U nedjelju, 12. juna 2022. godine, u prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i visokog predstavnika Evropske unije Josepa Borrella, održan je sastanak lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Na ovom sastanku, nakon višesatnog zasjedanja, prihvaćen je politički sporazum Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.
Među strankama koje su podržale sporazum su, kako se može vidjeti u službenoj verziji objavljenoj na stranici Evropskog vijeća, SDA, SDP BiH, DF, NiP, NS, PDA, NES i NB iz Federacije BiH te SP, SNSD i US iz Republike Srpske.
Stranke koje nisu podržale sporazum su HDZ BiH, čiji se predsjednik Dragan Čović nije ni pojavio na sastanku, te DNS i PDP. Na sastanku se nije pojavio ni Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.
Nakon povratka iz Brisela u Bosnu i Hercegovinu, akteri koji su bili prisutni na sastanku i prihvatili sporazum su u medijskim istupima davali različite izjave i tumačenja oko toga šta je prihvaćeno, a šta ne.
Prvi je putem Twittera reagovao Branislav Borenović, optuživši Radovana Kovačevića i SNSD da su “prevaranti” jer su u dokumentu prihvatili “agresiju na Ukrajinu”, “genocid u Srebrenici” i “sankcije Rusiji”, postavljajući slike neslužbenog prevoda usvojenog sporazuma.
Izabrali ste i prihvatili agresiju na Ukrajinu (predzadnji pasus preambule), genocid u Srebrenici (tačka 3. odluke sudova) i sankcije Rusiji (tačka 9. usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU). To ste vi, prevaranti!
Branislav Borenović, 13.6.2022.
Na ovo je uslijedio odgovor savjetnika Milorada Dodika i portparola SNSD-a Radovana Kovačevića putem Twittera, u kojem je “prozvao” Borenovića, rekavši da slike koje je podijelio Borenović ne predstavljaju finalnu, već prvu verziju dokumenta, jer na njima nema navedeno “da je BiH sastavljena od dva entiteta i uspostavljena na osnovu Ustava BiH i DMS i u kojem nema fusnote za Ukrajinu” te da su predstavnici SNSD-a “štitili interese Srpske”.
Nazivaš nekoga prevarantom, a kao sitna varalica dijeliš prvi dokument u kojem ne piše da je BiH sastavljena od dva entiteta i uspostavljena na osnovu Ustava BiH i DMS i u kojem nema fusnote za Ukrajinu. Mi smo štitili interese Srpske, ti tražio sitne poene. Od tebe je i to puno.
Radovan Kovačević, 13.6.2022.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić se putem medija i svoje Facebook stranice javnosti obratio 13.6.2022. izrazivši zadovoljstvo postignutim sporazumom zbog “činjenice da se u njemu navodi potreba za implementacijom svih presuda Europskog suda za ljudska prava”, ali i pristajanja Dodika “na implementaciju mišljenja Venecijanske komisije”, koja u svom mišljenju iz 2005. godine smatra da treba ukinuti domove naroda te da “nema legitimnog predstavljanja” ni “konstitutivnosti” (osim u preambuli koja se izvodi iz Ustava BiH) jer to nije dijelom evropskih standarda.
Komentarišući sastanak i prihvaćeni sporazum, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da “na kraju sastanka ništa nije potpisano, mi smo samo prihvatili stavove” i da je “na njegov zahtjev izbrisan dio koji se odnosi na presude Ustavnog suda BiH”.
Isključeno je i da se na nivou BiH razgovara o imovini, kao i dio o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Također, piše da se prihvataju odluke međunarodnih i domaćih sudova, ali je izbrisan dio koji se odnosi na presude Ustavnog suda BiH.
Milorad Dodik, 14.6.2022.
Istinomjer je analizirao službenu, finalnu verziju navedenog sporazuma, koja je objavljena na stranici Evropskog vijeća u nedjelju, 12. juna 2022. godine, u 22:40 sati.
U preambuli ovog sporazuma, originalno objavljenog na engleskom jeziku, piše:
Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima) te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta, uspostavljena u skladu s Ustavom i Opštim okvirnim sporazumom za mir;
Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, 12.6.2022.
Iako Radovan Kovačević koristi netačan termin da je “BiH sastavljena od dva entiteta”, umjesto termina “sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta”, kako i stoji u navedenom sporazumu, finalna verzija pokazuje da njen sadržaj nije isti kao u neslužbenom prevodu, koji u svojoj Twitter objavi koristi Branislav Borenović. Na prvoj slici Borenovićeve Twitter objave, kako se može vidjeti, nedostaje dio “koja se sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta” te “uspostavljena u skladu s Ustavom”.
Istina je, također, kako navodi Željko Komšić, da u preambuli stoji “konstitutivnost naroda”, uz dodatak “građani Bosne i Hercegovine”, iako ni Ustav BiH ne poznaje termin “predstavnika” konstitutivnih naroda, o čemu je Istinomjer već pisao.
