Čović koji je i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodi za AA kao stranka na čijem je čelu HDZ BiH čini sve kako bi BiH što prije ispunila i drugi preduvslov za aplikaciju za kandidacijski status u EU: uspostavu mehanizma koordinacije.
„Mi jesmo u potpunosti za princip prema kojem će BiH govoriti jednim glasom, ali on podrazumijeva uključivanje u taj proces sve razine vlasti: županijski, entitetski i državni. Nedopustivo je da razine kao što su županije u kojima se rješava 70 posto pitanja i koje su uključene u pretpristupnu pomoć i projekte (IPA) budu isključene iz tog procesa. Oni koji pokušavaju prekrajati ustave prije nego što se to zvanično učini na jedinom mogućem mjestu za to, parlamentima trebaju da znaju da HDZ BiH to neće podržati“, zaključio je Čović.
Komentar:
Govoreći o neophodnosti skorog dogovora oko mehanizama koordinacije na državnom nivou, što je i jedan od uslova koji naša zemlja treba ispuniti kako bi aplicirala za kandidatski status u EU, lider HDZ-a Dragan Čović se osvrnuo i na proces ustavnih reformi, koji bezuspješno traje već više od 4 godine.
Čović je, naime rekao da njegova stranka nikada neće podržati „prekrajanje“ Ustava mimo institucija, odnosno parlamenata u zemlji. No, izgleda da je pri tome zaboravio da je u prethodne dvije godiine učestvovao na svim pregovorima stranačkih lidera o ustavnoj reformi, od kojih se većina dešavala upravo izvan institucija, a neki čak i izvan BiH.
Što se tiče prekrajanja Ustava, Čović je do sada u više navrata iznosio detalje sastanaka te i sam objašnjavao rješenja o kojima se razgovaralo, a koja su, u pravilu, išla u smjeru fiktivne podjele Federacije BiH u dvije izborne jedinice. On je, također, mnogo puta javno priznao da suština razgovora oko provedbe odluke „Sejdić i Finci“ nije uklanjanja diskriminacije nad nekonstitutivnim narodima u BiH, nego rješavanje „hrvatskog pitanja“ kroz princip „da jedan narod drugom ne bira predstavnike“, koji je upravo HDZ BiH nametnuo kao uslov za postizanje bilo kakvog dogovora o ustavnoj reformi.
Dakle, bez ulaženja u previše detalja, izjava čovjeka koji je više od četiri godine učestvovao u vaninstitucionalnim razgovorima o ustavnim promjenama, a koji sada, nakon totalnog kraha ovih pregovora – za koji snosi možda i najveću odgovornost – zagovara legalistička rješenja u institucijama zemlje, može se u najmanju ruku ocijeniti kao nedosljedna.
Posebno je zanimljiva činjenica da se u PSBiH već skoro dvije godine nalaze tri prijedloga amandmana na Ustav BiH, o kojima parlament nikada nije glasao. Jedan od tri prijedloga je stigao i od samog Čovića, koji se proteklih godina, tokom vođenja pregovora, poput ostalih lidera, nije baš previše trudio da se o tim amandmanima i raspravlja tamo gdje je tome i mjesto, to jest upravo u institucijama sistema.
(Istinomjer.ba)