Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, u jednom od svojih javnih istupa, 2.11.2021. godine, komentarisao je sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), održanu početkom novembra ove godine, a na kojoj se odlučivalo o produženju mandata misije Althea.
Tom prilikom Dodik je, između ostalog, naglasio da nema ništa protiv misije Althee, poručio visokom predstavniku u BiH da bonska ovlaštenja “objesi mačku o rep”, te poručivši Schmidtu da ode u Vijeće sigurnosti UN i “pribavi šta treba”, ustvrdio da se na navedenoj sjednici Savjeta bezbjednosti odlučuje o tome ima li ili nema visokog predstavnika:
Ovaj put se definitivno odlučuje ima li ili nema visokog predstavnika. Ja mislim da ga nema i da ga neće ni biti. Sve što bi on donosio, nema značaja.
Milorad Dodik, 2.11.2021.
Podsjećamo, Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UNSCR) 1551, jednoglasno usvojenom 9.7.2004. godine, pozdravljena je namjera Evropske unije (EU) da pokrene vojnu misiju u BiH, a odluka EU da pokrene Altheu uslijedila je nakon odluke NATO-a da završi svoju uspješnu operaciju SFOR-a:
Slijedila je Rezolucija 1575, jednoglasno usvojena 22. studenog 2004. koja je ovlastila države članice, djelujući putem ili u suradnji s EU, da uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR) kao pravnog sljednika SFOR-a, pod jedinstvenim zapovjedništvom i kontrolom, koja će ispuniti svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Daytonskog/Pariškog sporazuma. EUFOR ima glavnu ulogu stabilizacije mira u okviru vojnih aspekata Mirovnog sporazuma. Rezolucija je također pozdravila sve veći angažman EU u BiH. Mandat EUFOR-a produžen je Rezolucijom SBUN 1639 (2005) 21. studenog 2005. ALTHEA se provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na osnovi dogovorenoj s NATO-om (“Berlin Plus”).
Od tog momenta, krajem svake godine, Vijeće sigurnosti UN-a odlučivalo je o produžetku misije Althea, što je bio slučaj i 3.11.2021. godine.
I pored činjenice da se unutar članica Savjeta bezbjednosti UN vodila rasprava da li će se u rezoluciji, kao što je do sada bio slučaj, pominjati OHR, te da li će visokom predstavniku u BiH Cristianu Schmidtu biti omogućeno da na sjednici govori i predstavi svoj izvještaj, rezolucijom se nije odlučivalo o njegovom mandatu, prirodi misije kao ni ovlastima koje ima, uključujući i bonske ovlasti.
Tako je Vijeće sigurnosti UN 3.11.2021. godine, kao i do sada, jednoglasno usvojilo Rezoluciju 2604 (2021), kojom se misiji Althea produžava mandat u BiH na još godinu dana:
Na današnjem sastanku, Vijeće sigurnosti je, usljed pojačanih političkih napetosti u Bosni i Hercegovini, produžilo mandat stabilizacijskih snaga predvođenih Evropskom unijom u toj balkanskoj zemlji na još godinu dana, dok su članovi razmatrali napredak u provedbi 26-godišnjeg Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jednoglasno usvojivši rezoluciju 2604 (2021) (koja će se izdati kao dokument S/RES/2604(2021)) prema poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće od 15 članova ovlastilo je države članice koje djeluju putem ili u saradnji s Evropskom unijom da uspostavi multinacionalne stabilizacijske snage, ili EUFOR-Althea, na još 12 mjeseci. EUFOR-Althea ima zadatak pomoći u provedbi vojnih aspekata Mirovnog sporazuma, koji je parafiran u Daytonu, Ohio, u Sjedinjenim Državama, a potpisan u Parizu 1995. godine.
Također u tekstu, Vijeće je obnovilo svoje ovlaštenje da zadrži sjedišta Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u zemlji na 12 mjeseci.
Vijeće sigurnosti UN, 3.11.2021.
Veleposlanici zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) 27.05.2021 službeno su imenovali Christiana Schmidta za sljedećega visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.
Tom prilikom, na zvaničnoj stranici OHR-a, pored ostalog, navedeno je da će o ovoj odluci Upravnog odbora PIC-a “OHR obavijestiti generalnog tajnika Ujedinjenih naroda”:
Upravni odbor raduje se suradnji s gospodinom Schmidtom, nakon što prvoga kolovoza 2021. preuzme dužnost visokoga predstavnika, kada će ostavka gospodina Inzka stupiti na snagu. Upravni odbor PIC-a zahvaljuje Njemačkoj na inicijativi i uvjeren je da će gospodin Schmidt ubrzati ispunjenje uvjeta i ciljeva iz programa 5+2 i pridonijeti stabilnosti u BiH, tako što će osigurati dosljednu provedbu civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir. Odluka Upravnog odbora PIC-a dodatno naglašava opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH.
OHR će sada obavijestiti generalnog tajnika Ujedinjenih naroda o odluci Upravnog odbora PIC-a.
Saopštenje UO PIC-a, 27.5.2021.
O pokušajima da se na nakon Schmidtovog imenovanja raspravlja na Savjetu bezbjednosti, kao i odbacivanju rezolucije Rusije i Kine kojom bi se oduzele bonske ovlasti visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, te ograničio mandat do 31.7.2021. godine, Istinomjer je već imao priliku da piše.
Pored toga, u okviru niza ocjena i analiza, Istinomjer je, pored ostalog, podsjetio da je bonskim ovlaštenjima visokom predstavniku omogućeno je da nameće zakone, te se pored ostalih osvrnuo i na primjer imenovanja Christiana Schwarza Schillinga za visokog predstavnika, za čije imenovanje također nije tražena saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, a koje nakon toga nisu osporavali kako Rusija i Kina, tako ni domaći zvaničnici u BiH
S obzirom na navedeno, tvrdnju Milorada Dodika da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a 3.11.2021. godine definitivno odlučivalo ima li ili nema visokog predstavnika u BiH, ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)