Stećci nisu prisutni samo na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Nekropole stećaka postoje i u Srbiji, a tri su upisane na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Komentirajući stavove Milorada Dodika o kulturnom naslijeđu, predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić 10. augusta u podcastu STAV-a izjavio je da u Srbiji nema stećaka.
Pogledajte vi izjave Dodika u prisustvu Vučića. On rame uz rame stoji s Vučićem kada govori da Bosna i Hercegovina nema nikakvo kulturno-historijsko naslijeđe. Navodno postoji kulturno-historijsko nasljeđe Srba, Hrvata i Turaka. I tu, u Bosni i Hercegovini. Dakle, Bosna i Hercegovina koja ima apsolutno u svjetskim razmjerama kulturno-historijsko naslijeđe. Pa neka nađete ove stećke u Srbiji. Što ih tamo nema ako je to kulturno nasljeđe Srba u Bosni i Hercegovini?
Semir Efendić, 10.8.2026.
Kao što je Istinomjer već pisao, rasprave o tome da li kulturno-historijsko naslijeđe pripada narodima ili državi su bespredmetne. Iz odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima vidljivo je da državni nivo vlasti štiti nacionalne spomenike, dok njima najčešće upravljaju niži nivoi vlasti – entiteti, kantoni, općine i gradovi – koji su dužni provoditi mjere zaštite. Odluke Komisije ne bave se pitanjem da li spomenici pripadaju državi ili pojedinim narodima.
Također, iz naziva i opisa zaštićenih spomenika jasno je da dio njih potječe iz naslijeđa i tradicije tri konstitutivna naroda. Međutim, dio zaštićenih spomenika potječe iz prahistorije i antičkih vremena, prije naseljavanja Slavena na ove prostore, dio je vezan za druge narode i strane vladare u BiH, dok dio uopće nema etničke konotacije jer je riječ, naprimjer, o partizanskim spomenicima ili industrijskim objektima.
Međutim, ni Efendićeva tvrdnja da u Srbiji nema stećaka nije u skladu s činjenicama. Kao što je navedeno na stranici UNESCO-a, stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici ispod kojih su sahranjivani pripadnici Katoličke i Pravoslavne crkve, kao i pripadnici Crkve bosanske. Upisani su na Listu svjetske baštine 2016. godine, zajedničkim radom stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Pod zaštitom UNESCO-a nalazi se 28 nekropola s oko 4.100 stećaka na prostorima ovih država, dok je, prema procjenama UNESCO-a, ukupan broj stećaka oko 70.000 na približno 3.300 lokacija.
U Srbiji su danas pod zaštitom UNESCO-a nekropole stećaka Perućac i Rastište u Bajinoj Bašti te nekropola Grčko groblje u Prijepolju. Stranica Stećak.map navodi i druge lokacije stećaka u Srbiji, poput nekropole Grčko groblje u naselju Baletiće kod Novog Pazara.
Zbog činjenice da nekropole stećaka postoje i u današnjoj Srbiji, tvrdnju Semira Efendića da u toj državi nema stećaka ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)