Vlada Republike Srpske ipak će morati platiti dug od preko 100 miliona KM slovenačkoj kompaniji “Viadukt” iako u svojim javnim istupima politički/e akteri/ke iz RS manipulišu informacijama ko treba da plati dug i kada je dug nastao.
Ilustracija: Istinomjer
Ugovor o koncesiji između Vlade RS i HES Vrbas, koji je u vlasništvu slovenačke kompanije “Viaduct”, potpisan je 25. novembra 2004. godine. Ovaj ugovor bio je vrijedan 165 miliona eura. Podrazumijevao je izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas: HE Krupa i HE Banja Luka-Niska.
Ni 11 godina nakon sklapanja ugovora nije došlo do izgradnje hidroelektrana, zbog čega je 29. oktobra 2015. godine HES Vrbas jednostrano raskinuo ugovor s Vladom RS. Prije pokretanja arbitražnog postupka 2016. godine, “Viaduct” je Vladi Republike Srpske ponudio nagodbu od 46 miliona KM, što je Vlada RS odbila.
Vlada RS i Vijeće ministara BiH u julu 2017. godine potpisali su Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu “Viadukt d.o.o.” pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID). U ovom sporazumu navedeno je i da će sve novčane iznose koji budu proizvedeni tokom i nakon arbitražnog postupka (što uključuje i naknadu štete i kamata na štetu) bezuslovno snositi Vlada RS u roku određenom arbitražnom odlukom.
Arbitražni postupak počeo je u aprilu 2018. godine, a okončan je u aprilu 2022. godine, kada je donesena odluka o visini odštete. U augustu 2022. godine Bosna i Hercegovina je pred ICSID-om pokrenula postupak poništavanja odluke te je mjesec kasnije formirana ad hoc komisija koja je nakon provedenih procedura u maju 2024. godine donijela odluku o odbijanju zahtjeva za poništenje, te je time okončana procedura arbitraže u ovom slučaju.
Skoro godinu kasnije i dalje nije isplaćeno dugovanje slovenačkoj firmi.
Tako je ministrica finansija RS Zora Vidović (SNSD), odgovarajući na novinarsko pitanje o ovom slučaju, na nekoliko načina pokušala izbjeći istinu:
To je arbitraža koja je vezana za nešto ono što se radilo prije rata, tj. u bivšoj Jugoslaviji. I naravno, došlo je vrijeme sad da nakon svih tih procesa koji su urađeni, da Republika Srpska plati taj dio koji treba da plati. Međutim, to kako se prezentuje u javnosti nije baš tako. Prema tome, arbitraža ne može ići na entitet, arbitraža ide na državu, tj. Bosnu i Hercegovinu. I prije svega, to mora doći u organe Bosne i Hercegovine. Obaveze po toj arbitraži ima budžet Bosne i Hercegovine (…). A onda se taj dio, koji treba da plati Republika Srpska, prenosi na Republiku Srpsku.
Zora Vidović, 20.2.2025.
Kao što je već navedeno, riječ je o arbitražnom ugovoru iz 2004. godine, a Vlada RS potpisala je sporazum u kojem stoji da će sve novčane iznose koji budu proizvedeni tokom i nakon arbitražnog postupka (što uključuje i naknadu štete i kamata na štetu) bezuslovno snositi Vlada RS u roku određenom arbitražnom odlukom.
Isti dan je na 71. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 20. februara 2025, saopšteno da su ukupni troškovi arbitražnog postupka dostigli iznos od 52.794.412 eura, uz kamate koje teku na dnevnoj osnovi od dana pravosnažnosti odluke. Oni su zatražili od Pravobranilaštva BiH da hitno dostavi informaciju s prijedlogom daljnjih i do sada poduzetih aktivnosti na zaštiti pravnih i finansijskih interesa Bosne i Hercegovine.
Također, ovaj arbitražni spor i dug komentarisao je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) nakon 72. sjednice Vijeća ministara BiH.
Republika Srpska u ovom konkretnom slučaju ne bježi od obaveza koje postoje, ali isto tako moraju da se iscrpe svi pravni lijekovi vezano za priznavanje ili donošenje rješenja o priznanju presude i da se definiše način na koji će te obaveze biti izmirene.
Srđan Amidžić, 4.3.2025.
Kako je BHRT izvijestio 10. februara 2025. godine, u julu 2024. godine Pravobranilaštvo BiH imalo je uvid u predmet te su tada sugerisali da se izvrši uplata potraživanja ili da se preduzmu odgovarajuće pravne radnje u cilju izvršenja presude ICSID tribunala.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je, obrativši se medijima nakon sjednice Vijeća ministara 4. marta 2025, aludirao na hitnost isplate duga, rekavši da kamata na ovaj dug iznosi 9.000 dolara dnevno.
Unatoč svemu, ministrica finansija RS pokušala je arbitražu predstaviti kao postupak koji je naslijeđen iz Jugoslavije te se ispravila tek nakon intervencije novinara. Tvrdnje koje su iznijete u kontekstu plaćanja duga i “dijela” koji treba platiti RS nastavak su okolišanja oko problema imajući u vidu da se Republika Srpska obavezala na plaćanje duga u cijelosti.
Dok se čeka zvanično mišljenje Pravobranilaštva BiH, jedno je sigurno – arbitražni postupak je okončan, visina odštete određena, a obračunom zatezne kamate, visina duga povećava se svaki dan.
(Istinomjer.ba)