Problem oko demarkacije postojeće međudržavne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije proteklih je dana ponovo aktueliziran.
Nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, tokom Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi izjavio da bi “trebalo prihvatiti sporazum o razgraničenju koji je predložila Srbija krajem 2017. godine”, iz Stranke demokratske akcije (SDA) stigle su oštre reakcije. U saopćenju SDA je rečeno da Srbija nikada “institucijama BiH nije dostavila konkretan i zvaničan prijedlog za rješenje ovog pitanja” te je navedeno i sljedeće:
Nažalost, s velikom sigurnošću možemo tvrditi da se ništa od ovoga neće desiti, jer Srbija neće dostaviti službeni prijedlog, niti će prihvatiti da ovo pitanje rješavaju državne komisije za granicu BiH i Srbije u bilo kom formatu. Srbiji očigledno ne odgovara da se granicom transparentno bave stručnjaci i nadležne državne komisije, pa se stoga ovo pitanje s vremena na vrijeme bombastičnim izjavama nastoji politizirati.
SDA, Saopćenje, 13.07.2019.
Podsjećamo, još prema najavi ministra vanjskih poslova Igora Crnadka BiH je do kraja 2017. godine trebala utvrditi granicu sa Srbijom te izvršiti “razmjenu teritorija” kod općina Rudo i Štrpci.
Za razliku od granice sa Hrvatskom, gdje imamo mnogo problema, sa Srbijom će to sve biti riješeno u ovoj godini. Očekujemo da se sporazum o granici završi 6. ili 7. decembra, kada je najavljena posjeta članova Predsjedništva BiH Beogradu.
Igor Crnadak, 30.10.2017.
Međutim, najavljeni sporazum tada nije potpisan, a dan uoči zvanične posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu, zakazane za 6. decembar 2017. godine, situacija se dodatno zakomplikovala, o čemu je Istinomjer svojevremeno pisao.
Ova posjeta Beogradu, osim što je ostala zapamćena po neskladu stavova tadašnjih članova Predsjedništva BiH, prošla je i bez naznake bilo kakvih dogovora koji se tiču problema vezanih za granicu između BiH i Republike Srbije.
Srbija je tom prilikom ponudila razmjenu teritorije “metar za metar”, ali konsenzus članova Predsjedništva BiH nije postignut po ovom pitanju. Tadašnji član Predsjedništva BiH, Dragan Čović tom prilikom je izjavio:
Čini mi se da je pravičan za obje strane, ja bih čak rekao i džentlmenski u nekim elementima. Ali ostavite nam još malo prostora da mi unutar sebe pokušamo te stvari usaglasiti i ja se nadam brzo riješiti pitanje granica.
Dragan Čović, 06.12.2017.
Sa druge strane, Bakir Izetbegović tada je rekao da postoji šansa da se pitanje granice riješi “do kraja mandata”, a početkom marta 2018. godine izjavio je da smatra da će Srbija i BiH riješiti granična pitanja.
Mislim da se može naći rješenje da svi budemo zadovoljni kada je u pitanju granica Srbije i BiH.
Bakir Izetbegović, 06.03.2018.
Pitanja u vezi granice sa Srbijom nisu riješena do kraja mandata 2014 – 2018. godine, a sudeći prema stavovima članova aktuelnog saziva Predsjedništva BiH, rješenje je i dalje daleko.
Komentirajući situaciju oko granica član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović rekao je da su granice sa Srbijom i Hrvatskom “poznate” te da se iste “neće mijenjati”.
Nema ugovora dok ne shvate ovu stvar i ne počnu se ponašati na ovakav način. Jesmo za saradnju, dobre bilateralne i prijateljske odnose, ali na principu poštivanja svih država, a gdje nam se razilaze interesi ima međunarodno pravo. Problem je to što Republika Srbija traži od BiH razmjenu teritorija prije nego što se zaključi ugovor o poznatim granicama. Nema nikakvih razmjena teritorija. Nakon zaključivanja ugovora, rješavat ćemo pogranična pitanja u interesu obje države.
Šefik Džaferović, 13.07.2019.
Također i stav Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, od ranije je poznat javnosti.
Što se tiče Hrvatske i odnosa generalno sa Srbijom i Hrvatskom, možete računati na mene, jer ću u punoj mjeri biti posvećen tome da to budu dobri i prijateljski odnosi. Ali, molim vas, i u Zagrebu i Beogradu, samo da znate gdje prelazite granicu. I gdje pokazujete dokumente. To je na Savi, to je na Drini, to je na Uni. Samo to poštujte i nećete imati nikakvih problema sa mnom.
Željko Komšić, 04.11.2018.
Podsjećamo, granice Bosne i Hercegovine potvrđene su od strane Badinterove komisije koja je nakon raspada bivše SFR Jugoslavije potvrdila međunarodne granice u okviru kojih je BiH priznata kao suverena i nezavisna država. Inače, Badinterova komisija je osnovana povodom Konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Hagu 1991. godine i njena arbitraža ima snagu međunarodne presude.
Sudeći prama do sada iznesenim stavovima, jasno je da je rješenje i dalje daleko, zbog čega će ovo pitanje, po svemu sudeći, do daljnjeg ostati neriješeno, te s vremena na vrijeme korišteno u dnevno političke svrhe. Na kraju, treba pomenuti i činjenicu da je rješenje pitanja granica sa susjedima jedan od uslova za ulazak u Europsku uniju, te u tom kontekstu ovaj problem između BiH i R. Srbije u budućnosti mora biti riješen ukoliko ove dvije zemlje žele postati članicama EU.
(Istinomjer.ba)