„Trgovina je uvijek prisutna u politici. Mi smo svjedoci gotovo svakoga dana da neka stranka govori kako nešto neće ako ne bude ovako ili onako. Što se tiče HDZ-a BiH mi apsolutno nikada nećemo niti želimo trgovati. To je konstanta koje će se HDZ BiH i u narednom periodu pridržavati – politika čistih računa”, stav je Čovića.
Komentar:
Kako se bliže Opšti izbori, koji bi se trebali održati u oktobru ove godine, predstavnici političkih partija u BiH i u svojim izjavama se sve više okreću ovoj tematici, iako u našoj zemlji, stiče se dojam, predizborne kampanje traju gotovo tokom cijelog mandata.
Tako je i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, u svojoj nedavnoj izjavi rekao kako njegova stranka „nikada nije trgovala“ niti će to ikada raditi.
Međutim, izgleda da je Čović zaboravio cijelu sagu o sastavu Vlade FBiH koja je počela i prije njenog formiranja 2011. godine, ali i na sva uslovljavanja od strane HDZ-a kada je u pitanju ovaj nivo vlasti.
Platformu o formiranju vlasti u FBiH i zajedničkom nastupu u bh. institucijama, na temelju kojeg je uspostavljena vlast u Federaciji BiH, potpisale su 20. decembra 2010. godine SDP, SDA, NSRB i HSP. Sporazum je bio žestoko kritikovan od dva HDZ-a, koji su ga ocijenili protivustavnim i pet mjeseci nakon provedenih izbora odbijali izabrati delegate za Dom naroda Federacije BiH u Livanjskom, Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu, gdje su osvojili većinu mjesta u kantonalnim skupštinama. Zastoj u formiranju vlasti u FBiH rezultirao je donošenjem odluke Centralne izborne komisije, kojom je utvrđeno da izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu provedeni u svih deset kantona u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, te da nisu bili ispunjeni uslovi za konstituiranje Doma naroda, te se poništava i izbor za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ova odluka je suspendirana odlukom OHR-a, te je izvršna vlast u Federaciji BiH ipak formirana.
Pored toga, Borjana Krišto, tadašnja Predsjednica FBiH, podnijela je i zahtjev Ustavnom sudu Federacije BiH za ocjenu ustavnosti izbora predsjedavajućeg i potpredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i izbora radnih tijela Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koje su donesene na istoj sjednici na kojoj je potvrđen i izbor Vlade FBiH. Postupak je obustavljen nakon što je Krišto povukla ovaj zahtjev.
No, nakon svih ovih dešavanja, ostajući i dalje pri stavu da je Vlada FBiH formirana u suprotnosti sa Ustavom, Čović je uskoro otpočeo pregovore sa istim onim strankama “Platforme” koje je optuživao za kršenje Ustava.
U martu 2012. godine, Dragan Čović je sa liderom SDA Sulejmanom Tihićem potpisao izjavu o zajedničkoj saradnji na svim nivoima vlasti, dok je SDA još uvijek bila dio parlamentarne većine u ovom entitetu. Istovremeno, Čović je vodio pregovore i sa SDP-om, koji je u to vrijeme raskidao koaliciju sa SDA, odnosno odustao od zajedničke platforme o djelovanju u izvršnoj vlasti. Sredinom juna 2012. godine, kada je došlo do raspada “Platforme”, Čović je izjavio:
“Program koji precizira dogovor SDP-a i HDZ-a je spreman i mislim da je danas priča završena. Ovih dana ćemo pokrenuti sve ono o čemu smo ranije razgovarali vezano za Vladu Federacije, javna preduzeća, Parlament Federacije i sve ono što je bitno za Federalnu razinu vlasti“, kazao je tada Čović. Ipak, do rekonstrukcije Vlade FBiH nije došlo ni tada, jer je SDA uložio prigovor o vitalnom nacionalnom interesu u Domu naroda FBiH. S obzirom da Ustavni sud FBiH zbog manjka sudija nije mogao razmatrati ovaj predmet, Vlada je ostala u tehničkom mandatu, ali to nije spriječilo Dragana Čovića da nastavi suradnju sa .
Pored svega ovoga, Čović je, još u oktobru 2011. godine, dao izjavu u kojoj je iznio stav HDZ-a da će pristati na ulazak u Vijeće ministara BiH samo ukoliko se izvrši rekonstrukcija Vlade FBiH. Iako se to nije desilo, HDZ je ipak ušao u Vijeće ministara krajem 2011. godine, kada je ovo tijelo konačno formirano u aktuelnom mandatu.
Ne ulazeći i u druge primjere “političke trgovine” HDZ-a posljednjih godina, primjer uslovljavanja formiranja Vijeća ministara BiH rekonstrukcijom Vlade FBiH, u koju bi ušli „legitimni predstavnici Hrvata“, kao i brojni potpisani sporazumi sa strankama koje je do jučer optuživao za neustavno djelovanje, sasvim su dovoljni da se izjava Dragana Čovića o HDZ-ovoj „politici čistih računa“ ocjeni kao apsolutno neistinita.
(istinomjer.ba)