S druge strane, u preambuli jeste eksplicitno navedena agresija na Ukrajinu, kako tvrdi Borenović, ali uz fusnotu na dnu dokumenta, koju spominje Kovačević.
Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući u vidu Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine [1].
Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, 12.6.2022.
U fusnoti je navedeno da predstavnici iz Republike Srpske traže razgovore i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.
Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.
Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, 12.6.2022.
U tački 3. navedenog sporazuma, za koju Borenović kaže da je prihvatanje genocida u Srebrenici, navodi se poštovanje međunarodnih i domaćih sudskih odluka.
Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka i konstruktivno radeći zajedno na njihovoj implementaciji u dobroj vjeri, s ciljem osiguranja usklađenosti s evropskim standardima.
Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, 12.6.2022.
Presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je u julu 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, i to je sudski utvrđena činjenica. MKSJ, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 48 osoba – na više od 700 godina i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine. Posljednja pravosnažna presuda za genocid u Srebrenici izrečena je početkom juna 2021. godine ratnom komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću pred MKSJ-om u Haagu. O genocidu u Srebrenici, kao nespornoj činjenici utvrđenoj presudama, Istinomjer je već ranije pisao.
U ovoj tački, kako se može vidjeti, izbačen je Ustavni sud BiH koji se, prema tvrdnji portala Raport i Milorada Dodika, nalazio u prvoj verziji dokumenta. No, ostaje činjenica da je prihvaćeno poštovanje svih domaćih sudskih odluka, među koje spadaju i odluke Ustavnog suda BiH. No, Ustavni sud BiH spominje se u tački 11, koja se tiče izbornih reformi i presuda i u kojoj se kaže da će, u tom kontekstu, lideri političkih stranaka i članovi Predsjedništva BiH nastojati hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih organa vlasti usvojiti:
Izborne reforme i one ograničene ustavne reforme potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, 12.6.2022.
Ovdje ne samo da je eksplicitno spomenut Ustavni sud BiH već i preporuke Venecijanske komisije na koje se poziva Željko Komšić. Mišljenje Venecijanske komisije od 11. marta 2005. godine ustanovilo je “da su ustavne odredbe o izboru za Predsjedništvo i Dom naroda diskriminatorne i da krše Evropsku konvenciju” i da “Dom naroda nije odraz federativnog karaktera države, već je to dodatni mehanizam koji ide u korist interesa konstitutivnih naroda”.
Nedostatak ovakvog aranžmana je da Predstavnički dom postaje dom gdje se obavlja zakonodavni rad i donose neophodni kompromisi da bi se postigla većina. Uloga Doma naroda je samo negativna, kao doma za veto, gdje članovi vide odbranu interesa svoga naroda kao svoj isključivi zadatak, bez učešća u uspjehu zakonodavnog procesa. Stoga djeluje da bi moglo biti bolje korištenje veta na osnovu vitalnog interesa premjestiti u Predstavnički dom i ukinuti Dom naroda. Ovo bi uskladilo procedure i omogućilo usvajanje zakona bez ugrožavanja legitimnih interesa bilo kog naroda. To bi i riješilo problem diskriminatornog sastava Doma naroda.
Mišljenje Venecijanske komisije, 11.3.2005.
Pored Mišljenja Venecijanske komisije, i presuda “Zornić protiv BiH” poziva na ukidanje “posebnih prava konstitutivnim narodima”, o čemu je Istinomjer također pisao.
U tački 17. navedenog sporazuma, koja se u slici u Twitter objavi kod Borenovića nalazi pod brojem 9 i za koju kaže da je prihvatanje sankcija Rusiji, navodi se nastavljanje usklađivanja politike Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU:
Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, 12.6.2022.
Kao država koja se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine opredijelila za članstvo u EU, a koji je stupio na snagu 1.6.2015. godine, Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije, što je navedeno i u Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018 – 2023, usvojenoj u martu 2018. godine. Podsjetimo također, Bosna i Hercegovina nije ostala neutralna po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, o čemu je Istinomjer već pisao.
Nakon svega navedenog, nameće se pitanje da li će doći do aktivnosti kojima će se ispoštovati postignuti dogovor, jer on, kako je rekao Milorad Dodik, nije potpisan, već samo prihvaćen, ili su ove najave i prihvaćene tačke samo deklarativne naravi. Kako su Program reformi BiH i Mišljenje EK prošle godine bili “žrtve” blokada, a BiH je u tri godine ispunila samo jedan prioritet iz Mišljenja EK, podrška najznačajnijih političara/ki evropskim integracijama BiH je uglavnom samo nominalnog karaktera. Istinomjer će pratiti da li su politički akteri bili iskreni i da li će principi iz postignutog sporazuma biti ispunjeni.
(Istinomjer.ba)