Ako u ovoj situaciji o neizglasavanju Poslovnika Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje ima nešto dobro, to je činjenica da Evropska unija na “svojoj koži”, u praktičnoj ravni, ima priliku da se uvjeri da način donošenja odluka u Bosni i Hercegovini ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH teško može biti prihvatljiv u kontekstu funkcionisanja zemlje kao članice Evropske unije.
Povodom stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Vijeće za vanjske poslove Evropske Unije na sastanku, održanom 16.3.2015. godine, između ostalog je podsjetilo na obavezu Bosne i Hercegovine o potrebi uspostave “Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji će se sastojati od članova Evropskog parlamenta s jedne strane i članova Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane. (čl. 121. SSP)”.
Osnovna uloga ovog tijela kao jednog od organa za provođenje SSP-a, trebala bi biti razvijanje političkog dijaloga, te razmjena stavova između predstavnika Parlamentarne skupštine BiH i zastupnika Evropskog parlamenta. Odborom bi, u skladu sa Poslovnikom o radu koji tijelo treba da donese, naizmjenično predsjedavao član Evropskog parlamenta i član zakonodavnog tijela BiH. Međutim, upravo pomenuti Poslovnik o radu, ispostavit će se, postaće glavna prepreka funkcionisanju POSP-a.
Konstituirajuća sjednica Odbora održana je 05.11.2015. godine uz zajedničko predsjedavanje Nikole Lovrinovića, predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH i Tonina Picule, predsjednika Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom. Sjednicom je provejavao optimizam, te je i šef Delegacije EU u BiH, Lars – Gunnar Wigemark tom prilikom istakao “da formiranje POSP-a predstavlja istorijski trenutak u odnosima BiH i EU”.
No, da je optimizam učesnika konstituirajuće sjednice POSP-a bio neutemeljen, te da trenutak nije bio istorijski, pokazalo se već na prvoj sjednici ovog tijela održanoj naredni dan, na kojoj nije postignut dogovor o usvajanju Poslovnika o radu POSP-a. Razlog tome je pokušaj dijela političkih struktura u Bosni i Hercegovini da sistem odlučivanja na osnovu kojeg funkcioniše naša zemlja, primjene i u ovom, sa Evropskom unijom zajedničkom tijelu. Tako bi, umjesto da se usvajaju demokratski standardi Evropske unije, Evropska unija kroz predloženi način odlučivanja putem primjene entitetskog glasanja, usvojila bosankohercegovačke norme. Očekivano, evropski zvaničninici zaduženi za rad i funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje od samog početka pomenute uslove nisu bili spremni prihvatiti.
Tako je nakon sjednice, pojašnjavajući “da je delegacija BiH tražila da se u ovom zajedničkom Odboru glasa po sistemu “preslikanom” iz Parlamentarne skupštine BiH, a ne po principu većine, Tonino Picula naglasio da je za “evropske parlamentarce bilo neprihvatljivo da preuzmu poslovnik iz Parlamenta BiH”:
To je presedan kojeg mi nismo mogli prihvatiti, ali smo ostavili potpuno na slobodu bh. strani, dijelu našeg zajedničkog izaslanstva da organizira izjašnjavanje o temama kako god ono želi. Da se odvoji neko vrijeme uoči glasanja. Međutim, to nije bilo dovoljno. Tražilo se da naprosto preslikamo poslovnik ili način potrage za kvalificiranom većinom u proceduri odlučivanja zajedničkog tijela, gdje je jedna strana Evropski parlament. To je nama nedopustivo. Pokazalo se da smo u salu u kojoj smo bili dva dana unijeli prevelike političke razlike. Možda će neke druge kolege i neka im budu slobodno to interpretirati na svoj način, ali politički zaoštravati raspravu o rutinskom dokumentu kakav je Poslovnik o radu sigurno ima svoje razloge i neku pozadinu.
Tonino Picula, 06.11.2015.
Sa druge strane, Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda PSBiH i član bh. delegacije u Odboru i Zajedničkoj komisiji za evropske integracije, pravdao je neusvajanje Poslovnika “odbranom integriteta i interesa BiH”.
Želimo u dobroj volji govoriti o ovim pitanjima, zaštititi naš integritet i što je posebno važno i što nema veze ni s Dejtonom, ni s procedurama, je da želimo da sačuvamo novac zbog je kojeg je ovaj sporazum između ostalog i potpisan. Mi smo zastupali inetrese BiH i uspjeli spriječiti bilo kakvu devalvaciju BiH kao strane u ovom sporazumu.
Ognjen Tadić, 06.11.2015.
Nedugo nakon neuspjele prve sjednice POSP-a, o problemu neusvajanja Poslovnika o radu oglasila se i Narodna skupština Republike Srpske izražavajući “žaljenje zbog nepostizanja kompromisa” i pozivajući na usaglašavanje njegovog teksta.
Podsjećajući da je “BiH je u ovom trenutku zemlja koja nema parlamentarni nadzor nad procesom”, Tonino Picula je ispred Evropskog parlamenta ponudio kompromis u pravcu rješavanja ovog problema u skladu sa kojim bi se u “Parlamentarnom odboru glasalo tako da je neka odluka usvojena ukoliko su za nju glasale dvije trećine prisutnih članova odbora”. Ni to nije bilo dovoljno. Milica Marković, zastupnica SNSD-a, odbila je i ovaj prijedlog postavljajući pitanje:
Šta ako se desi da ne dođu svi članovi iz RS-a, pa će nam odlučivati samo predstavnici iz Federacije.
