnjak ili Hrvat koristi srpsku zemlju, protekom roka od 20 godina Bošnjak ili Hrvat ima pravo steći vlasništvo nad zemljom.
Đorđe Radanović, 16.8.2021.
Povodom navedenih tvrdnji koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti u javnosti, kontaktirali smo Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kao i Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove. I dok je Federalna uprava odgovorila na naš upit, koji se može pročitati u nastavku teksta, odgovor iz Republičke uprave nije stigao do momenta objave ove analize.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u odgovoru na naš upit, “u cilju pravilnog i istinitog informiranja svih građana Bosne i Hercegovine, a naročito građana srpske nacionalnosti, koje navedena izjava može nepotrebno uznemiriti”, navodi da se “projekat registracije nekretnina, čija je glavna komponenta usklađivanje podataka između zemljišnih knjiga i katastara, implementira od 23. septembra 2013. godine”, a projekat se provodi “u skladu sa postojećim zakonima koji se odnose na zemljišne knjige, i katastar zemljišta i nekretnina na području Federacije BiH”.
Uspostava zemljišne knjige se pokreće objavljivanjem oglasa nadležnog općinskog suda o najavi uspostave zemljišne knjige. Navedeni oglas se, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama, objavljuje u Službenom glasniku BiH, Službenim novinama FBiH i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju u Bosni i Hercegovini. Pored Zakonom propisane objave, dodatno se vrši objava oglasa na radio stanicama BHRADIO 1, Radio Federacije BiH, Radio RS i RSG, kao i na jednom portalu koji je najčitaniji za područje za koji se objavljuje oglas. Sva lica koja polažu pravo na priznavanje vlasništva ili drugog prava na nekretnini se pozivaju da pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to dokažu. Na zahtjev lica koja tvrde da mogu zahtijevati određeno pravo, rok će se produžiti najmanje za 90 narednih dana, kako bi im se omogućilo pribavljanje potrebnih dokaza. Lica koja nisu bila u mogućnosti saznati za najavu postupka uspostavljanja imaju pravo u roku od 60 dana od dana saznanja za postupak uspostavljanja, najduže godinu dana od početka postupka uspostavljanja, prijaviti svoje vlasništvo ili neko drugo pravo na nekretnini, u skladu sa odredbom stava 3. tačka 4. člana 67. Zakona o zemljišnim knjigama. Tačkom (5) člana 67. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da u slučaju ako se zainteresirana osoba ne prijavi u navedenom roku, zemljišnoknjižni ured vrši uspostavljanje na osnovu postojećih dokaza u skladu sa članom 64. Zakona o zemljišnim knjigama. Navedeno isključuje bilo kakvu mogućnost upisa nekretnine na državu ako u postojećim evidencijama zemljišne knjige i/ili katastra država nije bila upisana kao vlasnik ili posjednik, i ako od strane zemljišno knjižnog referenta koji vrši uspostavu zemljišne knjige nije utvrđena kao vlasnik u skladu sa članom 69. Zakona o zemljišnim knjigama. Vas i građane Bosne i Hercegovine također obavještavamo da su dosadašnji rezultati implementacije Projekta registracije nekretnina veoma pozitivni i da su građani zadovoljni, prije svega jer besplatno rješavaju eventualne neusklađenosti podataka upisanih u katastru i zemljišnoj knjizi, za koje bi u redovnim sudskim postupcima utrošili nekoliko hiljada KM, a koji najčešće traju godinu ili duže. Navedeno je naročito bitno za slučajeve gdje podaci nisu usklađeni i gdje zbog problema neusklađenosti fizička ili pravna lica ne mogu dobiti građevinske dozvole, niti prometovati nekretninama zbog čega se i pokreće uspostava i zamjena zemljišne knjige. Na osnovu navedenog jasno je da proceduru uspostave zemljišne knjige provode općinski sudovi, u sve skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama, te da su općine, kantoni, entiteti i država Bosna i Hercegovina stranke u postupku kao i svi ostali. Građane Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti, kao i udruženja ili odbore koji se zalažu za zaštitu imovine građana srpske nacionalnosti na teritoriji Federacije BiH, obavještavamo da nemaju razloga za brigu, kao i da stojimo na raspolaganju za dijeljenje svih informacija o implementaciji Projekta registracije nekretnina i pojašnjenja svih eventualnih pitanja i nejasnoća koje imaju.