Milica Marković, 13.09.2017.
Da su standardi Evropske unije “pravila koja ne važe”, MIlica Marković potvrdila je u nastavku svog izlaganja:
Mi ne držimo lekcije EU, niti uvodimo pravila koja ne važe. Mi poštujemo pravila koja važe u našem poslovniku. BiH nije ni blizu članstvu u EU. Niko ovdje nije tražio osim onog što je važeće u našem parlamentu.
Milica Marković, 13.09.2017.
Sasvim suprotno stajalište iznijela je Nermina Kapetanović, zastupnica SDA u ZD PS BiH, ističući suštinu procesa pridruživanja Evropskoj uniji:
BiH nije u situaciji da postavlja svoje uvjete, već moramo prihvatiti uvjete EU-a. EU je nama izašla ususret i učinila neke ustupke o kojima je govorio kolega Lovrinović. Mi moramo prihvatiti uvjete EU-a ukoliko želimo biti članica.
Nermina Kapetanović, 13.09.2017.
Ovakve i slične rasprave koje se vode još od konstituirajuće sjednice POSP-a, te konstantno podsjećanje evropskih zvaničnika da Evropska unija ne može prihvatiti koncept entitetskog glasanja unutar Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, obilježile su nažalost vrijeme od osnivanja ovog tijela do danas. Tako Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, Christian Dan Preda podsjećajući da “predstavnici iz RS-a traže uvođenje entitetskog glasanja u Parlamentarni odbor”, naglašava da određene stvari više neće biti prihvatljive:
Došlo je vrijeme kada traženje kratkoročnih političkih dobitaka više nije prihvatljivo, niti opravdano građanima koji očekuju konkretne odgovore na njihove stvarne probleme. Dolazi vrijeme kada se mora okončati igra krivaca, kao i politička borba koja u BiH služi kao zamjena za viziju budućnosti.
Christian Dan Preda, 06.10.2017.
U sklopu nedavne trodnevne posjete delegacije Pododbora za sigurnost i odbranu (SEDE) Evropskog parlamenta našoj zemlji, svoje “nezadovoljstvo zbog nefunkcioniranja zajedničkog odbora Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine” još jednom je naglasio Tonino Picula, napominjući da odlazi uz još jedno obećanje bosankohercegovačkih partnera:
Iz Sarajeva odlazim ohrabren jer smo dobili izvjesnu informaciju da će Parlament prijedlog staviti na agendu i pokušati ga izglasati. Ja sam ih ohrabrio i ponudio im da budem prisutan na toj sjednici, jer kod nekih kolega to izaziva sumnju da odbor neće biti dobar za BiH.
Tonino Picula, 05.04.2018.
Zamišljen kao zajedničko tijelo sastavljeno od članova Evropskog parlamenta s jedne strane i članova Parlamentarne skupštine BiH sa druge, Parlamentarni odbor za stabilizaciju i prudriživanje bio je, ali još uvijek jeste, odlična prilika da barem unutar ovog tijela naša zemlja prihvati osnovna načela demokratije koja vrijede kako u Evropskoj uniji, tako i u čitavom demokratski ustrojenom svijetu. Nažalost, to se do sada nije desilo. Ono što je više nego jasno iz izlaganja evropskih zvaničnika je da ne postoji mogućnost da Evropska unija “usvoji” standarde na osnovu kojih funkcioniše BiH. Ako je to neko očekivao, jasno je da njegova procjena nije bila ispravna. Sa druge strane, veliko je pitanje da li će insistiranju na entitetskom glasanju unutar POSP-a doći kraj, ili će funkcionisanje ovog tijela ostati u blokadi.
Na kraju, ako u ovoj situaciji o neizglasavanju Poslovnika Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje ima nešto dobro, to je činjenica da Evropska unija na “svojoj koži”, u praktičnoj ravni, ima priliku da se uvjeri da način donošenja odluka u Bosni i Hercegovini, ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, teško može biti prihvatljiv u kontekstu funkcionisanja zemlje kao članice Evropske unije. To u svakom slučaju ne može biti alibi odgovornima u BiH za zastoje u provođenju tog procesa, u ovom konkretom slučaju obaveza preuzetih potisivanjem SSP-a, ali može biti razlog više da zvanični Brisel potakne procese koji bi u budućnosti mogli pokrenuti raspravu o izmjenama načina donošenja odluka u BiH koje se tiču njenog puta ka Evropskoj uniji.
Hoće li, kada i kako, problem mogućnosti blokada u sistemu odlučivanja unutar sistema u Bosni i Hercegovini biti uklonjen ili ublažen, barem kada se radi o procesu vezanim isključivo za evropske integracije, pitanje je prvenstveno za političke subjekte u našoj zemlji. Ono što je pak očito, ali i zabrinjavajuće, je i da je ovaj banalan problem usvajanja poslovnika jednog radnog tijela čije odluke nisu ni obavezujuće, prerastao u dnevno političku borbu kojoj je jedina svrha održavanje statusa quo, a sve u cilju “odbrane integriteta i interesa BiH”.
(istinomjer.ba)