Odgovor FUGIPP-a, 14.8.2021.
U odgovoru na pitanje “da li raspolažete informacijom u kojim gradovima i općinama u FBiH je došlo do oduzimanja imovine Srbima i u kojem periodu je došlo do oduzimanja”, iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove navode da, “kao institucija koja je odgovorna za provođenje projekta Registracije nekretnina”, nisu zaprimili “niti jednu informaciju, niti primjer pogrešnog postupanja ako postoji, u kojima su se desili problemi koji se spominju u članku”.
Kao odgovor na pitanje gdje se sve objavljuju oglasi nadležnog općinskog suda o najavi uspostave zemljišne knjige, FUGIPP navodi da se oglasi objavljuju u Službenom glasniku BiH, Službenim novinama FBiH i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju u Bosni i Hercegovini. Pored toga, kontinuirano se organiziraju i provode kampanje čiji je cilj podstaknuti građane da prijave svoja prava na nekretninama u procesu provođenja postupka zamjene i/ili uspostave zemljišne knjige, a spomenute kampanje sprovode se na FTV-u, BHT-u, RTRS-u, Novoj BIH i OBN-u, objavljivanjem radijskih klipova/jinglova o aktivnostima projekta na radiostanicama BH RADIO 1, RADIO FEDERACIJE BiH, Radio RS, RSG, RDV i Radio Herceg Bosne, objavljivanjem banera na najposjećenijim web portalima, te kroz objavljivanje saopćenja na web portalima.
Navedeni oglas se, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama, objavljuje u Službenom glasniku BiH, Službenim novinama FBiH i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju u Bosni i Hercegovini. Pored Zakonom propisane objave, u okviru Projekta registracije nekretnina kontinuirano se organiziraju i provode kampanje čiji je cilj informirati građane o aktivnostima Projekta, usmjeriti građane prema nadležnim institucijama u kojima se mogu informirati o aktivnostima na usklađivanju katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, odnosno podstaknuti građane da prijave svoja prava na nekretninama u procesu provođenja postupka zamjene i/ili uspostave zemljišne knjige po podacima novog premjera. U okviru Projekta provode se kampanja javnog informiranja na središnoj razini (opća kampanja javnog informiranja) i kampanje na lokalnoj razini (lokalne kampanje javnog informiranja). Opća kampanja javnog informiranja traje trideset (30) dana i za glavni cilj ima upoznavanje javnosti sa značajem registracije nekretnina, pravima i obavezama vlasnika nekretnina da upišu vlasništvo i suvlasništvo na nekretninama, te sa važnošću vođenja ažurnih vlasničkih evidencija. Opća kampanja javnog informiranja se realizira kroz objavljivanje animiranih video spotova o aktivnostima Projekta na televizijskim stanicama FTV, BHT, RTRS, NOVA BIH i OBN, objavljivanjem radijskih klipova/jinglova o aktivnostima Projekta na radio stanicama BH RADIO 1, RADIO FEDERACIJI BiH, Radio RS, RSG, RDV i Radio Herceg Bosne, objavljivanjem „bannera“ na najposjećenijim web portalima. Lokalna kampanja javnog informiranja provodi se za pojedinačne lokacije obuhvaćene sistematskim usaglašavanjem podataka o nekretninama između zemljišne knjige i katastra u Federaciji BiH kroz Projekat. Lokalna kampanja realizira se kroz objavljivanja radio jinglova o započetim postupcima zamjene/uspostave zemljišne knjige na lokalnim i nacionalnim radio postajama uz objavu informaciju o isticanju roka za prijavljivanje prava na nekretninama za predmetne katastarske općine (k.o.), te objavljivanje saopćenja na web portalima.
Odgovor FUGIPP-a, 14.8.2021.
Osvrćući se na tvrdnje da se imovina upisuje na državu BiH, iz FUGIPP-a navode da je isključena bilo kakva mogućnost upisa nekretnine na državu “ako u postojećim evidencijama zemljišne knjige i/ili katastra država nije bila upisana kao vlasnik ili posjednik i ako od strane zemljišno knjižnog referenta, koji vrši uspostavu zemljišne knjige, nije utvrđena kao vlasnik u skladu sa članom 69. Zakona o zemljišnim knjigama”.
(Istinomjer.ba)